Жидов

ŽIDOV

GLASILO ZA PITANJA ŽIDOVSTVA

Agency, financije i druga pitanja

I Sjednica Akcijonog odbora, koja je zaela 4, marta a završena je 10. marta u idonu, imala je da se bavi nada sve nim pitanjima, i mi držimo, da ih je ela podesnome, iako ne konačnome ien;u, podesnome dakako u načelu, stvarno povoljna solucija ne stva;e na žalost zaključcima; o njoj odlumjera shvaćanja svakog pojedinca, as ne samo cijoniste, već Židova u (ad ovdje rcasumiramo pitanje, s kose akcijoni odbor bavio, u koliko su od opće i presudne važnosti, mi to no i ovom zgodom najviše za to, jer ie možemo oteti dojmu, kao da u nas ijonistička javnost nema ono razuminje za stvari i načela, po kome sve se čini treba da se čini pod vidom ;g političkog, ekonomskog, organizaog i misaonog centralnog plana, koji >ošto je koncipiran, ima da razgranjuje );edinačke, pa i najsitnije akcije. U prevladava, da tako kažemo, jedno lističko cijonističko pabirčenje, i idejfinancijski. dtcijoni komite vijećao je, dok predlik organizacije boravi u Americi, gdje norno i uporno radi, kako bi okupio židovske energije u ekonomskoj saji za obnovu Palestine. Grupa amcriŽidova. predstavljena po g, Marshaldrugima, izjavila je svoju spremnost u saradnju, i ta spremnost poprima ■ ni oblik. Radi se o dvomc: O Invent Corporation, i o saradnji američkih u Jcwish Agcncy. Bitno se radi o lizovanju kapitala. Ali ljudi, po koji>e ima on da mobilizuje, stavljaju • uslove: oni hoće da imaju učešća u djivanju palestinskog budžeta. Oni izvan cijonističke organizacije, pa želeći da ekonomski saradjuju, traže mđžetnoga vrhovništva, koje je domao sam cijonistički kongres kao zadavna, demokratski-ustavna vlast analnog židovstva, intcresovanoga na vi Palestine. Po tome bi budžetna . a dakako i kontrola, dosad jedin-10 predstavljena u cijonističkomc r esu, imala da se razdvoji: izmcdju ističkoga kongresa, i nccijonističkih davnika u Jewish Agency. Weizi je u svojoj poruci Akcijonome oddao izražaja bolu, što drži, da bi ° u tome pogledu činiti ustupke, ali J dno izjavio, da ništa ne će konačno iti, već da će konačnu odluku preh ustavnim činiocima cijonističke irzacije. kcijoni se o<S>or, nakon opsežne ra®, a shodno referatu člana Egzekuti-

vc, g. Lipsky-a, priklanja toj soluciji, da cijcnistička organizacija sama i dalje bude Jewish Agency; ali da se stvori »Jewish Council for Palestine« (Židovsko vijeće za Palestinu) kao prvi oblik saradnije cjelokupnoga židovstva u izgradnji narodne domaje. Konačna forma nije izražena u rezolucii, kako se Egzekutivi ne bi vezale ruke; ali je stvar za sad zamišljena tako, da bi u tome Councilu bili zastupani cijonistička organizacija i predstavništvo ostaloga židovstva popola te bi zajednički vršili budžetno pravo. Pri tome bi, razumije se, kongres imao odluku o cijonističkome stavu, ali se isto tako razumije, da bi budžet, u konačnome sastavu morao biti djelo kompromisa. Prirodno je, da se protiv toga buni naša cijonistička demokratska svijest; ali pored financijske nužde u tome sili na koncesije i spoznaja, da djelo obnove narodne domaje treba da bude djelo narodne cjeline, i da je ovaj provizorij sredstvo okupljanja svih Židova, pri čemu cijenizam kao najaktivniji i najsvijesniji faktor nužno mora da infiltrira svojom ideologijom, sugestionira svojim aktivnim pijonirstvom i etičkim zasadama necijonistički dio židovstva, predstavljen u Councilu, U financijskome pogledu istakla se sva ozbiljnost stanja, u koje dovadjaju djelo obnove nedovoljna sredstva, Finansijsko i gospodarsko vijeće Organizacije izjavilo je, da otklanja odgovornost, ako se budžet, koji je kongres zaključio, ne prikrati za 10 po sto. Nedostatna sredstva onemogućuju sredjenu financijsku upravu u Palestini i nalažu skraćenje budžeta. Došlo je do izražaja, da je poljoprivredno gospodarstvo osudjeno na neuspjeh, kad se ni potrebne investicije (usjevi, džubrenje itd.) ne stižu nasmoći u pravo doba godine! Pala je riječ i o katastrofi, i pored toga, što je stanje ljetos povoljnije nego u prošlim godinama. Tu treba da se zamislimo najozbiljnije. Već je kongres sastavio budžet najopreznije, poučen iskustvima minulih godina. Kud to vodi, da se i opet, kao redovno dosad, mora budžet prikratiti, i ne vođe li takove prilike do spoznaje o fiktivnosti budžetnoga vrhovništva kongresa, kad moralna vlast zaključaka ne siže da primora cijoniste na staranje za budžetno pokriće? Ovakove su prilike neodržive i mogu da vode, bez izvjesnosti za uspjeh, do toga, da ćemo necijonističkomc propalestinskome židovstvu morati činiti još daljnje ustupke na uštrb cionističkih koncepcija. Ali pored palestinskoga djela štetujc od nedostatnih sredstava i sam administrativni aparat organizacije. Šekcl sam nedostaje. Morat će se intenzivirati akcija za zlatni šekel, i morat će se imućniji

