Жидов

slet. Slet je vrlo dobro uspio. Opširnije izvješće slijedi i Nemamo domaćih vijesti Naša rubrika Jugos'avija često puta je vrlo mršava. To nije zato, jer se kod nas ne bi ništa dogadjalo i ne bi bilo ničesa, što bi se imalo javiti. Niti je to zato, što ne bstmo htjeli ili ne bismo imali mjesta, da donosimo vijesti iz provincije. Nego je to zato, što nam se izvana ništa ne javlja. Koliko smo puta molili naše mjesne cijonističke organizacije, da nam šalju vijesti. Mi taj apel možemo samo ponoviti, te se nadamo, da će naši prijatelji i sumišljenici ipak jedamput razumjeti, kako je važno, da nas obavješćuju o svim ■židovskim dogadjajima u svojem mjestima. Samo tako možemo javnosti dati pregled o židovskom životu kod nas. Uredništvo.

Keren Hajesod

Napredak palestinskog obnovnog rada KH u junu 1924. Mjesec junij bio je u kolonijama posvećen vršenju. Nahalal, Kfar Jeheskiel i druge kolonije mogle su tom prilikom da iskušaju nove vršaće strojeve, što ih je KH nabavio. Za kompleks Daganiju nabavio je KjH traktor, tako da će okolišna sela štedjeti stoku, a i tyo će biti mnogo bolje obradjeno. Vinova loza, što je na trošak KH u Emeku prije tri godine zasadjeua, po prvi je puta donijela plodove. Oroždje, što je dozrijelo, prodano je n Hajfu i Tel Aviv te je postiglo trostruku cijenu od drugog groždja, jer je to pravo stolno groždje. Ova grana gospodarskog rada ima mnogo izgleda,, jer palestinsko tržište nema samo da poprimi QVO groždje, već i kasno groždje iz Dilba i Ka.landije. Za kolonije Tel Adas, Hitin, Kfar Malal, Merha-vija i Kahlat Jehuda zaključio je KH, da im se na račun budžeta iduće godine sagrade staje i kolibe i da im se takodjer na račun budžeta iduće godine kupi sjemenje,i krma, čim se svrše potrebne formalnosti. ,Od 795 osoba, Sto sp se u Palestinu uselile u MUK- Uiteresantpa. grupa,, poljskih Vaga, od kojih je svaki v sa .sobom ponip 500 funti. Ova je grupa smjesta započela osnivanjem jedne kolcnje selu Bne Brak. što, na polovici .puta izmedju Tel Aviva i Petah Tikve. U zajednici s jednom grupom iz Litavske kupili su zemljište od 3700 dunama. U mjesecu julu bilo je ondje već nastanjeno 12 obitelji. Što se tiče radnog tržišta, položaj bio je povoljan. Kolonije su imale obilje rada, tako da bi još koja stotina useljenika mogla naći zarade u Judeji, Galileji, Samaru, a napose u Hederi, Petah Tikvi i Rehobotu. Žetva duhana izgledat da će u svim kolonijama biti dobra, samo u rijetko kojima ostat će ispod pros jeka. Radnici zaslužuju kod ovog rada dnevno PT 15, katkada i PT 20 ili 25. Imai izgleda, da će se u kolonijama moći uposliti ne samo i kroz cijelo vrijeme zime, već će se naći rada i za novih 500 useljemka. Gospodarski i industrijski odio palestinske cijonistićke egzekutive podijelio je Gdud Avod zajam ođ! 150 funti za kupnju stada ovaca. U istu je svrhu doznačio i kolonizacijom odio palestinske egzekutive 200 funti, dok je daljnji novac došao s privatne strane. Za taj novac kupit će se 1000 ovaca u vrijednosti od L 1500. Ove će se ovce pridružiti ovcama, što pripadaju Kvuci Qiladi i koloniji Metula, jer je sjeverna Palestina vilo povoljna za ovčarstvo. I Palestina sabire za Keren Hajesod. Čudnovato je, da je Palestina od sviju zemalja svijeta najmanje doprinijela za Keren Hajesod, no to je razumljivo. U prvom redu Palestina je okupirana izgradnjom; Židovi tu doprinašaju svoje kao haluci, trgovi, industrijalci, učitelji itd., a k tome je Palestina jedna od najsiromašnijih zemalja. Usprkos svega toga počimlje i u Palestini da se javlja interes za K. H. Židovi, koji izgradjuju našu domaju, hoće i svoj novac da za nju dadu. Prošlog tjedna održana su u Palestini dva interesantna sastanka. Rabin M. Berlin, potpredsjednik američkog K. H„ održao je u Jerusolimu pred skupštinom žid. trgovaca predavanje o radu i uspjesima K. H. Skupština zaključena je s izjavom, da je za palest. Židove nadošlo vrijeme, da preuzmu dio rada oko K. H., i da će jerusaiimski trgovci stoga saradjivati u centralnom K. H. odboru. što ga je ustanovio Vaad Leumi.

