Жидов

koji ne smatra tako povoljnim kao što ga Egzekutiva vidi. Slijedi debata k poslovniku o nastavku sjednice. Zaključeno je odgodjenje sjednice na srijedu. U srijedu nastavlja se generalna debata. De Lieme izjavljuje, da je Jewish Agency nužna, da se rad nastavi na široj bazi. Mora se nastojati, da američki zastupnici doista budu zastupnici organizovanog židovstva, ali valja riješiti i pitanje drugih zemalja, pa če biti još mnogo poteškoća. Govornik se zatim bavi t. zv. budžetom za konsolidovanije i naglašuje, da mora biti cilj cijelog našeg naroda, da se naše naseobine mogu same uzdržavati. Mereminsky navadja niz činjenica iz područja imigracije, koje osvjetljuju politički položaj. Engleski niži činovnici čine sve moguće poteškoće. Cijonistička organizacija mora tražiti, da pfrestanu kao na pr. u Varšavi. Nedopustivo je, da engleski konzul prima preporuke s druge strane, dok na cijonističku organizaciju pada sav teret imigracije u zemlji. U pilamju Jevvish Agency-a ističe potrebu da se privuče organizovano američko radništvo. Novi kurs u cijonističkoj organizaciji, koji smeta gospodarskom radu radnika u Palestini, nije podesan da olakša predobivanje američkog radništva. Deficit Solel Bonea, na koji su ovdje iznešene tužbe, omogućio je hiljadama radnika, da ostanu u zemlji. Za Šhunat Ovdim (radnička naselja) nije još ništa uredjeno, još se nije spoznala u punom opsegu važnost ovakih naseobina. Farbstein pozdravlja činjenicu, da se namjerava u Americi održati opća židovska konferencija kao preteča židovskog svjetskog kongresa. Boji se, da će oni, koji daju novac, nametnuti svoju volju J?wish Agency-u. Bila bi dobra posljedica Jewish Agency-a, da uprava u Palestini ne bi uslijedila lih u korist radnika. Govornik kritikuje držanje Egzekutive prema ortodoksiji. Postupak gg., Halpema i Vriesland mora da odbiju ortodoksdju. Egzekutiva mora da se više no dosad služi i u političkim akcijama saradnjom cionističke ortodoksije i JJ^abina. S tr i c k e r odlučno je protiv prijedloga Egzekutive. Pogrješka je, da se uvijek misli samo na Ameriku, a u drugim zemljama ne vidimo zametke organizovanog necijonističkog židovstva, koje bi uzelo učešća u izgradnji Palestine. Nedavna izjava Marshalla o njegovom odnošaju prema Keren Hajesodu nije povoljna. Ne može da razumije, Bako bi mogao antinacijonalni Židov da preuzme odgovornost za izgradnju narodne domovine. Nocajoniste mogu dati novaca za Palestinu, ali ne bi trebali preuzeti političku odgovornost. Govornik žali, da frakcije u cijonizmu imadu lako malo interesa za pitanja organizacije, pa je u tome i glavni uzrok općoj našoj resignaciji. Boji se, da će narednih godina cijonistička organizacija oslabiti uslijed Jewish Agency, Usiškin opominje, da se sva nada ne polaže na Ameriku i zanemaruje Evropu. U Evropi može

