Жидов

ŽIDOV

GLASILO ZA PITANJA ŽIDOVSTVA

Savezno Vijeće

Za dva dana sastat će se n Beogradu Savezno Vijeće, da primi izvještaj o radu u minuloj godini i da ustanovi radni program za narednu godinu. Sastaje se u času, u kojemu nuš pokret stoji pred važnim odlukama u pitanju Jevvish Agency-a. I ta je okolnost od velikog zamašaja. U dugim godinama ste.kli smo uvjerenje, da je cijonistička organizacija kao nosilac misli izgradnje narodne domovine dosta jaka, da se može združiti s drugim grupama da zajednički izvrši započeto djelo u Palestini. Pregovori su se otezali, ali sad stojimo, ne varaju li znaci, pred konačnom odlukom. Ova radosna činjenica stvorit će povoljno raspoloženje, ne samo u cijonističkim krugovima, već kod svih, kojima je do ostvarenja narodne domovine. Aii iz ovoga raspoloženja, može i smije da proizlazi samo jedna parola: intenziviranje našega rada, naprezanje svih sila do krajnjih mogućnosti, da obezbjedimo izgradnju Erec Jisraela. Da uzmognemo izvršiti taj zadatak treba stvoriti čvrstu organizaciju i oživljavati pokret svagdje ondje, gdje prijeti opasnost da jenjava. Treba n cijonističkim redovima da opet zavlada ono oduševljenje i privrženost ideji, koja će biti kadra povući sa sobom i ostalo židovstvo. Samo tako, našom požrtvovnosti i primjerom, uspjeti će nam da širimo svijest dužnosti suradnje svih Židova na djelu izgradnje Erec Jisraela. Napredak rada u Palestini djelovat će sam po sebi na galut i podstreknuti na sve intenzivniji rad. Pustimo po strani velike probleme, što pokreću danas našom organizacijom, jer treba da sve svoje sile posvetimo radu cko jačanja naših redova i namicanju sredstava za palestinski rad. Delegati treba da su prožeti idejom veličine zadatka i dužnosti, što ih imademo ispuniti. Više no ikad treba da budu naši redovi čvrsti, treba da imademo jedinstvo i predane radnike, koji će vršiti savjesno i zdušno svoje obveze. Ne tražimo novih puteva, ni rješavanje velikih problema, već, svijesni goleme odgovornosti, koja tereti cijonističku organizaciju, želimo da se iskoriste u nas sve mogućnosti, a one su neizmjerno velike. Nemojmo se gubiti n suvišne rasprave o metodama rada, da ne bismo pri tome izgubili s vida samu stvar. Konkretni zadaci stoje yred nama i čekaju na svoje riješenjc. Savezno Vijeće treba da stvori preduvjete, koji će pružati garancije da će se rad vršiti u onoj mjeri, koja odgovara potrebama Erec Jis" raela.

Neka bi delegati Saveznog Vijeća u ovome ozbiljnome času imali na umu, da samo pozitivan rad vodi do željenoga rezultata. Neka im zaključci budu obilje poticaja, koji će pokreiijuti sve sile, da n složnome radu doprinesu nnapredjivanju konačnoga cilja: izgradnji Erec Jisraela.

Omladina prema Saveznom Vijeću

Trinaestog i četrnaestog šivana zasijeda u Beogradu Savezno Vijeće S. C. J. 1 ovo će Vijeće morati da upini i nešto drugo, nego da tek odredjuje stav i stajalište S. C. J. obzirom na one skupne zadaće i probleme, koje ima da riješi Svjet : ska Cijonistička Organizacija tkao takova. Ak<) i postoji u vodstvu cijonističke organizacije namjera, da se krajem ove godine sazove XIV. kongres namjesto godišnje konference, ipak nc će ovim našim Vijećem u Beogradu dominirati predmet, zbog kojega irt.u. da sc sazove kongres. Predsjednik se NVeizmaim vratio iz Amerike. On a i većina članova egzekutive stekli su u radu oko ostvarenja proširene Jevvish Agency iskustva, koja traže neku reviziju i korekciju zaključaka i smjernica posljednjeg kongresa. Treba sazvati kongres da se odluči, što valja obzirom na ta iskustva korigirati i što se kod toga može iznovice ili tek prvi puta da konstatira. I židovstvo bi Jugoslavije kod toga opet trebalo da ikaže svoju. Ono će, koliko se to može, po svoj prilici i reći svoju, ali U stvarnoj relaciji sila ne će mnogo dolaziti u obzir. Ima rekoh nešto drugo, što će u glavnome činiti predmet ovoga Saveznog Vijeća. Jedno je Jugoslavenska Halučka Earma, a drugo to jc teže okrstiti drugo je ono o čemu se u nas mnogo piše a još više govori: Sarajevo. 1 Savezno Vijeće treba da riješivši mnoge interne slučaje i zapletaje što brže predje na rješavanje i ostalih konkretnih i aktuelnih zadaća. A u centru svega našeg gibanja stoji konkretan pozitivan zadatak: Jugoslavenska Halučka Farma. Odredjcni zadatak principijelne i specijalne sadržane, koji može da pomakne polugu psihičuog stanja u našim regovima. Činjenica, da jugoslavenski Židovi otkupIjaju komadićak Erec-Jisraela, postojala je i prije. Ali se je ta činjenica gubila u magli neke daleke neodredjenosti patetičkih momenata i poetičke frazeologije općih, zajedničkih, židovskih i cijonistiokih zadaća. Danas je ta činjenica specijalnija i odredjenija. Pored toga, što se ovakovim specijalnim odredjivanjem, kako to pokazuje

