Жидов

5. Dijete treba odgojiti u djelotvornoj čovječjoj ljubavi. Deklaraciju su potpisali svi delegati i predsjednik Motzkin predaje ju zastupniku internacijonalnog Crvenog Krsta 1 g. Gehri-u. U posljednoj sjednici izvješćuje u ime permanentnog odbora dr. Margulies. Predlaže rezoluciju pomoć. Sve se rezolucije primaju s velikom vcćiu stvari osnutka svjetskog saveza za socijalnu prinom. Prema tome ima da egzekutiva što prije poduzme korake za osnutak saveza, koji ima da namakne židovski fond za spašavanje. U egzekutivu su izabrani: Leo Motzkin kao predsjednik, Jefrojkin kao generalni tajnik, Sliosberg, Latzki, Temkin, dr. Jochelraann, prof. dr. Chajes, Eisler, dr. Klee, Anita Miiller i dr. Osim egzekutive izabran je veliki Centralni Savjet, kojemu pripadaju i Usiškin i Yellin. ZAKLJUČCI I REZOLUCIJE. Pripomoćni rad za djecu. Ima se osnovati stručnim silama opskrbljeno tajništvo za zaštitu djece i brigu za mladež i to u uredu egzekutive. Zadaće ovog tajništva bi bile slijedeće: a) sastav katastra svih postojećih židovskih organizacija, koje rade za dodrobit djece i mladeži; b) poticanje za osnivanje zemaljskih organizacija za dječju pripomoć; c) uspostava veza i rada sa organizacijama za zdravstvenu pomoć; d) uredjenje tutorstva za napuštenu djecu po cijelome svijetu; ej uredjenje internacijonalnog ureda za smještenje siročadi i t. d. Pitanje židovske narodne banke. Druga židovska konferencija za pripomoć naglašuje bezuvjetnu potrebu osnutka jedne udružene židovske narodne banke i pozdravlja predradnje, koje je u toj stvari poduzela prijašnja egzekutiva. Konferencija nalaže izabranim izvršnim oifganima, da energično nastave pripravne radove da bi se potrebni akcijoni kapital brzo namaknuo i .omogućilo, da banka uzmogne u najskorije vrijeme provadjali svoje zadaće. Temeljne dionice ostaju za sada u rukama centralnog odbora. Osim ovih stvoreni su još mnogi zaključci u pogledu kolonizacije Palestine, Argentine, odgoja i t. d.

Keren Hajesod

Primici Keren Hajesoda u julu 1924. (Rekordni primitak od skoro 50.000 funti.) Kod K. H.-direktorija u Londonu unišlo je u mjesecu julu gotovo 50.000 funti, pa je to najveći mjesečni iznos, što je ove godine postignut. Evropske su zemlje ukupno donijele 10.000 funti. Prinosi po pojedinim zemjlama iznose; 1. Amerika _g 34,322.11-10 2. južna Afrika 4 > o>9._-_ 3. Poljska Varšava 3007. 7 9 Ist Gaicija 484. 6‘ 6 Vina 29.13 1 3,521.7-4 4 Litva 1,322.5. Rumunjska Bukarešt 600.Buk jvina 433.13- 1 Transilvanija 163.10Besarabija 78 16 3 1,275.19- 4 6. Prin si pojedinaca 1,104. 2- 6 7. Leti ndija 830.10* 2 8 Cehoslovačh 544. 8-10 9. Ist. Indiji (Singapore) 500. 10. Engleska 405 10’10 11. Italija ... 392. 3- 1 12. Austrija 370. 9- 4 13. jug slavija 221.14. Švajcarska . . 205. 6. 9 15. Nizozemska 129. 2- 5 16. Ruski bjegunci 120.—■•17. Erec Izrael • . . . . 116.16-6 18. Alzacija i Lotaringiia 115.12- 1 19 Danska 34.—• 20. Švedska 30.12 21. Brazilija 28.- 22. Maroko 2519 6 23. Norveška 14. 4- 1 24. Kina 5.13- 6 £ 49,758.10- 1 Ukupni iznos primitaka Keren Hajesoda iznaša - do 31. jula 1924.: £ 448,044.10 9. Uspjesi K. li. kampanje u Južnoj Africi Do 17. jula 1924. unišlo je u Južnoj Africi za K. H. 65.037.5.3 funti, i to iz:

Cape iProvince 25.042,8,9. a a Natala 3.714,6,6. • Oranje 3.817,6,0. Transvaala 28.318,10,0. Rhodesije 3.170,0,0. Jugozap. Afrike 1.019,10. ilz Capetowna došao je daljnji iznos od 290,10,0 funti. K. H.-akcija u Poljskoj. U Čenstohovj uspješno utjeruje novac g. Olaubersolm, Svi subskribenti podmirili su svoje tražbine, bilo u gotovom, bilo kratkoročnim mjenicama. U Scerpiecu donijela je akcija pod vod'stvom 1 đra. Schulmana dobar rezultat. U Grcdno je pošao gosp. Jakir Waršavski. a rezultati njegovog rada su povoljni. U Augnstov/t na čelu je akcije g. Guržalbo, koji je osim toga utjerivao i stare deklaracije. U Sarny i(Volhmija) uspješno provadjaju akciju g. dr. Ohainsohn i rali'n Rdbinsoku. Keren Hajesod u Argentini. Iz Buenos Airesa javljaju uspješan nastavak akcije za K. H. Sadanja se akcija od 1 prijašnji hrazlikuje u toliko, da K. H. direktorij iz Londona ovog puta nije izaslao posebnog delegata. Lokalne cijeni stičke organizacije i pojedine šile iz Argentine preuzele su na se rad i odgovornost za ovu akciju. Iz svih krajeva dolaze vijesti o velikom oduševljenju žid. pučanstva. U Ros ariju otvorio je drive dr. Nissensohn. Akcija je započela 9. jula, koji je dan blagdan republike. iU čast K. H. izvjesile su tamošnje španske novine kraj argentinske zastave još i židovsku. Mnoge obitelji, koje dotada nijesu ni znale za K. H., doprinijele su velike svote. U Mosesvil ie u i okolišnim kolonijama donijela je akcija već u prva tri dana 3000 pezeta. U M on t-e videu održane su veličanstvene skupštine i aškenaskih i sefardskih Židova. U toj malenoj žid. općini sabrano je 1100 pezeta u zlatu. U Tres A rrajos sabrano je 2000 pezeta, a u Samta Fe gdje se rad još nastavlja, 4000 pezeta. U iMaslji, gdje imade samo 15 žid. obitelji, sabrano je 1300 pezeta. U Carlos Cesares sabrano je 3000 pezeta* a u Cere su 1800 pezeta. Uspjehu ne đoprinaša samo samo žid. štampa. Delegati su puni hvale za pomoć, što im je za njihovog rada pružila i španska štampa. Sve su novine posvetile 'K. H. kampanji mnoge članke i đavole izražaja svojim simpatijama za obnovni rad u Palestini. Kako izgleda, bit će uspjeh ove akcije zamieran. Svota od 4000 funti, što je na početku akcije sabrana, odaslana je već u London. Uspješan rad dra. Šapire za K. H. u Besarabiji. Vijesti ‘iz Besarabije javljaju velik uspjeh K. H. akcije, što je ondje provadja dr. Šapira. Izradjen je točan program, prema kojemu će 3 delegacije istodobno započeti radom u tri okruga. Do 1. septembra provadjat će se propaganda cirkularima, apelima i preko h'sta »Unser Cajt«. Istovremeno übirat će se u- Kišinevu iznosi davani za K. H. Akcija je dosada đonjela 715.000 leja, a od tog 221.850 leja u gotovom. Übiranje supskripcija u okolici Hutena donijelo je 94.000 leja. Kako izgledi, db■nijet će ova akcija za nekoliko mjeseci rada više, nego dosadanje akcije kroz cijelu godu u.

Iz židovskog i cijonističkog svijeta

Palestinsko pitanje na interparlamentarnoj konferenciji u Bečn. Pročelnik židovskog kluba u poljskom sejmu dr. L. Reich prikazao je u jednom razgovoru rezultate i važnost ove konferencije na kojoj se bavilo i pitanjem židovskih manjina. Nabacio je pitanje židovski poslanik iz Letavske N u r o c k. Kod riješavanja pitanja mandata imao je sam dr. Reich prilike da razloži, da je palestinski mandat druge naravi već ostali, jer se tamo ima podići židovska narodna domaja. S time u vezi je pitanje ograničenja iseljivanja, koje uvadjaju i kane uvesti neke države, a čime znatno štetuje palestinsko djelo. Poslanik Mouret u završnoj riječi izjavljuje da simpatizira sa nastojanjem osnutka židovske domaje. Ova je konferencija mnogo pridonijela, da se ova pitanja pročiste i u pravome svijetlu prikažu zastupnicima parlamenata cijeloga svijeta. Kontrola palestinskih imigranata u Poljskoj. Poznato je, da palestinske imigrante u samoj Poljskoj kontrolira posebni delegat palestinske vlade, captai.n H. A. Cart\vright, i to na vanredno strog način. Captam Cartvvright bio je g. 18. augusta u Krakova, da ondje pregleda imigrante iz Zapadne Galicije i Šiezije. (Dosada su useljenici

