Жидов

ŽIDOV

GLASILO ZA PITANJA ŽIDOVSTVA

Pogromi

Što sc ovamo od kraja rata dešava na području »pozitivnog« antisemitizma, to će trebati jednom da se obradi znanstveno Istorijski i psihološki kao prilog poznavanju sadašnjice. Ima toga toliko, da zao udes našega naroda i ne izlazi iz lanca proganjanja, pa se već jedva stiže, da sc sve zabilježi. Svi ti dogadjaji proističu iz istoga izvora i njihova česta jednovremenost nije slučajna nego uzročna. Svi oni imadu svoj korijen u dubokoj jednoj atavističkoj mržnji, u kojoj se ispoljuje iskonska animalnost, koja traži da se izbijesni i iskali, pri čemu, u svome kukavičluku izabire žrtvom najnezaštićenijc dijelove društva. Periodički javljaju nam uvijek vijesti iz raznih zemalja, da je sad tu, sad tamo započela hajka protiv Židova, da se uništavaju ljudski životi kao što se ruši kuća od karata. Cijele židovske općine ovako su iščezle, na stotine hiljada života je übijeno i gubici naši iznašaju više no što je ijedan narod izgubio u kojem ratu. Zadnjih dana izbili su opet nemiri u Rumunjskoj, tome starome leglu antisemitizma. U kratkom vremenskom perijodu ponavljaju se ovi izgredi i izbijaju čas ovdje, čas na drugome mjestu, a da vlasti nisu u stanju, da u klici zapriječe sva ta krvoprolića. Studenti provaljuju u vozove i zlostavljaju židovske putnike, razbijaju židovske dućane i pljačkaju židovsku imovinu, sve to pod vidom nacijonalne »časti i interesa-, u ime i na obranu »narodne kulture«. Od te su antisemitske najezde zaraženi i najviši instituti, što treba da služe kulturi, visoke škole. »Ntime rus clausus« idealni je zahtjev nacijonalno »osviještene« omladine, koja smatra, da je sprečavanje širenja znanosti tekovina, koja je u interesu naroda. 1 nijedno sredstvo nije prenisko, ako misle da će njime postići cilj. No iako je u Rumunjskoj antisemitizam endemičke pojave, ipak nam se čini. da bismo učinili krivo, kad bismo uzroke sadašnjem akutnom antisemitizmu traž'li u istim motivima, koji su rukovodili vlasti i društvo u Rumunjskoj prije rata u njihovu antisemitizmu. Prije rata državna je vlast ignorujući berlinski ugovoiM - učinila Židove ljudima bez državljanstva, a antisemitizam mase. koji je sporadično doveo do krvavih pogroma, bio je umjetno potpirivani posljedak agrarnog revolta seoskoga pučanstva protiv izrabljivačkih boijara, koji su tratili vrijeme i novac u Parizu, Nizzi i Montecarlu. dok je Židov, zakupnik velikih posjeda bio dostižna žrtva uzbune neimućnika. Danas je to drukčije. Vijesti javljaju, da se seosko pu-

čanstvo nikako ne obazire, već da ostaje hladno, kad ga akademičari pozivaju na pogrome. Studenti, a na čelu im dva tri profesora, insceniraše zadnje pogrome, kojima je dosad palo žrtvom 12 mrtvih, studenti biju svoje židovske drugove i übijaju Židove a pod ništavom izlikom, da Židovi ne daju Iješine za anatomske institute! Pa tako oni kasapljcnjcm možda misle postati liferanti anatomskih instituta. Kojeg li rugla pod vidom intelektualstva! U stvari ovo je samo spoljašnji poticaj. Postoji jedna srednja evropska mternacijonalna centrala antisemitizma., kojoj je danas duševni« centar u Njemačkoj, a najveća novčana potpora gosp. Henry Lord, izdavač falsifikata »Tajne cijonskih mudraca . Dolar gospodina Forda krvnička je zarada i Hitlerovcima i Ludendorfovcima i Horthyevcima i rumunjskim studentima. On stavlja u gibanje »intelektualne snage«, koje se obraćaju u klanje. U Madžarskoj, gdje je za neko vrijeme »hriščanski kurs zatomio svoje krvološtvo, ostavljajući samo još strašnu uspomenu na zločinačka nedjela, kojima je inaugurirao svoju vlast, opet sc javljaju novi znaci nacijonalnog aktiviteta . I u ovoj zemlji, gdje je židovstvo nakon svih tih nečovječnosti gotovo sasvim pritajilo živertni dali, gdje je ekonomski, socijalno i duševno gotovo sasvim uništeno, madžarski »cvijet kulture ponosan je. što je »izvojštio« sebi munerus clausus za židovske djakc kako li im zavidc na tome rumunjski drugovi! ne zadovoljava se sa postignutim, već hoće i onome malome broju židovskih djaka da onemogući studij, napadajući ili na predavanjima i izbacivši ih silom iz kolega. Pa i Austrija pošla bi tim kurzom, da nisu drugi faktori odmah na početku odlučno ustali protiv toga. Ako se nisu Židovi mogli staviti van zakona, ako usljed istupa švicarskih i drugih institucija nije došlo do numerus claususa, jer su ove institucije prijetile da će obustaviti potpore austrijskim znanstvenim i humanitarnim institucijama, koje su tu potporu trebale, ako ne prestanu sa hackeukreuzlerskim« metodama, ipak je ostalo još veliko polje, na kojem se ispoljuje antisemitizam, ma i u knlturuojoj formi nego što to biva u susjednim državama. Zakoni o zaštiti narodnih manjina jednostavnu) sc mimoilaze, kad sc radi o Židovima. A treba If tek da pobliže tumačimo rezultat izbora u Njemačkoj, koji znače jaki napredak nacijonalnih antisemitskih stranaka?

