Жидов

ŽIDOV

GLASILO ZA PITANTA ŽIDOVSTVA

Privatna inicijativa i izgradnja Erec Israela

Sve se više i više dolazi do spoznaje, da je izgradnjla Erec Jisraela bez izdašne potpore privatnog kapitala jedan nemogući problem. I dalje se vidi, da ova mala zemlja (23.000 četv. km.), bez industrije, koja upravo bazira na privatnom kapitalu, ne će moći ni izdaleka da primi i zaposli onaj broj Židova (ca 2000 mjesečno), koji već danas dolazi u zemlju. Do ove spoznaje ne- dolazimo na temelju teoretskih razlaganja, nego to nam pokazuje razvoj zemlje u zadnjim godinama, a pogotovo godina 1924. U toj godini započelo je veliko useljavanje, ji naročito ljudi sa kapitalom, koji su u zemlji počeli stvarati nova poduzeća, podizati tvornice i oživili trgovinu. Time je podjedno i gradjevna djelatnost znatno povišena, a što je najglavnije, broj je nezaposlenih radnika pao na minimum. Sa strahom se svi sjećamo goleme krize, koja je prije svake godine za vrijeme zimskih mjeseci zavladala « Palestini i svi napori cionističke i radničke organizacije nisu mogli to da spriječe. Dolaskom privatnog kapitala je i taj problem sam po sebi riješen, to će mi priznati i oni, koii prijekim okom gledaju taj naravni razvoj stvari. Hoću unaprijed da naglasim, da se slažem s time. da Keren Hajesod i Keren Kajemet kao dva naša velika instrumenta za izgradinju Erec Jisraela treba i nadalje da u kolonizaciji igraju najveću ulogu, i ako, znademo, da oni sami nisu dorasli, da bez pomoći privatne inicijative riješe sve probleme. Razumltfvo nam to postaje, kada znademo, da je njihovo glavno polje rada u prvome redm poljodjelska kolonizacija, zatim: odgoj i školstvo i konačno: higijena i asanacija zemlje. Teškom mukom uspijeva ovim fondovima, da nasmognu nužna materijalna sredstva za minimalni program, jer židovski narod ae vrši svoju dužnost, ne daje ni maaser od maasera. Kolonizacija velikog broja radnika u poljodjelstvu usko je vezana sa jednim velikim kompleksom preduvjeta. U prvom redu nabava zemlje, zatim amelioracija iste, konačno novac za investicije (zgrade i inventar). Bavit ću se samo investicijama za zgrade i inventar. Za jednu obitelj nužno je oko 500 L, dakle za 1000 porodica treba oko 500.000 L. K tome dolazi zemlja, koja gotovo isto toliko stoji. To je ogromni kapital, ali to nas ne treba da zastraši. Mora se naprosto i tu da nadju modusi, da privatni kapital preuzme jedan dio tereta na sebe, time da koionisti preuzimlju jedan dio troškova ua

sebe, t. j. da donesu u zemlju vlastita sredstva ili da dobivaju zajmove, koje moraju vratiti (Soskinov plan, Landsmamischaftskolonija, Bnej-Brak, Herzlia itd.) No ne smijemo se varati, jer Erec Jisrael je mala zemlja i ne će moći smjestiti u poljodjelstvu pretežni broj useljenika. Mora se stvoriti jedna industrija, ikoja će odgovarati potrebama i specifičnim uvjetima zemlje. Mogućnosti su velike i treba samo nastojati, da se što više ljudi sa sredstvima zainteresuju za te grane produkcije. Hoću ovdje na temelju statističkih data da pokažem, da se u mnogome još može rentabilno investirati kapital, i time koristiti sebi, a još više samoj zemlji. Ako pogledamo trgovačku bilancu od god. 1924., to vidimo, da je uveženo robe za 4,161.846 L (1.248,000.000 Dinara), a izvoz iznaša 2,136.535 L (840,950.000 Dinara). Razmjer uvoza prema izvozu je 1.9 : 1. Kako se vidi. to su znatne brojke i možemo na dvoje da zaključimo. Ili je ekonomsko stanjte zemlje loše, t. j. malo se u njoj producira, ili da se u zemlji fundiraju novi kapitali time, da se mnogo gradi i da se osnivaju nove industrije i poduzeća. I jedno i drugo je ispravno, o čemu se lako možemo uvjeriti, ako pobliže promotrimo pojedine stavke uvoza. Uvezeno je za 521.000 L različitih strojeva, gradjevnog materijala za tvornice i kuće. Uz to je uveženo za 105.000 L cementa i za 74.650 L drva. Te nam brojke kazuju, da se u zadnjoj godini znatno gradilo i podizala industrijla i da taj kapital nije u ludo trošen, nego produktivno uložen u zemlji. Nadalje je uvezeno za 187.000 L tegleće marve (konji, mazge, volovi i krave, bikovi itd.), što je teto produktivno uloženo za intenziviranje poljodjelstva u zemlji. Dakle ukupno 887.650 LE upotrebljeno za izgradnju zemlje, to jest 25% cjelokupnog uvoza. Uvezeno je nadalje u vrijednosti od 51.600 LE poljodjelskih produkata kao jaja, sira, maslaca, kondensiranog mlijeko. Brašna, pšenice, zobi i tjestene robe uveženo je u vrijednosti od 304.350 LE. To pokazuje, da poljodjelstvo još imade pred sobom jednu veliku mogućnost razvoja i zadaću, spriječiti da te velike svote novaca odu iz zemlje. Zadnje su dvije godine doduše bile nerodne, ali se mora svim silama nastojati, da se osnivanjem dobro fundiranih kolonija, koje će producirati i za trg, ovaj uvoz snizi na minimum. Tu imade mogućnosti za industriju makarona, koje se u veliko uvažaju. Poznato je, đa je palestinska pšenica van-

