Жидов

dostatno snažno i izvan športskog polja? Zašto se ne zabije od strane naših mladića pravi goal kroz kapiju židovske nesreće? Kao u grupi hazenašica, naše bi židovske djevojke morale i u životu biti ujedinjene svetim vezom vjernosti i ljubavi k židovstvu! Lijepo i dirljivo čula se riječ židovske pjesme i zvuk židovske muzike na pozornici, I rekao sam si; kada bi samo ovo razumijevanje i ova spoznaja već i u životu zadobili odgovarajuću formu . Umjetnost je oponašanje ili ovjekovjećrvanje zbiljskih životnih pojava i vrijednota. A ako tih nema, ne može se razviti istinska umjetnost. Potpuna istovjetnost ne može da bude izmedju života i umjetnosti, ali harmonijski odnošaj medju njima bezuvjetno je potreban. Nemoguće je. primjerice, veličati bit židovstva Istoka, a da ga se ne poznaje u životu ili čak, ako ga se ne uvažuje ili prezire. Židovska omladina u Jugoslaviji imade jošte težak put pred sobom. Put židovskog uzgoja i cijonističkog razvitka jošte dugo nije posvema prevaljen. Ali prvo je djelo već učinjeno, lijep početak već imadcmo:. Možemo mirno ustvrditi, da je najteže već prcbrodjeno. Peti slet cijonističke omladine darovao nam je krasne plodove židovske časti i židovskog života, divne plodove marljivosti i revnosti, židovske vjernosti i židovskoga ideala. Kada smo za lijepog programa akademije čuli punu štimunga židovsku pjesmu »lomer sich iiberbeten« tada sam mislio na drugi >Sich iiberbeten. na drugu jednu pomirbu .. . Pomirbu našega naroda sa* svojim Bogom, sa udesom svijeta... Pomirbu raznih židovskih tabora u posvećenoj misli na Cijon i bratsko. ~ Sjetio sam se gvozdene stijene, o kojoj duhovito priča Midraš; Kada je razoren Jcrusolim, digla se gvozdena stijena i stala je izmedju Izraela i Boga. ~ Ova je gvozdena stijena raskinula sveti savez i nije propuštala nijednu riječ molitve. .. To je strašna gvozdena stijena galuta, koja je Izrael rastavila od njegovoga Boga i od njegove zemlje, i njegove slobode i sreće.;.. Sada mi je, kao da vidim, kako puca ova gvozdena stijena i kako se ruši.. . Židovska Omladino! Na Tebi je, da osvojiš jurišem ovu gvozdenu stijenu naših patnja i naše nesreće i da pročistiš put našem narodu do slobode i veselja, do spasa i do sreće!

Cijonistička Organizacija i ]ewish Agency (Nastavak) V.

Ak cijeni Odbor nije držao si rodnim, da se još ove godine sazove Cionistički Kongres, koji bi dao egzekutivi legalizaciju za proširenje Jewish Agency-a u smislu Weizmannove formule, a sam tu legalizaciju nije htjeo dati, da ne bi time povrijedio ustav organizacije. Zato je mjesto legalnog dao moralno odobrenje egzekutivi. Ali nije se žacao Akcijom Odbor da povrijedi taj ustav u drugoj jedinoj točci svoga dnevnoga reda time, što je odobrio egzekutivi i londoinski i palestinski budžet. Odobrenje budžeta spada med ju prava, što ih suvereno vrši Cijcnistički Kongres odnosno Godišnja Konferencija (t, zv, »mali kongres«), koja se trebala ove godine održati, a izostala je samo zbog nakane, da se sazove vanredni kongres. Tako nije preostalo, nego da sam Akcijoni Odbor odobri budžet. Potrebno je, da u savezu s našim razmatranjem progovorimo i nekoliko riječi o budžetu, jer nam i njegovi brojevi pružaju mnoga razjašnjenja našoj teini. Potrebe egzekutive za administraciju, propagandu, putovanja, reprezentaciju i slično zadržane su u t. zv, »londonskom« budžetu, za koji će egzekutiva podnijeti detaljne predloge tek slijedećem zasijedanju Akcijonoga Odbora. Taj se budžet pokriva iz raspačanib šekalim i prinosa za zlatni šekel. Broj raspačanib šekalim bio je uvijek vanjski znak za snagu naše organizacije. Povrh toga je po njima prikupljeni novac ranije fihansirao sive troškove vodstva naše organizacije. Kraj današnjih prilika ne dostaie obični šekel više u tu svrhu, nego se pokazala nužda, da se to finansiranje potpomogne krupnijim prinosima zlatnoga šekela. Svejedno ne smijemo podcjenjivati finansijalnu snagu običnih šekalim, a njihova druga funkcija, brojčani prikaz naših snaga, nije bila nikada važnija no danas, kad stojimo pred odlučnim promjenama u odnosu naše organizacije prema ostalome jevrejskome svijetu. Ako tražimo danas učvršćenje naše organizacije, onda nam je jedna od primarnih dužnosti, da tome damo vidljiv dokaz brojem raspačanib šekalim tim više, što tako ujedno pružamo organizaciji najnužnija sredstva za vitalne njene potrebe. Palestinski budžet, t. j. onaj budžet, po

