Жидов

dinu dana iznašati barem 5000. Judge Bemhard Rosenblatt boravio je nedavno u Torentu, te |e ondje njegovim nastojanjem osnovan klub K, H. plaćalaca. članom može postati onaj, koji godišnje za K. H, plaća najmanje 25 dolara. U Winnipegu nastoji se, da se osnuje t, zv, Cijonistička armija, koja bi se sastojaka iz autonomnih jedinica, no ove bi se morale pokoravati nalozima viših jedinica. Keren Hajesod u Variavi. Poznati jevrejski pjesnik i pisac L. Joffe pošao je po nalogu direktorija Keren Hajesoda u Poljsku, da sudjeljuje kod ondjašnjeg K, H, rađa. U Varšavi priređjen mu je kraj nekih privatnih dočeka veličanstven doček u Kaminskyjevom kazalištu. Govor g. Joftea izazvao je veliko oduševljenje. Očekuje se, da će boravak Joffcov u Poljskoj, tamošnji K. H. rad znatno unaprcditi. Iz židovskog svijeta.

Umro dr. Izrael Eliašov. Iz Kovna primili smo vijest, da je ondje umro poznali židovski književnik dr. Izrael Eliašov, koji je pisao pod pseudonimom Baal Mahašovot. Sprovod bio je velika manifestacija ljubavi i poštovanja prema ovome mužu, te su na njemu učestvovali ne samo zastupstva svih židovskih korporacija, već i nežidovska društva. Svi su dućani ulica, kroz koje je povorka prošla, bili zatvoreni. Na grobu govorio je ministar dr. Rosenbaum i zastupnici svih židovskih društava. Dr. Eliašov rodio se 1173. te je do 13. svoje godine učio u ješivi .Kasnije studirao je svjetske znanosti i slušao u Berlinu i Heidelbergu medecinu, te je 1905, promovirao. Prvi njegov literarni rad objelodanjen je g. 1895. Bila je to studija o Morisu Rosenfeldu. Kasnije saradjivao je u svim uglednim židovskim listovima. židovski kongres u Madžarskoj. U najnovije vrijeme nabacio se u vladinim krugovima plan, da se sklone vodje židovskih stranaka na saziv općeg židovskog kongresa za Madžarsku. Vlada bi za slučaj da dodje do sporazuma sama sazvala taj kongres. Madžarskoj vladi radi se o reviziji zaključaka kongresa od 1867. i 1868. Do sada izjavila se samo partija neologa, koja odlučno otklanja taj kongres. I ako su oni sami prije kratkog vremena zagovarali ovakav kongres, drže da sad nije čas za saziv toga kongresa. Pored toga su mišljenja, da Židovi imadu sami urediti svoja interna pitanja i ne će da im vlada nameće jedno riješenje. Francuska vlada u službi protiv Kartica, Prema vijestima »Besci Kurir«, uhapšen je u Parisu poznati madžarski publicista Josip Hailmi, na zahtjev madžarskog poslanstva i prijeti mu opasnost, da ga deportiraju u jednu francusku kažnjeničku koloniju- Halmi bijaše redaktor »Becsi Magyar Ujsag-at u Beču, te je stekao velikih zasluga svojim nepristranim otkrićima o grozotama bijelog terora kao i u sudjelovanju Horthya i njegove vlade pri tim nećovječnostima, a time navukao, razumljivo, mržnju madžarske mafije. Još za boravka u Beču nastojali su madžarski poslanici pod svaku cijenu, Halmija uhvatiti i predati ga Hortyjevim djelatima. Bečka se policija, ali nije dala sklonuti na ovako sramotnu siužbu; tako

su se sva nastojanja, odvući ga u Madžarsku, izjalovila, Zapisci Halmijcvi, kojima su priklopIjeni vjerodostojni dokumenti, o krvološtvima u Orgovanyi-u i o brojnim umorstvima Židova, prevedena su u mnoge jezike, a proizveli su silni dojam. U Parisu je Halmi u zajednici sa Claudc Sarrcrc počeo izdavati jedan madžarsko-francuski tjednik, koji je imao za zadaću, da francusku publiku upozna sa grozotama Horlyjevog režima. Francuska bijaše do sada jedina zemlja, koja je obzirom na prilike u Madžarskoj, orijentirana po madžarskoj vladi plaćenom novinstvu. Nastupom Halmia dat je silan udarac tom jednostranom i tendcncijoznom izvješćivanju, što je naravno jako neugodno djelovalo na madžarsku vladu. Šef novinarskog odjela pariškog madžarskog poslanstva dobio je najstroži nalog iz Budimpešte da poduzme sve za ugušenjc madžarskog lista, te da Halmia učini neškodljivim. Kad mu to nije pošlo dosta brzo za rukom, bijaše opozvan, te izmjenicn izvjesnim drom Stefan Winchlerem. Winchler, jedna od kreatura, koja je izmilila poslije sloma, te se stavila na raspoloženje Karolyevom režimu, zatim komunistima, te bijelom teroru, dovela je na posljetku dotle, da su šef-redaktora Josipa Halmija, u noći iz njegova kreveta izvukli i zatvorili. Nastojanja su u toku, da se Josip Halmi oslobodi List nije ukinut. »Sa štapovima i toljagama«. Univerzitetski profesor dr. Karlo Hoor u Budimpešti opet izazivlje riječju i pismom. Njegova borba upućena je u glavnom na provincijske univerze koji navodno zakon o numerus claususu preblago primjenjuju. Dapače je pred kratko vrijeme izdao o tom pitanju brošuru (koja je i na njemački prevedena, a vrvi lažima). Zadnje srijede držao je Hoor u Szecheny-palači pred nekojim članovima udruženja visokoškolaca opet takovo jedno izazivajuće predavanje, a na kraju predana mu je počasna diploma udruženja. Predsjednik udruženja nadodao je slijedeće riječi, iz kojih se vidi nesvjesnost vlade: »Mi ćemo se za numerus dausus dalje boriti. Taj zakon nije stvoren niti od ministra prosvjete, niti od narodne skupštine. Ovaj zakon si je madžarska mladež doslovno iznudila. Ovaj zakon smo mi dali naciji. Narodna skupština ga je samo sankcionirala. Onako kako si ga je silom izvojevala, onako će ga madžarska mladež braniti. Ako je potrebno, postavit ćemo se opet sa batinama i toljagama pred vrata univerzc.i