se sad dobiti mnogo novaca za Palestinu, a to bi djelovalo i na Ameriku, Ne treba da se sami degradiramo, ne treba da dolazimo kao oni, koji mole, već treba ispravno .ocijeniti naš sopstveni rad. Poljsko židovstvo pored svoga teškoga položaja zadnjih godina mnogo je učinilo za izgradnju Palestine osnutkom privatnih preduzeća i industrija, te je njihova važnost za razvoj zemlje priznata i od vrhovnog komesara. Prelazeći na položaj u Americi veli, da pored svega kolosalnoga djelovanja Weizmanna, što ga je ondje vršio, zapravo nije ništa postignuto. Investmcnl Corporation ne će vjerojatno biti nešto drugo nego jeood mnogih društava, kakovih već imademo, uJko ne će da umanjuje važnost toga društva, ipak ono ne će postati odlučan instrumenat za izgradnju zemlje. Pored svih lijepih govora' američkih nota, bla, nismo dobili za Keren Hajesod više od 20% nego u prošloj godini. Samo u stvari Jevvish Agency-a postigao je Weizmann nešto, jer je na cijeloj liniji popustio. Drugi ne samo da nisu preuzeli nikakve obveze, već im trebamo dati i prava kod Keren Hajesoda, koji smo mi već prije imali. Boji se, da prihodi Keren Hajesoda ne će rasti, već da će opadati. Prošli smo moralnu krizu i sad idemo u susret opasnosti organizovane krize. Naša je slabost, što nemamo dovoljno ljudi i da će mnogi od nas prihvatiti plan, jer ga predlaže predsjednik organizacije. Dr. Gottlieb usporedjuje Usiškina sa stavom ortodoksije, koja traži diobu. Mi cijoniste ne smijemo da smoi za separaciju, već mora da cijeli narod pređobijemo za našu stvar. Ljudi se mijenjaju, i Palestina sama pri tome pomaže, kao što smo to vidjeh kod Felixa Warburga. Ako drugi nc će saradjivati, morat ćemo i nadalje snašati sav teret, ali moramo sve poduzeti, da dobijemo novih snaga. Naša je zadaća da vladamo životom i izgradnjom Palestine, ali" zato trebamo dobru upravu. Na izgradnji moraju imati udjela svi slojevi u jednakoj mjeri, a ne samo radništvo. Opozicija je nehomogena grupa, koja je u najvažnijim pitanjima raznog mišljenja. Podupire Weizmannove prijedloge. Sjednici pribivao je i vrhovni komesar sir Herbert Samuel, kojega su najsrdačnije pozdravili dr, Weizmann i dr. Chajes. Sir Herbert Samuel izjavio je, da smatra sretnim slučajem, što njegov posjet u Londonu pada u vrijeme zasijedanja Akcijonoga Odbora, pa da može pozdraviti tolike muževe, koji su vodje velikoga preduzeća u Palestini. Četiri zadnje godine znače velik napredak za Palestinu, a zadnje dvije godine vladao je i veći mir u zemlji. Imigracija nastavljena je u manjem opsegu no što je poželjno, jer zavisi o ekonomskom napretku zemlje, ali se u zadnje vrijeme opet znatno povećala. Za svoga posljednjega putovanja po zemlji vidio je s tolikim zadovoljstvom razvoj Emek Jesrela, na kojem su nastala Kjepa židovska naselja. Industrijalna izložba u Tel Avivu pokazala je, kako se zamjerno razvila ■ posljednje vrijeme industrija

Ona je predznak, da bi Palestina u razdoblju jedne generacije mogla postati industrijskim središtem srednjega Orijenta. Vlada se sad bavi revizijom carinske tarife, da olakša produkciju robene samo za Palestinu već i za izvoz u susjedna zemlje. Samuel prelazi zatim na pitanje Jewish Agency-a i veli, da je uslijed okolnosti, što nisu svi Židovi u cijonističkoj organizaciji zastupani, poželjno osigurati njihovu saradnju u izgradnji narodne domovine kroz medij Jewish Agency-a. Sir Herbert Samuel odgovorio je kasnije na cijeli niz pitanja, koja su mu stavljena. Iza toga zahvalili su dr. Wcizman i dr, Chajas gostu na posjeti i njegovim razlaganjima. Dr. Leon R c i c h podupire prijedloge za proširenje Jevvish Agency-a i traži razjašnjenja glede prava- cijonističke organizacije. Jichak Griinbaum žali, što ne predleže detaljni prijedlozi glede konstitucije Jewish Agency-a i pita, do koje će se granice ići. Traži razjašnjenja o tome, da li će zastupnici pojedinih zemalja u Jevvish Agency biti odgovorni jednoj korporaciji, ili će doživotno obnašati čast; nadalje, što će biti rad Egzekutive nakon osnutka Jevvish Agency-a. Od Jevvish Agency-a moramo tražiti saziv svjetskoga kongresa. Tversky sumnja, da će preseljenjem Gospodarskog i Financijskog Vijeća bili dostatno, da se popravi uprava. Nemamo programa za imigraciju sa srednjim i malim imetkom. Takozvano rdjavc gospodarenje u Palestini ima svoj uzrok u tome, što budžet dobivamo prekasno. Institucije cijonističke Egzekutive, naročito banke, ne ispunjavaju obveze preuzete po XIII. kongresu. Za raspravu ovih pitanja traži posebnu sjednicu. Josef Covven žali što ne postoji kordinacija izmedju Keren Haje&cda i Kercn Kajemeta. Glede Jevvish Agency-a naglašuje, da Weizmann nastavlja Herzlovo djelo. Razvoj američkoga društva pokazuje, da ih njihov osjećaj vodi k nama. Dr. Chajes na razne interpelacije izvješćuje o sjednici odbora za stvaranje židovskog instituta u vezi s univerzitetom u Jeruzolirau, Razlaže poteškoće, da se s necijonističkim zastupnicima đodje do jedinstvenih zaključaka. Cijoniste žele duševne-znanstveni fakultet, koji ne će biti ograničen na judadca, necijoniste neku vrst visoke škole po uzoru evropskih i američkih seminara. Nadjen je srednji put. Sokolov nadopunjuje izvješće i naglašuje, da je pored svih prigovora rezultat prihvatljiv. Vellin i dr. Vi'eizmann daju razjašnjenja o osnutku pojedinih universitetskih odbora. Dr, Goldmann tuži se, da se od sjednice do sjednice traže daljnje koncesije. Protivan je da se već sad stvori definitivum. Ne će da odustanemo od svjetskoga kongresa. Boji se, da će cionistička organizacija biti ograničena na područje galutske politike. Dr. Fcderbusch drži da su sad povoljniji uvjeti za saziv svjetskog kongresa. Proširenje Je-

