Жидов

ŽIDOV

GLASILO ZA PITANJA ŽIDOVSTVA

Položaj na blizom Istoku

Situacija na blizom Istoku naglo se promijenila. Dnevno nam stizavaju nove vijesti, po kojima se još ne može doći do jasne slike položaja. Što sigurno znamo, je činjenica, da se engleski vazal i štićenik. kralj Husejn od Hedžasa, od nedavna kalif, otac triju arapskih vladara, morao zahvaliti na prijestolju. Naslijedio ga jc emir Ali, koji je i do sada sudjelovao u Vladi kao predsjednik državnog savjeta. ■Povod padu liusejna je provala plemena Vahabita pod vodstvom Ibn Saida, sultana od Nedžda. njegovog krvnog neprijatelja. Zauzevši Meku. potisnuo je Ibn Said AHjevu vojsku prema zapadu, dok je Husejn na jednoj engleskoj ratnoj ladji ostavio teritorij Hedžasa. Namjere Ibn Saida još su nam nepoznate. Ima li ova provala tek karakter dobro organizovanog razbojničkog napadaja ili karakter osvetničkog rata sa svrhom osvajanja ili je to jedan nastuo neovisnog Ibn Saida protiv Engleske, to se ne zna. Sama Engleska, gospodarica prednjeg Orijenta. ne će da se umiješa u ovaj spor arapskih plemena sa motivacijom, da je vjerskog karaktera. Tako su, na oko. ova divlja plemena, koja sačinjavaju arapski blok prednje Azije, nrepuštena samima sebi. da obračunaju jedni s drugima, da se kolju za vlast, da robe i übijlaju. No u pozadini toliko već sada znamo stoje neke jače, organizovane sile. koje vještom diplomacijom prikrivaju svoj utjecaj i svoje sudjelovanje kod inspiracije ovih dogodjaja; engleska orijentna politkka. Mustafa Kemal. indijski muslimani, a valjda i Zaglul paša. Said Zaglul paša. egipatski premijer došao je u London teškim zahtjevima: Engleska neka povuče svoje čete iz Egipta i Sudana, a Suez neka preda Savezu Naroda. Možda bi Zaglul bio postigao bar djelomični uspjeh, da nije došao u London m kritičnom času unutarnje i vanjske politike Velike Britanije. Mac Donald odbio je sve ove zahtjeve i učinio koncesiju jednoj jačoj sili Mustafe Kemala u Iraku. Turske čete upale su u Mezopotamiju, gdje Turska želi razgraničenje. Na englesku notu odgovara Turska, da će se pokoriti sudu Saveza Naroda. Ovaj doista odlučuje u korist Turske i njene čete ostaju do konačne odluke u zauzetoj poziciji u Mosulu. Čini se. da je Engleska očekivala ovaj spor, jer je tek ovih dana bio ministar vojne zračne flote Tompson u onim krajevima i prosudio kapacitet i jakost svoje flote, ovog u orijentu najjačeg i ujedno najjednostavnijeg sredstva ratovanja. Svi ovi dogodjaji važni su za nas, Jer

su u uskoj i ako indirektnoj vezi sa Palestinom. Još nedavna kralj Husejn nije htio da potpiše po engleskoj vladi predloženi ugovor, po kojem hi morao priznati medju ostalim i mandat nad Palestinom u smislu Balfourove deklaracije. Htio je. da postane vladarom jedne velike arapske konfederacije, kojoj su trebale pripadati i Palestina i Sirija. Njegovim padom panarapski pokret pretrpio je težak i sudbonosni udarac. Medjusohna borba arapskih vladara i plemena dokaz je, na kako slabim temeljima stoji ovaj pokret i kako je slabo njegova ideja ukorijenjena u narodu. Arapska nacij Dualistička stranka u Palestini i onako već znatno oslabljena mnogim protivnicima u samoj zemlji izgubila je u Husejnu jako uporište. O tome, kako će sc dalje razviti prilike na Hedžasu i u Mezopotamiji ■zavisi i budućnost ove stranke, koja. ako izgubi zaledje, koje tamo ima u taštinama pojedinih vladara, ujedno gubi i u Palestini''svoj upliv. Činjenica. da je Mac Donald odbio zahtjeve , Zaglula dokazuje nam. da Engleska ne će da odstupi od svoje dosadašnje politike u Egiptu i prednjoj Aziji. Ona će svim silama čuvati svoje interese u Egiptu i braniti Suez. No ako bi ipak jedamputa bila prisiljena, da se povuče iz Egipta, morat će da pojača svoju stratešku poziciju na drugoj strani sueskog kanala, to znači u Palestini. Prema tome je Palestina danas jedna rezerva Engleske. Imajući to u vidu, može se razumjeti cijela engleska politika u Palestini. Teško je naslutiti puteve i namjere diplomacije i prema tome proricati šio će da bude. Jedno je ali sigurno. I ako su Turska, Vahabiti. Egipat i muslimanska Indija, drugim riječima sljedbenici Muhameda u isti čas, pa možda i sporazumno stali u frontu protiv Engleske, ona je gospodarica prednjeg Orijenta. Njen je utjecaj ogroman i ne će ga uzdrmati m Maštala Kemal ni Zaglul. Koji god vladar sjedio u Meki i Kairu, koje god stranke vladale. Engleska će. bilo sama, bilo svojim vazalima, bilo vojskom i svojom ogrom nom mornaricom, bilo zlatom i spretnom politikom, vladati i dalje. U isto se vrijeme u Engleskoj vodi živa i žestoka izborna borba. Mac Donald pošao je prvi na agitacijono putovanje i održao već oko 100 govora. Konzervativci i liberali pregovaraju glede djelomično sporazumnog istupa kod izbora. Misli se, da će Mac Donald dobiti nešto poslaničkih mandata više, već kod prošlih izbora, no time ipak ne će imati većinu u parlamentu. U izvanjoj politici Engleske ne će se promijeniti gotovo ništa, ma koja stranka došla na vladu. Smjer stare i tra-