KOLONIZACIJA JCE.

Izvještaj o djelatnosti u prošloj godini. Dne 16. decembra održana je u Parizu glavna skupština Jewish Colonisation Association (ICA). Iz izvještaja o radu donašamo slijedeće; Argentina: Gospodarska kriza nepovoljno je djelovala na jevrejske kolonije. Uspnkos toga bili su rezultati povoljni. Kupljeno je 31.197 hektara novog zemljišta. Uvedene su nove gospodarske metode. Jevrcjsko pučanstvo u kolonijama iznaša 29.781 spram 27.577 u prošloj godini. Kanada: Radi dobre žetve poboljšao se položaj kolonista. Počelo se s kultlviranjem novih zemljišta. JCA nastoji, da

svoju kolonizatornu djelatnost što više proširi. Ukraina: Već 1921. slala je JCA jevr. kolonistima u Ukrajini žito preko Nansenove misije. Novom gospod. politikom sovjetske vlade, omogućeno je ICI, da unapredi produktivan rad unutar ukrajinskih Jevreja. U Kievu otvoren je centralni biro. Rad kolonista potpomaže se obilno kreditima. Palestina. Položaj ICA kolonista nije se u Palestini spram prošle godine znatno promijenio. Zbog neredovite kiše zimi i nedovoljne kiše u proljeću ispali su usjevi srednje. Zbog toga malo je koji kolonista mogao da izvrši svoje novčane obveze spram ICC. Manji dohodak prisilio je koloniste na čedniji život, tako da su spoznali, da svoj položaj mogu popraviti jedino promijenjenom načinu rada i da se prilagode životnim prilikama zemlje. Znatan napredak može se konstatovati u nuzgranama gospodarstva, ikao u marvogojstvu, mljekarstvu, gojenju živadi i t. d. Interesantan i uspješan pokus učinjen je sadjenjem duhana. Samo intenzivno gospodarstvo može da omogući proširenje kolonizacije, jer se samo uz racionalno gospodarenje na malom zemljištu može obezbijediti egzistencija. Progon u Sovjetskoj Rusiji. Varlava, 17. januara. Prema vijestima iz Harkova izvršena su u više mjesta Sovj. Ukrajine užasni progoni protiv Židova. Tako je pred neki dan u Golči übijeno 30 Židova, više njih teško ranjeno, a židovske radnje opljačkane. Karakteristično je, da su odaslana od'elenja crvene vojske, otkazala poslušnost i trijesu htjeli nastupati protiv progromista. Jevrejski dnevnik u Poljskoj, Kako se javl'a, izvjestio je dr. Kkimd na prošloj sjednici stranačkog vijeća poljskih cijonista, da će Tarbut doskora započeti izdavanjem jednog jevrejskog lista, u Varšavi. Prvi broj imao bi izaći već 15. februara. Novine bit će kooperativno organizovane, t, j. svi će sarađnici, poćam od urednika pa do slagara, sudjelovati na dobiti. Prema izjavi g. Heftmanna obećao je i Sokolov ovim novinama svoju moralnu potporu. Budući rađ kazališnog društva Habima. Osnovatelj i ravnatelj moskovskog kazališnog društva Habima, g. Zemah, bio je na nauči om putovanju da prouči kazališne prilike i mogućnost jerdne turneje Habime po Evropi. Ova turneja provest će se početkom proljeća, a najkasnije u jeseni. Habima poći će u Litavsku, Letsku, Estonsku, Njemačku, Francusku, Dansku, Holandiju i Englesku, a zatim će poći u Ameriku. Medju dramama, koje se pripravljaju, bit će nekoliko od Sneura i Cernihovskoga. Pored toga pokušat će direktor Zemah da priredi koncerfe i biblijske večeri, na kojima će se izvadjati pojedini dijelovi iz proroka sa starohebrejskom glazbenom pratnjom.

Iz cijonističkog svijeta.

Saziv cijonističkog Akcijonog Odbora, iz Londona javljaju; Sjednica velikog Akcijonog Odbora cijonističke organizacije, u kojoj ima da se vijeća o položaju cijonističkog pokreta u vezi s promjenom vlade u Engleskoj, kao i neka organizatoma pitanja, sazvana je za 7. februar.

6

»Ž 1 D O V«

BROJ 4.