Жидов

ŽIDOV

GLASILO ZA PITANJA ŽIDOVSTVA

Od Herzla do Jewish Agency

Vele, da je 20 godina prošlo od Herzlove smrti. Kako brzo vrijeme ide! Nama se čini. kao da je to tek jučer bilo. Još se živo sjećamo, kad nam stiže grozna vijest, o njegovoj smrti. Razderali smo naša odijela, posuli smo glave pepelom, sjeli smo na zemlju i plakali; al hurban Jerušalajim. Svršeno je. Njega više nema medju nama. Ostavio nas je onaj, oko kojega smo se svi okupili, koji nas je ujedinio i vodio, koji je vodio i svoje protivnike i svoje obožavatelje. Bio je središte, oko kojega su sc svi vrtili, Zangvvill jednako kao Usiškin. On je sve držao na okupu i čvrsto ih vezao uza se i uz cijonizam. Veliko je sunce potamnjelo. Njegova djeca, njegovi učenici jednako kao i njegovi protivnici, svi sjede u mraku. Plaču, ako imaju suza. Ili očajavaju bez suza. Jedan veliki krik ili tihi šapat ili duboka šutnja ide od čovjeka do čovjeka, gdjegod imade Židova. Jedno grozno pitanje stoji pred nama; što će biti sada? Onda su došli dani tihog, laganog i sustavnog konsolidiranja. Duh je bio jači od tijela, djelo je bilo jače od čovjeka. Majstor je otišao, naše su zastave u našim rukama klonule,, ta bili smo u dubokoj koroti. Ali mi smo te zastave opet podigli. One danas lepršaju veselo, visoko, lijepo i vedro kao u najljepšim danima. Cijonizam je pobijedio. Svladao je smrt svoga vodje, preživio je ratne strahote, doživjeli smo Balfourovu deklaraciju, San Remo, Savez Naroda, Je-wish Agency, priznanje svih medjunarodnih faktora, vlada i parlamenata, jevrejskog komesara u Erec Jisraelu, halucijut, jevrejski universitet. Gradi se jevrejska narodna domaja. Pred našim očima ona nastaje dan za danom, korak za korakom. Mi to vidimo, čujemo, osjećamo, mi pipamo, i mirišemo našu novu-staru domaju, mi idemo k njoj i ona dolazi k nama, tisućstruke su naše veze s Erec Jisraelom.To više nije teorija, to više nijesu utopije i fantazije, to je realnost, zbilja, fakat, život. Židovska narodna domaja se gradi! Njegovo je to djelo, njegove su to zasluge. Nije sve onako, kako si je on to zamislio. I ne može da bude. Jer u njega su bila jaka krila, koja su ga nosila visoko, visoko. Mi smo tek sićušna djeca naših sićušnih prilika, robovi naših navika i naših okolina, bez onog velikog plamena u srcu, bez one odlučnosti i volje i be» one velike spremnosti i požrtvovnosti u duši. Ideje su njegove, koncepcije su njegove i programi su njegovi. Njegova je radna snaga nadomješlavala snage od tisuća. Mi smo radi naših čednih sposobnosti ulili mngo vode u njegovo čisto vino. Pravili smo kompromise. Morali smo ih praviti. Moradosmo ići mnogo dalje, to jest, mnogo niže, Nego bi trebali ići, da smo bili pripravni na veće lične žrtve. 4ewish Agency nije Charter,

a High Commissioner nije Judenstaai. Možebiti je dozvoljeno reći, da bi Herzl u ovim danima i sred ovih prilika postigao više nego Weizmann. Ali čemu nam takva razmatranja? Mi nijesmo htjeli, mi sami nijesmo mogli, mi nijesmo davali, kad se tražilo, što se tražilo, koliko se tražilo, mi se nijesmo odazivali, kad nas se zvalo. Daleko od židovskog naroda, bez njegove pomoći i saradnje, stajao je Weizmann, gotovo sam, da provede Herzlovu baštinu. Sto je postigao, a to je ipak vrlo mnogo, sve je to, ako ćemo pravo suditi, u ravnoj crti nastavak Herzlo.vih ideja i planova i njegove politike. Najjači atribut i najjača sadržina Herzlovog Juđenstaata bili su zahtjev za židovskom narodnom domajom, za centrumom, gdje ćemo živjeti u punoj slobodi i koji će uspraviti i regenerirati vaskoliko židovstvo galuta. Na tome se nije ništa promijenilo. Još i danas, a valjda još više nego ikada dosele, razumije cijeli svijet, razumiju Židovi i nežidovi, cijonisle i necijoniste, da je cijonizam izgradnja židovske narodne domaje, spasenje židovskog naroda, još i danas cijonizam postavlja ćudoredne postulate u najvišem stepenu, hoće mir, sreću i zadovoljstvo židovskog naroda i vaskolikog čovječanstva, slogu i bratstvo sa svima i prema svima, svima i svakome na korist, no nikome na štetu. Opet stojimo pred problemom, kao u zadnjoj godini Herzlovog života, kao neposredno iza Herzlove smrti. Opet se moramo pitati, ne prijeti li cijonističkoj organizaciji potpuno rasulo, kao nakon Ugande. Radi se o Jewish Agency. Ona je danas u rukama cijonističke organizacije. Ali ona je to vrlo slabo iskoristila. Zovemo u pomoć necijoniste i hoćemo da im predamo polovicu vlasti. Tko zna, ne znači li ta polovica vlasti skoro cijelu vlast? Tko zna, ne će li nakon takvog riješenja )e-wish Agency, cijonistička organizacija postati suvišna i nemoguća? Ako cijonistička organizacija prestane, a Jewish Agency ne ispuni nade, hoćemo li počeli na novo izgrađivati ovu našu toliko oprobanu organizaciju? Hoće li nas još tko slušati, hoće li nam još tko vjerovali, hoće li nam još tko prići, hoće li nam još tko htjeti pomagali nakon takvog debakla, nakon što smo tako razočarali i iznevjerili sve one, koji su u nas vjerovali, koji su vjerovali, da mi doista hoćemo i da zbilja možemo? Sudbonosni su to dani za cijonizam, za izgradnju židovske narodne domaje i za cijeli židovski narod narod. Kako bi Herzl odgovorio na ovo pitanje? Rekao bi nam: »Ako hoćete, ako doista hoćete onako, kako biste trebali htjeti, ako hoćete doista da izgradite jevrejsku narodnu domaju, upregnite sve vaše sile, postostručite vaš rad i onda vam ne će biti potrebno, da dadete iz ruku Jcwish Agency, da je dadete u ruke, koje još do-