Dolazak u Kovno

Dozvolom »Jiidischer Verlag« Berlin N. W. 7, Dorotheenstrasse 35, vadimo iz djela »Ha wdoloh invd Zapfen- 1 streich« (Erinnerungen an die ostjiidische Etappe 1916—1918.) od Sammy Gronemann, poznatog autora romana »Tohuwaibohu«, koje je izašlo u nakladi »Jiidischer Verlag«, ovaj prikaz, koji je karakterističan za ovo duhovito, zabavno, a kraj svega toga ozbiljno djelo, što je urešeno s 20 slika prof. Magnusa Zellera. Preštampanje nije dopušteno. Copyright 1924 by Jiidischer Verlag. Stigao sam drugoga dana Duhova 1916. u Kovno i odvezao se s konjskim traunvajem, pretpotopnim prometnim sredstvom u grad. Grad leži kako Baeđecker u ovakovim slučajevima piše slikovito kraj rijeke, u ovomg slučaju kraj Njemena, i čovjek je donekle začudjen, da u ovom dijelu svijeta, koji se gledan s perspektive Friedrichove ulice, ukazuje kao neka vrst svijeta za renđesvouse, zapaža boje, štb sjećaju na Rivieru. U istinu po-

kaizuje nebo zagasito plavilo kao na Cole đ'Azur, i dražesni zaobleni humci, male, šarene kuće s mnogim ljupkim rezbarijama ugodno se doimlju. Zdepasta, izazovna grčka crkva, koja je gradjena izmeđju tih kućica, naravno da kvari tu idiličnu sličicu. I kasnije nisam mogao da shvatim, kako je ta crkva Stručka mogla da zanima, te ie nekoliko slika napravio. Potražio sam naravno prije svega Struckov stan, koji se nastanio u zgradi poljskog rabina đra. Rosenaoka. Sttruck je bio na »službenom putovanju«- Rekvirirao sam kod njega razne dobre stvari u toj zgradi vladao je uvijek neki komunizam, koji je išao čak do četke cđ zuba, i zaposjeo velik prazan prostor pored Struckove sobe kao svoj stan. Tađ sam tražio Gosslara, osnivača Herzl-kluba u Berlinu, o kojemu sam znao da redigira litavski list »Dabartis«, Našao sam ga u uredničkoj sobi, malenoj rupi, sred golemog nereda, koji me se simpatično doimao. Držao je kako se činilo s velikim zadovoljstvom u ruci najnoviji broj

»Dabauntis« i mislim, da je jedva ikad koji urednik imao tako nepomućeno zadovoljstvo sa svojim listom, kao sad Hans Godlar. Nikakovc tiskarske pogreške nisu mogle da naruše njegov duševni mir on naime nije razumio ni jedne riječi litavskoga jezika. Nije ga se moglo usporediti možda s nekim njemačkim urednicima o kojima se može s više ili manje prava tvriditi da neznaju njemački, jer on nije poznavao niti alfeabet jezika onoga lista, čiji je glavni urednik bio. Samo čovjek, koji ne poznaje vojničke stvari, moći će se tome čuditi. Pučki ustaša Goslar komandovan je da rediguje litavski list, zapovijed je zapovijed i tako je učinio; čak se veli, da je i dobro izvršio svoju zadaću. Da i vojničkome laiku razjasnim situaciju, hoću da ovdje upleteni dialog, koji je doduše godinu dana kasnije uslijedio izmedju poručnika O-a, upravitelja ureda za preispitivanje knjiga i Lea Deutschlandera, hebrejskoga tumača, koji je onamo komandovan, Leo Deutschlander dobio je jednoga dana cijelu hrpu

2

•ŽIDOV«

BROJ 33