Kod toga se naglašavalo, da se ne radi, toliko o visini iznosa, koliko o moralnom djelovanju, koje će se pokazati osobito kod posjetilaca zemlje. Zidovi Palestine moraju ne samo da svojom osobom garantuju za obnovu naše domaje, već i svojim novcem. Drugu skupštinu održali su američki Židovi, što u Jerusolimu stanuju. Predsjedao je dr. Tennenbaum, predsjednik iiadase. Colonel iKish naglasio je od kolike je važnosti, ako se palestinski Židovi sa zadaćama 'Koren Hajesoda na taj, način usko vežu, da učestvuju u sabirnom radu. Gosp. Leo Herrmann, sekretar K. M. u Londonu, rekao je, da ovu instituciju ide zasluga, što je prva uvela pojam redovitog palestinskog budgeta i što ga je uvela u život. Što je K. ii. novac učinio u Erneku i drugdje zasjenjuje sve. eventualne mane ovog fonda. . ) Na prijedlog poznatog arheologa, prof. Margoiesa, izabran je odbor, kojemu je zadaća, da provede sabiranja medju američkim Židovima u Palestini. Oslobodjenje Ke r en Hajesodskih prinosa od poreza na dohodak u Americi. Američko ministarstvo financija zaključilo je, da se prinosi uplaćeni zai K'H, kod plaćanja poreza na dohodak mogu odbiti. Kalendar »Ezrat Jetoinim«. Po prvi puta stupa jedno naše potporno društvo pred javnbst s ovako ukusno i ako čedno opremljenim kalendarom. Ovaj‘mali džepni kalendar »Ezrat Jetomkn«-a imat će sva nužnaj data, koja su od interesa za Jevrejd. Saznajemo, da ' društvo »Ezrat Jetoinim« kani svake god ile izdavati po jedan takav kalendar. Jubilej jednog cijonističkog tjednika. Za koji dan bit će 25 godina, št6 u Brnu izlazi tjednik »Jiidische Volksstimme«, List je osnovao u god. 1899, Max Hickl, List pd svog osnutka zastupa žid. narodnu misao, te je u političkom i kulturnom smislu uvijek držao uz program modernog židovskog nacijonalizma. Rado. stoga Čestitamo listu i njegovom izdavaču k 25 godišnjem jubileju. Broj stanovnika Hajesod-kolonija. 1 Dosadašnji broj stanovnika po Keren Hajesodu izravno financiranih * JiaseUa iznaša* okruglo** 3000 ImćdUi koji bbradjuju 60:00!) dunuma. Osim ovih u gospodarstvu stalno zaposlenih osoba ’org'anižif i&i u- -tekućoj godini oko 75 radničkih grupa za’skdjenje duhana-u raznim dijelovma zemlje. Ovih Vadrtika. koje-palestinska cijon-.’egzekutiva podupire s -'tz-' sredstava Keren Hajesoda, bilo je 1.200. Uključivo od Keren-Hajesoda neovisnih .grupa,imade.ukupno 123 rativa sa 3850 radnika. 1

Književni pregled

,Oi. D. Nomberg, K njegovom 25 godišnjem jubileju kao književnik. 17. augusta slavio je poznati žargoniski pisac Ch. D. Nomberg jubilej 25 godišnjeg književničkog rada. Rodjetn 1876. godine u Anšinu, spada Nomberg u najuži krug učenika i L. Pereza, koji ga ,je uveo u židovsku literaturu. Nomberg pisao je isprva hebrejski i birao si je lica za svoje pripovijetke i novele iz života židovske inteligencije, koja, razočarana od borbe za sveopće ljudske ideale, leži za tim, da nadje put natrag Židovstvu. Židovski učitelj, židovski djak i tntelektualac sa duševnim svojim borbama, glavne su osobe Nombergovih novela. Pod utjecajem Dienesona počeo je pisati i židovskim jezikom. Nomberg spadao ije u onaj literarni krug, koji se skupljao u Varšavi oko Pereza u devedesetim godinama prošlog stoljeća i koji je bio ijedan od preteča Jidišizma. Od onda pisao je Nomberg isključivo židovski (jidaš) osim novela i drama od kojih je komedija »Mišpaha« više puta prikazivana i borio se protiv hebrejskog prirodnog pokreta. Na prvom zboru jidišista u černovici god. 1909. bio ije on jeddn od najradikalnijih braniča jidišizma.

