Жидов

nost nema’ ljudi, koji ne bi shvatili zamašnost njegove ideje. Onako isto kao što je Herzl u feljtonima stvorio lirske tvorevine, koje sn, pisane za dan, ipak ostale neprolazne, tako je i njegov rad i život u cijonizmu. Cijoniz'am bio je ideja toliko pjesnička da bi ga se gotovo moglo zamisliti i bez Palestine. Dugotrajni ga je rad katkada odalečio od palestinskog cijonizma i .kraj svega zanosa zahvatio ga je umor, te je za čas zastao na medjtistanicama. Ali jedva da je prošla ta epizoda, on se opet vraća palestinskom cijonizmu. I u tome je njegova veličina, jer vodja ne može da se iznevjeri onome, za što je učinio milijune vjernicima. U svome radu - od Pariza do smrti sve se više judaizirao. Možda će se židovska nota u njemu mjerena s velikim produktima židovske književnosti činiti malenom. Ali u njega je bio židovski aristokratizam, najuspravnija židovska kičma i zato je oko sebe i okupljao mladež, jer je ona jače osjećala sagibanje šije. Govornik ne će da iznese istorijske činjenice. Ako je ličnost Herzlova izbledjela za mladje, koji ga slabije poznaju, naša je vezanost prema Herzlu još tolika, da nemamo prema njemu distance. Herzl je kao rijetko koja ličnost udario svoj žig narodnoj povijesti. I samo židovstvo, kome se doduše prigovara, da nije stvaralačko, samo je ono moglo d ! a stvori tipove kao Mojsiju, Jezaju, Herzla. Ima li nešto većega i stvaralačkijega no što je Mojsije, koji je iz horde robova stvorio narod, ili uzvišenijega o<l proroka, koji su stvorili etičke zasade, od kojih još danas živimo ili snažnijeg i stvaralačkijeg od Teodora Herzla, koji je našao helote i za 30 godina stvorio uspravno židovstvo? Herzl nije samo za židovstvo sadašnjosti, već za židovsku istoriju centralna ličnost. Hoveve cijoniste mogli su osnovati još više kolonija i barun Rothschild mogao je da žrtvuje još više milijuna, bez Herzla ne bi 1 u Palestini nastao organizam, sposoban za život. Kad misli na Herzla ne može da vjeruje u zakon kauzaliteta, već na centralne ličnosti, koje neka viša sila šalje u svijet da djeluju. I nije tek fraza kad kažemo, da Herzl nije mrtav, da on živi u nama kao od prvoga časa. Ništa se ne može desiti u židovskoj istoriji, po čemu bi Herzl mogao postati preživjela ličnost. Što je Herzla naročito odlikovalo jest, da je čista srca pristupio radu za svoj narod. I danas, kad nema životne snage da djeluje na nas, u toj je čistoći onaj fluid, kojim na nas djeluje. U svojim dnevnicinta veli Herzl, da je cijonizam sabat njegova života. Tu postoji protuslovne izmedju riječi i bivanja, jer kad se posvetio cijdnističkoj misli, sve je drugo stupalo u Pozadinu. Nema dana, koji nije ispunjen radom za cijonizam. Kako je moguće, da ie cijonizam bio njegov sabat, kad je sakat d ! an odmora? U duši mu je bilo sabatsko raspoloženje, koje ga je uzidglo nad sićusnosti života. Vidio je svoj narod u životnoj opasnosti i radio je svim zanosom svoje duše za njegovo izbavljenje. Brojno općinstvo burnim je odobravaPjeni zahvalilo govorniku za lijepa razlaganja, kojima je nastojao da nam intimno Približi Herzlovu ličnost.