da odluče i na daljnje prinose. S pravom se os cća nestašica neposrednog dodira Egzekutive s organizacijom, uticanja njezina na periferiju. S pravom Lipsky vidi nestašicu osjećaja odgovornosti u tome, da se Egzekutivu ostavlja financijski na cjedilu. Pored političkog autoriteta danas Egzekutiva nema moći ni autoriteta u organizatorom pitanjima. I u tome pravcu vala osigurati njezina prava. Budu li se namaknula sredstva, Egzekutiva će biti kadra da stvori instancije i uredbe, čijim posredstvom će biti u kontaktu sa cijelom organizacijom te će doista doći do izražaja kao vodstvo. O osobnome pitanju istupa g. Solovejčika iz Egzekutive mnogo se raspravljalo i prešlo na dnevni red. U ovaj čas ima presudnijih pitanja, na koja valja u punoj mjeri uzeti obzira i pred kojim stupa u pozadinu spor, koji doduše ima i načelnu siranu, ali ipak pored svih tužbi na t. zv. »lični režim« Weizmannov ne može da zamrači stvarnu nuždu, da se ne zauzme stav protiv predsjednika, koji u ovaj čas kad čini najveće napore za obezbjedjenje obnovnoga djela, i sam mora biti nošen osjećajem, da iza njega stoji sva cionistička javnost svim svojim povjerenjem, a i oni, s kojima pregovora, mora da to vide i znadu. Znači ne imati mjeru za stvari ni stila, kad g, Solovejčik nije nasmogao toliko prijegora, da sam skine svoje pitanje s dnevnoga reda. Tok je sjednice Akcijonog odbora bio stvaran i nad sve ozbiljan, kako to situacija diktuje. Tome je doprinio i zamjerni takt predsjednika Egzekutive Sokolova, a ne manje predsjednika Akcijonog odbora dra. Chajesa, Pa ipak; pored sve predanosti službi narodu, što je dokumentuje predsjednik, egzekutiva i Akcijoni odbor, nekako se namiče ova slika: duboko i plodonosno jezero, koje se, natapajući ga, prolijeva u Erec Jisracl, ali mu prijeti opasnost, da presahne, jer su pritoci suviše plitki , . , Ali pritoci mogu da nabujaju; i morat će. Jer inače bi se izgubili besciljno, ne stigavši na metu.

Što se dogadja u Sarajevu?

Čitaoci će, u koliko i nisu pratili pisanje »Židovske Svijesti« moći đa stvore sebi iz članka pod napisom »Protiv separatizma« broju 6 »Židova« sliku o onome, što se dešavalo u Sarajevu do najnovijih do gad jaja, koje niže donašamo prema izvještaju bivših odbornika Židovskog nacijonalnog društva za Bosnu i Hercegovinu u Sarajevu. U tome izvještaju stvarno sc nižu činjenice, kako su se dešavale. One sadrže svoju osudu same u sebi, I mi, ako je

jpTARINA PLAĆENA U GOTOVOG

■ ;OD. VIII.

UPRAVA I UREDNIŠTVO: ZAGREB ILICA BROJ 31, 111. KAT

ZAGREB, 21. marta 1924. ~ 14. veadar 5684,

IZLAZI SVAKOG PETKA RUKOPISI SE NE VRAĆAJU

PRETPLATA: GOD. 60 D. POLUGOD, 3Q D. CETVRTOOD. 15 D. POJEDINI BROJ 1.50 D,

BROJ 12