Жидов

ŽIDOV

GLASILO ZA PITANJA ŽIDOVSTVA

Osvrt na godinu 5684.

Teško jc u okviru leđnog članka prikazati dogođajc jedne godine obuhvatiti pogledom sve ono, što se u židovstvu cijeloga svijeta zbivala. Ima toga toliko, da bi motali »apisaii opsežnu studiju. U opće židovskom životu svi dogodaji proistiću iz istoga izvora, a njihova jcdnovrcmenost nije tek slučajna nego uzročna. Periodički javljaju nam vijesti, da su sad tu, sad temo izbili progoni Zidova, sad u većoj, sad u manjoj mjeri, a ono često opetovanje kao da je postalo nešto tako naravno, da više i ne na srna ženio snagu odlučnoga prosvjeda u ime židovstva i čovječnosti. istok Evrope, gdje žive židovske mase, još uvijek se nije smirio i ne daje nam da udahnemo. Sa Rusijom srne doduše dobili veze i danas dopiru vijesti do nas, no samo one, koje su u prilog vladajući«! krugovima. Da prikriju pravo stanje šalju boljševici s vremena na vrijeme vijesti o kolomzovariju Zidova u unutrašnjosti zemlje, i ako to još nije uslijedilo. Kraj toga se i nadalje prag crne svi, koji rade na ušouvanju židovstva. 4J Poljskoj vodi se i nadalje borba oko jednakopravnosti, pa i danas još nisu ukinule protužidovske naredbe carističke Rusije. Pored ugovora o miru i zajamčenih prava narodnih manjina naročito se proganjaju židovske škole, te se pod svim mogućim izlikama nastoji da 3h se potpuno onemogući. Ekonomsko stanje vrlo je bijedno uslijed antisemitskog pritiska. Naročito nesnosan je položaj Zidova u Poznatiju, gdje po mak) nestaje židovskih općina. Tešku borbu vodi lilavako židovstvo, kome se sve više oduzimaju stečena prava. 1 dok s jedne strane litavska reakcionarna vlada svakom zgodom u svijet šalje vijesti o potpunoj jednakopravnosti Zidova, s druge strane Sejm nije odobrio budžet za židovsko školstvo, miti je legalizovao židovsko narodno vijeće kao oficijelno zastupstvo cjelokupnoj litavskog židovstva. Maj veća bili su progoni Zidova u Rumunjskoj. Neprestano je sad u ovom sad u onom mjestu izveden progon, židovski su putnici na željeznicama zlostavljeni, židovski dućani »u orobijeni. Kraj toga stanovnici novo prt©ajedmjenift krajeva još uvijek f»au dobili, pored sviti jasnih utanačenja u mirovnom ugovoru državljanstvo, te se šikaniraju kao stranci. Država ne će da izvrši prama (Židovom preuzete obveze i ne samo da tz vla» štititi sredstava ne će da uzdržava židovske škole, već proganja ♦ one židovske Skote, Sto #» uzdržavaju židovske institucije. Tešku borbu vode židovrfd akademičari za svojp t »vri opravu ost na sveMČi bitima, Odje • 2> " mračni tcfw irfhcßtd«*# prote*« i date

li Madžarskoj, gdje je »hrišćonski kurs« za neko vrijeme bio zalomio svoje krvološtvo, javlja se opet »aktivitet«. Nadobudna madžarska akademska omladina smatra se •potaknutom, da ustaje na obran« ugrožene madžarske kulture time, da napadaju numcrus claususom ograničeni broj svojih židovskih kolega i da ih tjeraju spredavanja. Hortv treba zajmove, pa zato njegovi agenti nastoje, da svijetu prikažu Madžarsku kao zemlju u kojoj svi građani uživaju jednakopra\lnost. što više oni imadu i smjelosti, da se bez obzira na svoje zarobljeničke tabore, u kojima čame nedužne žrtve bijeloga terora, tuže na druge države radi zaštite narodnih manjina* Antisemitski pokret ojačao je i u Austriji, gdje se najjače ispoljrlc »lackcnkreutzlerske« metode na visokim školama. Lovorike madžarskih drugova, koji su tzvojevali numerus clausus ne daju im mira, i sigurno bi i austrijska vlada popustila, da nije bilo pritiska iz vana. još je jači istup Hackcnfcreojzlera u Njemačkoj, gdje su ne samo na sveučilištu i u pojedinim gradovima napati pojedine Zidove, već gdje cijele političke stranke traže da se stvori poseban izniman zakon za Zidove. 1 ne mogavši ostvariti svoj politički cilj osvećuju se Zidovima oskvmjcnjcm njihovih groblja. Kamogod u Evropu pogledamo, nema te zemlje, u kojoj fic bi uspijevala otrovna biljka antisemitizma. Ali i preko okeana ona ne samo uspijeva, već danas antisemitski pokret u Evropi dobiva materijalnu pomoć iz Amerike. Nije danas nikakova tajna, da ograničenja za emigraciju, koja tako teško pogodišc naročito istočno židovstvo, nisu diktovana ekonomskim prilikama zemlje, već su uzmak pred jačim pritiskom antisemitizma. I američki Zidovi to uviđaju i sve jače prodire u svijest američkoga židovstva, da je jedini spas svega židovstva; osnutak narodne domovine u lErec Jisraelu. • Cijonisiički rad stajao je ove godine u joS povišenoj mjeri u nastojanju predobivanja svih slojeva židovstva za saradnju na djem izgradnje narodne domovine u Ercc Jisraehi. Stvaranje velikoga židovskoga fronta, **uu će zajedničkim radom da dovrši započeto djelo, bila 'je velika zadaća, koju je sebi stavio dr. Weizmaim, kad je pošao u Amenicu, a bebe da nađe svoj izražaj u ustupu raznih korporacija u |cwish Agency. Rezultat svoga rada izbio je Vcizmaon u sjednici Akcijonoga Odbora, koji jc odobrio njegovo stajalište pa ne varaju ti «rri znaci, doći će do ostvarenje Weizmanncmb planova* Njima fai se imao osUjuraft nonnetett razvoj

