Жидов
ćcj mjeri. Jedan bi novi zajam za sve općine u Palestini bez sumnje simpatično u Americi primljen bio. Takav bi zajam bio prva zajednička akcija židovskih naselja u Palestini i jedinstvo bi ostalo trajno, jer zajmovi djeluju uvijek kao sile i snage konsolidacije. I što je važnije, taj bi kapital bio upotrebljen za javne zadaće u židovskim općinama, što u nužnoj konsekvenci mora da ojača iendencu za jedničcrenja zajednicu. Prvi koraci za emisiju takovog zajma židovske zajednice, treba da poduzme financijsko i gospodarsko Vijeće svjetske cijonističke organizacije. Cijonistička egzekutiva treba da upravlja upotrebu novca Keren-Tlajcsoda, dobrovoljnog davanja židovskog naroda, uporedo pako treba financijsko i gospodarsko Vijeće da poradi oko izgradnje gospodarskih zadaća, koje iziskuju sigurnost kapitala i odgovarajuće kamate. Finansijsko i gospodarsko Vijeće trebalo bi da sa palestinskom vladom povede pregovore u cilju, da do sada postojeće kolonije priznate kac općine sjedine u jedan gospodarski savez (kojega mi nazivamo zajednica) sa svrhom izdanja jednog zajma, koji bi im osigurao opstanak i pokriće njihovih potreba. Takova bi se gospodarska jedinica protezala ra jugu od Rehobota do Roš-Pina na sjeveru, općenito kraj morske obale pa preko Erneka do Tiberias jezera i dalje do skrajnog sjevera. To bi zaista bila židovska Palestina par excellence, jer bi izuzev Jeruzalima obuhvatata sve stvarajuće elemente Erec Israela. Takav bi gospodarski savez židovskih kolonija trebao samo dvije punomoći palestinske vlade da može dejstvovali. Ponajprije mora imali pravo oporezovanja (i ako ograničeno), da stvori sigurnost da će se obveze koje proizlaze iz zajma pod svim uvjetima i ispuniti. To oporezovanje može da se temelji na realnim vrednostima, od kojih dobiva s. aka općina veći dio (od prilike dvije trećine) a zajednica jednu trećinu. Dalje mora zajednica i pojedine općine imati pravo da kupnjom susjednog zemljišta poveća površinu židovske Palestine, jer bi to moglo da postane nužna potreba za javne zadaće, čija izvedba, bi započeta bila dohodkom zajma. Upravu bi vodio direktorij sastavljen od predstavnika (načelnika) sviju općina, od kojih bi svaki imao jedan, dva ili tri glasa*, već prema broju pučanstva one općine čiji je predstavnik. Osim toga izabrao bi se predsjednik i potpredsjednik, od kojih bi svaki kao predstavnik cjelokupne zajednice kao cjeline imao tri glasa. Taj bi direktorij kao povjerenik upisivaoca zajma kontrolirao da se novac u duhu potreba i odluka izdaje i da se javne radnje najbrižljivije izvadjaju. Osim toga moglo bi finansijsko i gospodarsko Vijeće cijonističke Egzekutive predvidjeti, da jedan njegov član imade za izdatke i investicije direktorijuma pravo veta tako dugo, dok se zajam posvema ne isplati i vrati. To bi upisivaocima zajma služilo kao daljnja sigurnost i jamčilo bi, da se cijonisti svijeta za prvi zajam židovske zajednice smatraju odgovornima. Keren Hajesod
Keren Hajesod u Letlandiji, Keren Hajescd-kampanja, koju sada energično provadja Deschalit, ograničena je zai sada na propagandu. Svuda se obdržavaju skupštine i prave privatni posjeti, Židovi Letlandije pokazuju mnogo interesa za iz-
gradnju Paestine, le je već prijavio veliki broj sabirača. Specifikacija primitka Glavnog Ureda Keren Hajesoda u julu. U junu primio je Glavni Ured Keren Hajesoda u Londonu preko 39.000 funti, dakle otprilike isti iznos kao u maju. Kao uvijek glavni dio svote došao je iz Amerike. Južna Afrika stoji ovaj psta sa svotom 8500 funti na drugome mjestu. I ako su mjesečni prinosi znatno veći već u prošlih godina, ne dostavu za pokriće svih potreba Palestine i bez obzira na to, da je palestiski budžet snižen na minimum. Samo tačnosti i stalnosti primitaka K, H, ima se pripisati, da se je položaj u Palestini poboljšao. Neophodno je nužno, da se rad za K. H, i u ljetnim mjesecima nastavi s na ; većom energijom u svim zemljama, da ne nastane stanka, u našem palestinskom radu.
Keren Hajesod u Južno) Africi, Uspješna kampanja za K. H. u Južnoj Africi, koja se provodila pod vodstvom dra. A, Gcidsteina sada sc dovršava. Sada se jo% radi u neikim provicijalnkn mjestima- Svijest odgovornosti tamošnjih Židova jasno je došla do izražaja u ozbiljnosti i tačnosti, kojem su isplaćivali svoje obveze. Na svom putovanu kroz provinciu namaknuo ’e g. dr. Goldstein u Paarlu 1000, u Summerđet Westn-u i Stranđu 300 j u Worcesteru 600 funti. Najveći uspjeh imao je u Durbanu, gdje je ušlo 3.500 funti, što odgovara poprečno porezu od 2 funte po glavi židovskog pučanstva u Durbanu.