dosadanje iskustvo, može lakše da sakuplja novac, jer je svrha bliža i nešto aktuelnlja, ima u svemu tomu mnogo važno i dobro za nas koji smo ovdje. Veza izmcdju nas i Erec Jisraela postaje neposrednija i jasnija. I odsada će svakome bili mnogo lakše da kida i reže spone, što ga ovdje vežu s okolinom, jer će to kidali je biti organičnije i mirnije, bez eventualnih usiljenih skokova i sugeriranih odreknuća. Jugoslavenska Halučka Farma mora biti stanica i uži dom onih, koji su u zemlji i koji u nju dolaze. Mora da bude put, kojim će oni što iz naše sredine sele preko izlaziti iz psihičnog ruha ovdašnje galutske okoline i aktivno ulaziti u obnovim i obnovljenu sferu Erec Jisraela. Halučka nam Farma mora biti svrha i sredstvo. Vrata kojima će svi odlučni i izgradjeni cijoniste Jugoslavije moći što laikše da ud ju u Zemlju. Veza, kojom je većina nas sve dosad vezala sebe o Erec Jisrael, karakterizovana je u znatnom svom dijelu nekom romantičarskom čeznutljivošću i nekim idealizovanim predodžbama. Bilo je krivo, što su se oni, koji odoše preko, tako brzo i na tako dugo vrijeme odrekli svake brige za one, koji ostadoše ovdje. Možda bi u nas mnogošta bilo zrelije i pozitivnije, da su ljudi, koji su iz naše sredine pošli u Erec Jisrael, umjeli održati neku vezu izmedju nas kao skupine i njih, pa makar osamljenih pojedinaca. Preselenje u Erec Jisrael može da znači odreknuće od galuta, ali ne mora i ne smije da znači odbacivanje svake brige za one, koji silom prilika ličnih i općili moraju da ostaju u galutu. Na raspravama Saveznoga Vijeća trebalo bi ovdje nabačenu potrebu stvarne i iskrene neposredne povezanosti ozbiljno raspraviti. O tom se pitanju začudo toliko malo pisalo u našem novinstvu. Svim našim listovima uopće ne dostaje dovoljan elasticitet i dobra aktualnost. Upravo bi kulturni rad, o kojem tajnički izvještaj za prošlu radnu godinu S. C. J. ima toliko malo da kaže, mogao novinstvom biti veoma forsiran i unapredjen. 1 pitanju bi reforme našega novinstva moralo ovo Savezno Vijeće posvetiti više pažnje nego je to čini se predvidjeno i odredjeno. A omladinsko jc pitanje u kompleksu kulturnoga rada neki privjesak svakog Saveznog Vijeća. Privjesak u formi jednog referata, koji u stvari ostaje referat, izričaj nečijeg mišljenja, a u najboljem slučaju pozitivan apel. koji prelazi granice konvencionalne rezolucije o nastojanju, da se poprave odnošaji i uredi kooperacija izmedju starih i mladih. Ti odnošaji i ta

GOD. Vili.

UPRAVA 1 UREDNIŠTVO: ZAGREB ILICA BROJ 31. 111. KAT

POŠTARINA PLAĆENA U GOTOVOS£

ZAGREB 13. juna 1924 ~ 11. šivana 5684.

IZLAZI SVAKOG PETKA RUKOPISI SE NE VRAĆAJU

PRETPLATA: GOD. 60 D, POLUGOD. 10 D. CETVRTGOD. 15 D. POJEDINI BROJ 1.80 D,

BROJ 25.