morali osobno dolaziti u Varšavu i sa sobom ponijeti pače i dojenčadi) Svih 14 imigranata, koji su se podvrgli kontroli, aprobovani su. Tom zgodom posjetio je Captin Cartwrigin i vrtnu koloniju CaKaclk, koja je jedina ha lučka institucija u Zapadnoj Galiciji. Kolonija i radnici, što su u njoj radili, ugodno su se dojmili gosp. Cartvvrighta. Izrazio je želju, da što više takovih ljudi podje u Palestinu. Iz Krakova pošao je Captain Cartwriglit u Lavov, da ondje održi kontrolu nad halucima iz Istočne Galicije. Svjetski savez židovskih pisaca i ijovinara. Za svjetske konferencije za pripomoć, ikoja se obdržavala u Karlovim Var.vma, sastalo se na vijećanje I 30 žid. pisaca i novinara, koji su prisustvovali toj konferenciji. Zaključili su, da obrazuju komisiju od U članova, ikoja bi se imala brinuti za židovske pisce, novinare i umjetnike, koji su u bijedi. Komisija Imat će odjele u (Berlinu (članovi .iazanovvić, Hinđes, Seszovinski i Cerikover), u Parizu (Herman, Lotzk-Bertholdy i Leiserović), u Londonu (Godinberg, Hođes i Myer). Komis ja mala bi i da vodi brigu, kako da se osnuje svjetski savez žid. pisaca i novinara. 1 1 us tro vani žid. kalendar. Kod naklade žid. kalendara, Berlin W 15, Fasanenstr. 41., izlazi ovih dana ilustrovani kalendar s listovima za trganje. Veći dio slika odnosi se na obnovni rad i na razvoj cijonističkog pokreta. Danzig. Ovaj tjedan zasjedaju u Dan žigu tri važna kongresa. 1. svjetski kongres Cionističke omladine, kongres Hehaiuca i kongres jevrejskih izletnik organizacija (Hašomer, Hacair, Hazofc). Nije to tek slučaj da ove organizacije imadu svoja vijećanja jedno za drugim, jer jedna organizacija bez druge ne može se danas zamisliti, tlašomcr Hacair sa svojih čvrsto organiziranih desetak tisuća članova je srce budućeg svjetskog saveza omladine, a organizovana omladina je opet najbolji i najvrijedniji halućki materijal. Ovi kongresi imađu da urede'. mnogo važnih pitanja. Od osobitog značaja je ovaj prvi kongres cionističke omladine, koji ima da uredi pitanje svjetskog saveza. da odredi rad i kompetenciju istog. (Potrebu čvrstog saveza, danas nitko ne poriče, jer su pozadine organizacije bile same o sebi ovisne, bez ičije pomoći i savjeta. Ta za većinu se izvan: granica države ;ii katkad dapače pokrajine u opće nije znalo. Već se je prije pokušalo da se nađe veza između pojedinih organizacija, ali to se je uvjek izjalovilo. Istom za vrijeme 13. kongresa na poticaj češkog Tehelet Tavana osnovana je provizorna »Centrala za omladinski pokret« u Berlinu. Rad se je njezin sastojao u traženju omladinskih organizacija i u pripremanja ovogodišnjeg svjetskog kongresa. Centrala nije igrala veliku ulogu, jer za intenziviranje omladinskog rada treba jednoviti program i veza koja nije tek formalna. Kongres treba da odluči, da li da ostane po starem t. j. Centrala iii čvrsti savez sa jednovitim programom za sve omladinske organizacije ikoj- su u njemu. Za ovaj posljednji oblik t. i. za savez su najjače omladinske organizacije Hašomer (Galicija, Poljska, Rumunjska), Tehelet Tavan (Češka, Austrija). Brit Haollm (Njemačka). Ove su organizacije na dogovoru njihovih predstavnika, koji se je obdržavao u mjesecu augustu or Moravskoj, zaključile, da se bezuvjetno lm ade osnovati savez cionističkih omladinskih organizacija. Rad tog saveza, Brit hanoar haivri haolamit bio bi uvčršćivanje i osnivanje omladinskih organizacija, hebraizacija, ferijalna naseobina za vođe. Izmjena vođa između pojedinih organizacija, zatim osnivanje baltičkih farma, priprave iseljenja i kolonizacija haluca iz omladinskog pokreta. Kongres bi imao da pomogne hailuce iz omladinske organizacije da osnuju organizaciju unutar Hehaiuca. Ta organizacija bi izgradila čvrste veze između pak rad. i omi. u galutu, zatim bi imala da u zajednici s ostalom omladinom i radništvom aktivno sudjeluje u cijonističkoj politici, spram koje je palestinsko radništvo i omladina na svoju veliku štetu do sada zauzela pasivni stav. Novi židovski članovi počasne legije. Imenovani su vitezovima počasne legije osim cijoniste Zlatopolskog i J. Bigart, generalni tajnik AUiance Israelite Universelli, M, Bloch, Leon Hemsy, Adolf M. Rosenthal i Uline de Poliakoff, koja je iskazana zbog svojih zasluga u ratu kod njege ranjenika. Na svjetskoj židovskoj konferenciji za pripomoć zaključeno je poslati u Ameriku posebnu deputaciju, koja će američkom židovstvu razložiti i predobiti ga Za veliki sistematski pripomoćni rad i namaknuće potrebnih sredstava. Deputaciji će pripadati M o t z,k i n, dr. K 1 e e, S 1 i o s fc e r g.

•-Z, i U U V«

BROJ 38.