redno podesna- za ovu fabrikaciju i izvaža se u Italiju. Sapuna, masti, ulja uveženo je za 27.450 LE. Stakla i različitih igračaka u vrijednosti od 34.750 LE, te se i u ovim granama pruža mogućnost rentabilne industrije i obrta. U zadnje vrijeme bavi se jedna grupa kapitalista osnutkom tvornice šećera, koja ’ će biti podignuta u Hajfi ili Afule (uvoz 73.000 LE). Lijep razvitak pokazuje industrija šećeraka (tvornica Ranaan i Progres) te ima nade, da će se moči potpuno potisnuti ovaj dosta velik strani import. Dobre mogućnosti postojle i za produkciju alkohola. Za pivu ima Palestina vanredan ječam, koji se još danas eksportira u Englesku, a za produkciju špirita može služiti dura, koja sadržaje 65% škroba. U zadnjim godinama počelo se i industrijom tkanina i svile. Osnovane su tvornice Hasoreg, Ariga, Lodria, Delfiner. Ali ima još velike mogućnosti za tvornice čarapa, svetera itd. I kemijska se produkcija (uvoz 61-350 LE) počela razvijati. Osnovana je, tvornica šibica u Hajfi. Ujedno se sad u Hajfi gradi tvornica cementa. Sve nam te brojke kazuju, da je trgovina s Palestinom živahna i dosta znatna, ali nam kazuju i to, da u samoj zem1$ industrija još nije razvijena i da s© još pružaju velike mogučnosti. Naročito bi se lako i s dobrim uspjehom mogle osnovati tvornice svijeća, sapuna, marmelade, tvornica za produkciju željeznih kreveta itd. Zemlja treba svoju specifičnu industriju, a naročito onakovu, koja bi iskoristila produkte same Palestine. Suviše se u nas teoretizira sto da se praktički stvara. A ipak kod izgradnje jedne zemlje dominiraju gospodarska načela, a gospodarski se razvoj ne daje svrstati u izvjesne šablone. On mora ići svojim naravnim putem. Lozinka mora da je; Svaki ko hoće i može neka saradjuje i gradi. Za svakoga ima mjesta, bez obzira na njegovo naziranje. Teoretskim razlaganjem, neprestanim debatama i kritiziranjem rađa drugih, ne ćemo za Erec Jisrael postići ništa niti u Erec Jisraelu niti u galutu.

Inž.

Hugo Zaloscer.

Rad Keren Hajesoda u Palastini

Ako usporedimo obnovni rad, koji ie posljednjih mjeseci izvršen iz sredstava Keren Hajesoda u Palestini, sa stanjem, koje je vladalo u zemlji prije dvije godine; tad možemo istaknuti tri činjenice.

GOD. IX.

• UPRAVA I UREDNIŠTVO: ZAGREB ILICA BROJ 31. 111. KAT

POŠTARINA PLAĆENA U GOTOVO«*.

2AGRIB 23. jaauara 1924 - 27. tavett 5685

IZLAZI SVAKOG PETKA RUKOPISI SE NE VRAĆAJU

PRETPLATA: GOD ICO D. POLUGOD. 50 D. ČETVRfGOD. 2* D. POJEDINI BROJ 2 D

BROJ 4