Primici po pojedinim zemljama redaju se kako slijedi:
Iz židovskog i cijonističkog svijeta
Herzlcva proslava u Beču. Ogromni ođziv. Uzorni red. Jučer prije podne bio je impozantni pohod na grob Teodora Herzla povodom 20. obljetnice njegove smrti. Već davno prije 9 sati sastala su se različita društva i sekcije te se rasporedala u blizini konačne stanice tramvaja. Pojedini dijelovi povorke stajali su počevši od Karl-Ludwig Platza sve do Feliks Matll-Strasse, u liasenauerstrasse,
Blaasstrasse i u Hochschulstrasse. Redanje povorke trajalo je do 10 sati te nije bio lagan posao voditelja povorke Faula Foiđesa svrstati nepreglednu masu u uzorni reci. 1 povorka je ostala uzorna za \ rije me cijeloga ophoda. Na čelu stupali su članovi cijonističkoga zemaljskoga komikeja, partijskoga, vijeća, lokalnoga komiteja, vodstvo Keren Hajesoda, Keren Kajemeta i Palestinskoga Ureda. U zastupstvu predsjedništva bogoštovne opčine bijahu burzovni vijećnik Oluck, dvor.‘tki savjetnik Riesenfeld te potpredsjednik dr. Friedmaun, s njima potpredsjednik zemaljskoga komiteja dr. Leidenherz, s članovima dr. Korner, dr. Oelber, gradskoga zastupnika dra. Plaschkes s cijonističkim mandatorima, predsjednik Markus, Austerlitz i drugi. Iz Poljske bio je prisutan član poljskoga senata dr. Ringcl. Zatim je došao Zemaljski Savez Akademičara, te zastupstvu akademskih društava. Brojna je bila ženska oijonistička organizacija. Iza njih su slijedili halucim i židovska mladež u nepreglednim redovima, pri čemu su djevojke i dječaci, koji su oštro stupali, učinili dubok dojam, te krug austrijskih gcmbalačkili i športskih društava, u kojemu se isticali Hakoanci i liakcanke i koji je obuhvatio sve, što Cijon posjeduje u nadobudnoj j snažnoj športskoj mladeži; iza njih slijedile su kotarske sekcije, kojima se priključilo cijonističko sefardske društvo »Jehuda 11alevi«, jaka grupa mizraliija, od koje je jedna nosila ploču s Herzlovom slikom te Hitalidut. Službenu povorku je slijedio velik broj pristaša i štovatelja Herzlovih. Ogromna povorka, koja je stupala u četveroredovirna, došla je na grob za % sata; defiliranje pred grobom svršilo se tek oko 12 sati. Povorka je mogla imati 25.000 do 30.000 osoba. Pred grobom se dio studenata zaustavio, dok su hiljade u tihoj šutnji prolazile pokraj groba, duga povorka, u kojoj su očevi i djedovi nosili na rukama djecu i vodili mališe, da mogu jednom kasnije reći, da su već u ranoj mladosti vidjeli grob vodje cionističkoga pokreta. Na grobu je ležao vijenac s njemačkim i židovskim napisom: »Od židovskih kazališta iz Amerike«. Oko groba se skupila masa ljudi, koji su pravili povorci špalir. Govori se nijesu držali. Vodstvo sabiranja za Keren Kajemet imao je Karl Olazer, te nitko nije bio u povorci ili medju gledaocima, koji nije nosio značku, koju su pružali mladići i djevojke. Vladao je uzoran red. Nalozima redatelja se svagdje mirno pokoravalo. Svečanost je protekla bez upadica te nije straža imala nigdje uzroka da ureduje. Poslije 12 sati počelo se polagano groblje prazniti i doskora stajao je grob u samotno tihoj ljepoti. Iz godišnjega izvještaja amer cke cionističke organizacije. Mi smo već u prošlom broju iznijeli kratki pregled iz godišnjega izvještaja predloženog Pittsburškoj konvenciji o djelovanju američke Cionističke Organizacije u prošloj godini. Ovdje donosimo opširniji izvadak iz napomenutoga izvještaja: Godina 1924./25. pruža u svakom pogledu sliku napretka cijonističkoga pokreta. Loše su vijesti iz Palestine na svu sreću izostale. Arapsko pitanje je izgubilo oštrinu, te izgleda, da će pomalo za-
i&ROj 32
>Z i DO V«
3
1. Sjedinjene Države LE 20,854.15 2. Južna Afrika 8,5003. Poljska: Varšava 1630.01.7 Vilna 150.101780.11.7 4. Pojedini prinosi 1619.6.5 5, Rumunjska 1487.18.1 6, Čchoslovačka 1052.5.5 7, Litavska 687.1.4 8. Bugarska 592.149. Austrija 408.1210. Ist, Galicija 312.5.2 11. Palestina 267.3.2 12.Letavska 257.114. Finska 183.98 15. Egipat 16016. Šveidska 140.1.6 17, Inđijia 127,15.8 18. Maroko 5519. Dancig 44.16.1 20. Luksemburg 43.18.6 21. Elsas-Lotringen 31.222. Razne zemlje 17.6.16 23T Keren ha Geuila u Palestini 20024. Fond nakita organizacije cijonističkihh žena. 275.4.3 Ukupno LE 39.107.13.4