djela, koji danas trpi od nestašice sredstava. J premda je Keren ttajesod ove godine namakne više no u prošlim godinama, ipak lo nije dovoljno, a naročito neredovito 'pritjecanje sredstava u velike preči razvoj našega obnovnog djela u Palestini. Pored toge valja zabilježiti jednu važnu činjenicu Vodstvo odlučilo je, da sav rod postavi na nov temelj, konsolidiranjc postojećeg. Ne ćemo stvarati novih pozicija, dok nismo potpuno obezbijedili opstanak starih. Jedino ako će židovstvo cijeloga svijeta u većem opsegu no da sad doprinijeti žrtava za obnovno djelo, koje će nadilaziti naš uistinu vrlo čedni budžet, moći će se pomislili i na daljnje investicije, na stvaranje novih naseobina. Već se izrađuje točan plan prema kojemu sve to ima da uslijedi, lako da budemo pripravni i za brži tempo izgradnje Ercc }istada., 1 dok se u galutu vodila žestoka novinska borba o Jcwish Agencv-u, dok su se trošile uzaludno energije, koje bi se mogle bolje iskoristili, dotle jc Erec Jisrael radio i stvarao. Pored svih poteškoća, koje često prouzrokuje nestašica sredstava, ipak se i ove godine opaža lijep napredak u Palestini. Osnovano je nekoliko novih naseobina, uvedena je u većoj mjeri kultura duhana, koja omogućuje velikom broju radnika egzistenciju, izvedene Su mnoge gradnje, dovršeni su instituti za židovski unaversitet, ostvaraje se malj f?uthenbergov projekat tako da pored Tel Aviva i Jate ima sade već i u Haiti električna centrala. Ove godine vidimo napredak i u industriji, koja i ako još u početnom opsegu, ipak sve više hvata čvrst korijen u zemlji. Mr i red. koji vlada u zemlji privukao 'je u većoj mjeri turiste, koji su donijeli kapitala. Vrlo jc radosna činjenica, da i privatni kapital počinje učestvovati u djelu izgradnje, jer jc to siguran dokaz -stotaliteta palestinskih prilika i napredka našega rada* I vlada sa svoje strane nastoji da podupire ove pokušaje, koje služe stvaranju industrije i trgovine u zemlji time, da je uvela nov carinski zakon. Ovim zakonom znatno se snizila carina za pojedine vrsti robe, koja se uvaža, a neki, za zemlju naročito potrebni artikli, sasvim su oslobođeni cd carine. Sve ove prilike Imate su za posljedicu, da jc ne samo nestalo nezaposlenosti radnika, već da se u velike povećao broj useljenika. Nakon opadanja imigracije Ha minimum, vidimo zadnjih mjeseci opći porast koji se kreće u granicama onoga broja, ■što ga je dr. Ruppin označio potrebnim, ako želimo o roku od 23 godiina postići cnajonlci u zemlji. U vezi a porastom »migracije možemo zabilježiš još jedno ćjnjcnioo. fcđovšU Narodni fond kupio jc ove godine 40.000 d*«tana zentfje, Mo te goteed Karao Kute-

GOD. VIII.

UPRAVA 1 UREDNIŠTVO: ZAGREB ILICA BROJ 31, Ul. KAT

POŠTARINA PLAĆENA U GOTOVOM.

ZAGRhB 26. septembra 1924 ~ 7. elula 5684.

IZLAZI SVAKOG PETKA RUKOPISI SE NE VRAĆAJU

PRETPLATA: GOD. 60 D. POLUOOD. M D. CETVRTOOD. 15 D. POJEDINI BROJ IM B.

BROJ 41—42.