kojemu se vrše radovi u Palestini oka same obnove zemlje, sastavljen je ovoga put* za razliku od prijašnjih godina po princ*pu, da se izdaci kreću točno u okvir« predvidivih prihoda Keren Hajesoda, iz kojega se te potrebe pokrivaju!, »Povišenjem budžeta mora da se započme na strani primitaka, a n e kao do sada ota strani izdataka« to je bila übjetfijiva parola. Budžet, što je tako sastavljen i primljen, vjerna je ilustracija našega rada u Palestini; on upravo dostaje, da se dosadašnje naše tekovine u zemlji učvrste, ali on nc dozvoljava nikakovo povećavanje za to bi bio potreban barem dvostruki budžet. I upravo to je bio jedan od najvažnijih \Veizmannovih argumenata u borbi za proširenje Jev/ish Agency-a. On jc tražio ovako iskreno sastavljeni budžet, da svatko upozna kritično stanje: danas možemo računati s prihodom od samo 400.000 funti, a to ne omogućuje nikakovih većih akcija, koje bi htjeli provesti. Doslovce je rekao; »Pitanje je, hoće li Akcijom. Odbor prihvatiti veliki program izgradnje, S budžetom od 400.000 funti ne možemo egzistirati } lakše ćemo dobiti jedan miijun za veliki plan nego 400.000, s kojima ne možemo ništa započeti, U svemu drugomu lako ćemo sc sporazumjeti, ali to je glavno pitanje.,- Akcijom ga je Odbor razumio. Primljeni budžet garanrtuje uzdržavanje i normalan razvoj đosadanjega našega rađa u Palestini, Ali za povećavanje i izgrađivanje naših ekonomskih jedinica, za proširenje useljrvanja i za stvaranje novih naseobina potrebno je, da vaskoliko jevrejstvo doprinosa znatne žrtve za Palestinu, Proširen Jevvish Agency treba da bude tome okvir. VI. Već sam nastojao dokazati, kako je neosnovana bojazan nekih pesimista, da će Cijonistička Organizacija postati suvišna proširenjem Jewish Agency-a. Ali jedno bih još htio istaknuti; od sada morati će cijoniste da znatno povećaju svoje naprezanje, morat će svoje napore još pomnogostručiti, a ne će moći samo da gledaju, kako će drugi raditi; ne samo da će oni morati isprva da tc druge tek privuku, nego će morati, čim to bude uspjelo, da prednjače u radu. Stoga ne mogu niti da usvojim mišljenje nekih optimista, da će se Cijonistička Organizacija odteretiti time, što će s drugima dijeliti svoja prava i svoje obveze

"Zakon"

Od Abrahama Schlesingera, Buchau a F. 11. Drugi opće-nacijonaini razlog za vršenje zakona jest u osjećanom momenta, njegovo fundamentalno značenje za održanje historijskoga kontinuiteta židovstva. Narod nije jednostavno cjelina svih upravo živih sunarodnjaka, nego historijsko postajanje, koje nosi u sebi bogato obilje jedne prošlosti; sadržaj njegove biti, njegovoga »ja> jesu sve prijašnje generacije sa svojim, djelovanjem i bolima, sa svojim osjećajima i nadama. Cijel’ prošli narodni život, cijela povjesna kultura pripada biti i pojmu narodne zajednice jednako, kao i njezina osobita krv«. Odrekne li se jedna nacija svoje povjesne prošlosie i kulture, tada se time prelšida i nit njezi-

noga razvitka, ona žrtvuje svoju osebujnost, svoj »ja«, svoju bit i prestaje biti ono, što jest. To jednako vrijedi za jevrejski narod kao i za svaki drugi. Židovstvo iako ta riječ nije još egzistirala značilo je iskonM. puni život jevrejske narodne zajednice, koji ie u principu obuhvaćao sve pojedine njezine dijelove i koji je dakako bio orijentiran za stanovite etski-religijozne ideje i ideale ili tačnije; koji je trebao značiti njihovo ostvarenje. Mojsijev odnosne kasnije talmudski zakon bio je konkretni način izgradjivanja židovskoga narodnoga života u smislu tih ideja i ideala. Malo pomalo zakržljao i Usahnuo je život židovskoga naroda, ali što je preostalo, bio je ipak ostatak jedne bogatije, šire narodnosti od prije. Pa i nakon potpunoga pada geta mogao se još uvijek spasiti jedan ostatak, kop je bio u stanju, da održi unutarnji sa-

vez sa povjesnom židovskom narodnosti: »ceremonijalni zakon . On upravlja usprkos svega još i danas našim domaćim i sopstvenim životom. Zakoni o jelu a. pr. ili sabat i blagdani sa svojim odmorom i sa svim različitim potrebnim pripravama održavaju već sami u našim kućama i našem sopstvenom životu specifično-židovski, povjcsno-židovski karakter. Jednako je bistorijsko-žiidovski karakter sadašnjih židovskih općina pokraj tradicionalnoga kulta i mjesta, u kojima se gaji predaja zasluga zakona. Valja opet pomisliti na značenje, koje u tom pogledu imade ru pr. šehita i ritualna blagovaona ih sabat i blagdani! A kuća i općina su i dana« kao ido sada zapravo >dom jevreistva. Kuća odredjuje bitno razvitak djeteta, a općina sačinjava jedan dio milicija odraslih. U kući, u kojoj se vjerno

2

»2 I D U V«

BROJ 37