Zadnjih god 'a bavio se Nomberg isključivo dnevnom žurna:! i slikom ii politikom. Kao vodeći član RrVluckvjeve Židovske pučke stranke, izabran je u konstituirajmći Selm potjske republike, gdje je kod svake pritoke zastupao zahtjeve jidišijstičkog školstva. Po raspustu konstituira jućeg Sejma povukao se Od političkog živđta i živio ‘je isključivo literarnom radu. Nomberg pripravlja sada izdanje svih svojih književnih djela. Prije nekoliko sedmica boravio je u Er e c Isra c l u, od kuda se ije vratio ushićen nad radom halucim. U nizu predavanja l , održanih u nekoliko gradova Roljske, oorlao je svoje utiske o Erec Israelu, n kojima je ato dao izraža ja svojem mnijenju, da on n Palostorti, ne vidi riješenje židovskog crni građenog pitanja. Erec Izrael dia ne dolazi u obzir za razvitak židovskog kulturnog pokreta, jer ondje Cijonisti »silom nastoje provadjati hebraizaciju« i pobijaju jidiiširzaim. On naprotiv vidi budućnost židovskog kulturnog pokreta (jedino u židovskom' jeziku. Prigodom njegovog jubileja čini Savez židovskih književnika i žnrnalista u POIi&ao), kojem je i Ncmberg ntemeljitelj, vejike pripreme. Priređjivanjem velike proslave i izdavanjem skupnih djela njegovih ima se uputiti židovsko javnost o dojakošnjem literarnom radu Nomberga. Pro domo. Naš list već kroz godine stoji na braniku svih židovskih interesa. Neprestano traži saraclnju i potporu za svaku dobru židovsku stvar. Neka nam bude dozvoljeno, da koji puta mislimo i na sebe. Naš list živi od svojih pretplatnika i anonsa. Dosele nam je uspjelo, da list obezbijedimo. Nu njegovo materijalno stanje ne može naš zadovoljiti. Treba nam mnogo više pretplatnika i rhnogđ vids' anbiisaj,* treba’hain, rnnogp veća potpora od naše pubtike. Naš list mora doći u mnoigo dalje krugove, da ih uputi i osvoji. Koliko je lakše predobiti za ma koju opću' židovsku stvar čovjeka, koji je o tajući naš list, dobio potrebne upute o svim problemima. Apeliramo stoga na ;;e naše čitaoce, a naročito na Mjesne cijonirtićke organizacije, da nam riadju što više pretplatnika i anonsa. Uprava.

BROJ 36.

»2 1 D O V*

7

JEVREJSKA VJEROISPOVJEDNA OPĆINA SEFARDSKOG OBREDA SARAJEVO. Broj 577. Sarajevo, 17. Augusta 1934. natječaj. Gornja općina potrebuje za svoj Gan-hajlad i n jednu učiteljicu sa srednjoškolskom naobrazbom i poznavanjem obiju nastavnih jezika: srpsko-hrvatskog i hebrejskog. Temeljna plaća i doplaci računaju se po šemi V', za plaće općinskih namještenika. Reflektantkinje treba da podnesu svoje oferte najkasnije do 10. septembra o. g. sa ovim prilozima: 1. svjedočanstvo o dovršenim naukama; 2. uvjerenjem o eventualnom dosadanjem službovanju; 3. rodnim listom. Prednost imaju natjecateljice, koje su već radile u sličnom institutu ili su pohadjale koji tačaj za učiteljice dječjih vrtova. Nastup službe ima da uslijedi 15. septembra 1924, Pobliže upute daje na zahtjev općinski sekretarijat. Sekretar: Podpredsjcdnik: Dr. Izrael v. r. Dr. S. Pinto v. r.

Htioahat O?. Uu Ffscber prenio je svoje sjedište iz Koprivnice u Zagreb i otvorio odvjetničku pisarnu . u Ilici br. 53. Telefon 14-OS.