Prijave za slet u Novom Sadu 18., 19. i 20. augusta. 1. Formularprijavnic e za članove, koji žele prisustvovati sletu u Novom Sadu već je razaslan i glasi; a) broj savezne iskaznice; b) ime i prezime; c) dob; d) spol; e) u kojim priredbama sudjeluje; f) treba li besplatan stan; g) imade li rođaka, kod kojih će stanovati; h) jeli član Ferijalnog Saveza; i) želi li stan u hotelu; k) treba li zajedničku hranu; hoće li jesti kašer; m) posebne želje, —2, Rok prijava je do 10. augusta. 3. Ovu prijavnicu valja priposlati do gore označenog roka Priredjivačkem Odboru (Priređivački Odbor za V. slet u Novom Sadu, Judisches Volksblatt, Jermenska ul. 3.), 4. Radnom Odboru treba da se saopći samo broj uče« n: i k a i u kojim ćcprircdb ama sudjelovati. Saopćenja; 1. Treba što prije javiti R. O. imena izabranih delegata za Savezno Vijeće i u kojoj komisiji želi pojedini delegat sudjelovati. 2. Na S. V. birat će se slijedeće komisije: kulturno odgojna uz ostalo i hebrejski jezik., Gideon-Haaviv; organizaciona; palestinska; sportska; financi'ska (uključivo financijalna strana »Gidcona« i >Haaviva«), —3, Udruženja neka nastoje, kako bi do sleta naučili š to boljeišto više igara i jevrejskib pjesama (izlet!). 4. Propozicije za sportske priredbe i slelske proste vježbe i muzika k istiina razaslana je svim udruženjima, pa stoga treba da svi oni, koji slučajno odaslano nisu primili odmah urgiraju. 5. Upozoravaju se sva udruženja, da svoje dugove prema Savezu što prije naiui rc, jer im se inače ne će moći na Saveznom Vijeću ovjeroviti de 1 e g a ti. —6, Spremajte se za sve priredbe, jer je slet blizu! Radni Odbor Saveza Žid. Omi. Uđruženia, Zagreb, Ilica 31, 111,

»Gideon«, gasilo jevrejske omladine Jugoslavije. Upravo je izišao 9, broj ovog V. godišta. Jedan dio ovog broja posvećeni je uspomeni Teodora Herzla. Of Hei z 1 u piše Šalom Freilberger. Donesena su mišljenja Martina Bubei a i Maxa Nordaua o Herzlu i dijelovi značajnog Herzlovog govora kod otvorenja 1. cijonističkog kongresa u Bazeflu 1897. Joel Rosenberger osvrće se na prošlo Savezno Vijeće S. C. u Beogradu, te se potanje bavi kulturnim i omladinskim referatom, 0 snažnom jevrejskom slikaru Less e r U r y u piše Osikar Stein. Joze Weber opisuje svoj put od Trsta do lircc Israela. Uz objavu programa jevr. omladinskog sleta u Novom Sa d u iznesen je dnevni red Saveznog Vijeća Saveza Žid. Omi. Udruženja te razne upute, koje se tiču Sleta i Vijeća. Medu vijestima donešen je Memorandum S, Ž. O. U. prošlom Kongresu Saveza Vjeroisp. Općina glede požurenja izdanja prikladnih jevr. udžbenika za škole i preuredjenje vjeronaučne obuke s osobitim obzirom na učenje jevr. jezika. Vijesti iz mnogih mjesta opisuju rad i prilike omladine. Slijedeći će broj »Gideona« izići pred! slet, te će medju inim donijeti izvještaje o radu Radnog Odbora Saveza Žid, Omi. Udružen i a. »Gideon« izlazi mjesečno, a stoji godišnje 60 Din., polugodišnje 30 Din. Uprava i uredništvo nalaze se Zagreb, 11 ic a 31, 111. Sefarda Hazana i Tolkea za vrijeme Jam:m Noraim (Roš-Hašana i Jom-Kipur) traže sefardski Jevreji u Zagrebu. Reflektanti na ovo zvanje neka izvole podnijeti ponudu na aiđlesu gosp. L e o Kohn, Zagreb, Ilica 52 sa naznakom nagrade što je traže.

BROJ 32.

»2 ! DO V«

7

Prus banatska fabrika makarona i testa a. d. Veliki Beckerek. (Benat) Telefon 271-272 Brzojavi; Makaroni nudja svoje nadasve dobre vrsti tjesta iz garantovane čiste banatske krupice (gries) po napuljskom sistemu uz najpovoljnije cijene. Naročito preporuća košer žel pesah fabrikate, W\ se pržlzvtdjsja po nadzori nsdrabiaata Glavna za Zagreb MeKso Weiss

Najviše uspjeha u Vašem poduzeću možete polučiti ako oglašujete u našem listu!

I Gumene pete i Gumene potplate jeftinije i trajnije su nego od kože! Najbolja zaštita protiv vlage i zime!