voljno ne poznajete, za koje ne znate, jesu ti dosta jake, sigurne, ustrajne i požrtvovne!? Dati ]ewish Agenev iz cijonisličkih ruku znaci jedan možda opasni eksperimenat, jedan skok u neizvjesnost sličan Ugandi. Ako hoćemo, mi možemo zadržati Jewish Agencv* Samo do nas to stoji, danas kao i prije, kao uvijek. To su Herzlove riječi, koje i danas još vrijede, koje nam on, još preko groba, govori. Slušajmo ga. Jer samo onda imademo prava, da ga smatramo našim učiteljem i vodjom i tek onda smo dostojni, da se poklonimo njegovoj sjeni. Slava mu!

Lav Stern.

Naš budući rad

I. Nova parola. Cijonistička kolonizacija u Palestini, koja je u posljednje vrijeme učinila tako jak dojam na brojne posjetnike, nastala je gotovo čudom. Kad je začetnik toga djela dr. R uppi n, prije 18 godina započeo svoj rad, iznosio je godišnji budžet palestinskog ureda tek nekoliko hiljada franaka. Sa svotama, koje nam se danas čine smiješnima i malenima, započeo je pijonirski čin praktičnoga rada u Palestini, čija je ideja pobijedila na Viti. kongresu u tiaagu. Velika je zasluga Ruppina, da je spoznao da ta kolonizacija mora da bazira na tri principa: poljoprivredi, narodnom zemljištu i židovskom radu. Od osnutka Daganije i Kinereta do okupacije Nahalala i Nurisa proteže se dug, bolan razvoj. U ovim godinama, u kojima pada i strasni rat, pravljena su iskustva, koja su nam omogućila napredak. Postojao je kaos od naziranja, postojala je mala grupa muževa i žena, koji su htjeli raditi u poljoprivredi. I prve naseobine stvorene su iz ničesa. Međjutim se broj radnika povećao. Godine učenja nisu bile neplodne, danas imademo već elitu poljoprivrednih radnika u zemlji i već nešto jasnije vidimo, u kojem smjeru ima da podje daljnji razvoj. Kod svakog promatranja ovih problema moramo vazda imati na umu jednu temeljnu činjenicu, na koju se lako zaboravlja; da nismo Palestinu počeli kolonizirati iz ekonomskih razloga kao zemlja, koja želi ekspanziju, već idemo u Palestinu, jer smo iz davnine vezani sudbinom jedino o tu zemlju kao naše narodne domovine. Stojimo nadalje pred činjenicom osobitosti židovskoga naroda, koji je danas narod gradskoga pučanstva i koji tek treba uz neizmjerne nutarnje promjene učiniti sposobnim za seljačko zvanje. Taj je proces započeo u Palestini. Ali valja priznati, da još nije dovršen i da još ne može da je dovršen. Na početku naše kolonizacije ne stoji trgovac, već prorok. Kolonizatomi rad bio je do 1920. tek uzgredna radna grana cijonizma. U središtu stajao je politički i organizatomi rad. Cijoni-

GOP, Vili.

UPRAVA I UREDNIŠTVO: ZAGREB ILICA BROJ 31. 111. KAT

POŠTARINA PLAĆENA U OOTOVOK

ZAGREB 18. jula 1924. - 16. tamusa 5684.

IZLAZI SVAKOG PETKA RUKOPISI SE NE VRAĆAJU

PRETPLATA: GOD. 60 D. POLUGOD. 90 D. CETVRTGOD. 15 D. POJEDINI BROJ 14» B

đp