dicijonalne kolonijalne politike Velike Britanije nije mijenjala ni jedna vlada, pa je nije napustio ni radnički vodja Mac Donald. Pa tako možemo pouzdano i mirno očekivati budućnost. U Palestini se ne će promijeniti ništa, jer je Engleska i bez obzira na obećanja i mandat Saveza Naroda u Palestini infferesirana. Ne trebamo očekivati nikakove »senzacije’ veli Weizmann u svom govoru u Tel-Avivu, koje bi nam položaj u Palestini znatno promijenile.

Pismo Louisa Lipskoga amerikanskim cijonistima

l)as Viddischc Eolk« New-York objelodanjuje pismo, što ga je g. Lipsky upravio amerikanskirn cijonistima; Dragi sumišljenici! Nakon što sada kroz nekoliko mjeseci boravim u Londonu, imao sam u centralnom uredu naše svjetske organizacije prilike, da se upoznam s cijelim nizom važnih činjenica židovskoga života u Erec Jisraelu i galutu, pa hoću da Vam sada dadem iscrpivo izvješće o položaju. Egzekutiva u Londonu nastoji, da jača svoj autoritet i da u svoje ruke dobije kontrolu nad cijonističkim životom. Preseljenje dvojice naših najsposobnijih ljudi, dra. Halpema i Kaplanskoga u Palestinu, gdje će u Jeruzalemu raditi kao članovi cijonističke Egzekutive, znači počet tik novoga doba. Praktički je to početak preseljenja cionističkog centralnog ureda iz Londona u Palestinu. Podjedno se mora ali i naglasiti, da upravo odlazak ove dvojice gospode u Jerusolim nalaže Egzekutivi, da upotrebi sva sredstva za uzdržanjc i povećanje svoga velkoga autoriteta u Londonu. Jedno od najvažnijih sredstava u tu svrhu je stvaranje foruma za cijonističku izmjenu misli i širenje pouzdanog materijala informacije o svim problemima cijonističkoga pokreta. Naš hebrejski službeni organ »Haolam« izvrsno je sredstvo i u velike doprinaša tome, da uzdržimo duševne veze izmedju cijonista sviju zemalja. 26. septembra počeo je izlaziti polumjesečnik »New Judea« u engleskom jeziku. Podjedno smo započeli cijeli niz drugih radova, da provedemo sistematsku cijonističku propagandu u našem novinstvu. Čeka nas još velik broj važnih zadataka, kao jačanje manjih zemaljskih Saveza odaslanjem podesnih organizatora, koordiniranje raznih cionističkih radova, da se izbjegava uzaludno trošenje energija i novaca sve su to problemi, kojima se sad bavi cionistička Egzekutiva, a mi se nadamo, da če nam uspjeti naći pravo riješenje.

■GOD. VIII.

POŠTARINA PLAĆENA U GOTOVOM.

»PRAVA I UREDNIŠTVO: ZAGREB ILICA BROJ 31. lIL KAT

ZAGREB 17. oktobra 1924 - 19. tlšria 5685

IZLAZI SVAKOG PETKA RUKOPISI SE NE VRAĆAJU

PRETPLATA: GOD. 60 D. POLUGOD. 10 D. CETVRTGOD. 15 D. POJEDINI BROJ UO D.

BRO) 44.