I dok tako razvoj prilika u srednjoj Evropi, a djelomično i u sovjetskoj Rusiji, pokazuje smjer na desno i reakcija sve smjelije diže svoju glavu i omogućuje antisemitske izgrede, vidimo na zapadu Evrope protivni razvoj. Narodi su se ondje otresti ultranacijonalnih elemenata uazadnjaka i poklanjaju svoje povjerenje ljudima slobodoumnijih i čovječnijih naziranja. Tako u Engleskoj dolazi na vladu radnička partija, a izbori u Francuskoj oboriše Poiucarea. U časovima, kad se opet ispoljuje antisemitizam čina, dižemo svoj prosvjed protiv ovih varvarskih izgreda, protiv širenja mržnje, što se iskaljuje na jednome narodu, koji je svagdje u minoritetu. Dižemo svoj glas, da ga čuje prosvijećeno čovječanstvo, jer još nismo kraj svih zala i stradavanja izgubili vjeru, da će se ioak jednoga dana stišati uzbunkane strasti i svi ljudi u drugima vidjeti samo ljude, koji imadu isto tako pravo na život i opstanak. Ali isto tako vjerujemo, da će taj dan doći onda, kad sebi budemo znali pribaviti respekt u cijelome svijetu, respekt, koji nije stečen silom oružja, već silom jedne ćudoredne snage, koja nas goni, da krvareći iz stotinu rana, stavljamo svoje zadnje snage u službu obnovnoga pokreta, koji će ispaćenom lutalačkome narodu stvoriti njegovu narodnu domaju. Kao što je misao istinskog demokratstva, i prema tome respekta pred čovjekom i iuđividujem nikla na Zapadu, u Engleskoj i Francuskoj, tako je ona übrzo stigla da uguši preuzetnost i prekomjernu ratom uzrokovanu mržnju i surove porive, koje su gušile dugotrajnom kulturom i civilizacijom stečenu slobodu misli napretka i čovječnosti. Što je istočno od tili zemalja, još nije prevladalo varvarstvo ratničkih i »viteških' horda. Ako se za stupanj kulture uzme mjerilom vaspitanost duše i srca, Njemačka je kao i mongoloidna Madžarska medju posljednjim narodima u pogledu kulture. Inače doista ne bi bilo shvatljivo, kako krojački pomoćnik Hittler uz Ludendorfa i Tirpitza, uz one vajne gubitnike rata sa feldNvebelskim mentalitetima mogoše da udare žig posljednjim izborima u Njemačkoj, mogoše da oduševljuju Njemačku svakidneviio za vojničke i monarhističke parade, dok malo zatim u Francuskoj pada Poincare, čije uporno traženje reparacija i st,varuili zaloga može da se razumije zbog golemih žrtava u novcu i životima francuskoga naroda. Pa ipak ta Francuska čak i prema toj Njemačkoj, koja je skrenula toliko na desno, da se dalj£ više i ne može. bira ljude sporazumijivaiija.

GOD. VIII.

UPRAVA 1 UREDNIŠTVO: ZAGREB ILICA BROJ 31, 111. KAT

POSTARINA PLAĆENA U OOTOVC*

ZAGRcB 23. maja 1924 - 19. ijara 5684.

IZLAZI SVAKOG PETKA RUKOPISI SE NE VRAĆAJU

PRETPLATA: QOD. 60 D. POLUOOD. 30 D. CETVRTOOD. 15 D. POJEDINI BROJ 1.80 D,

BROJ 21