Жидов

areala. Cijena po dunumu već amelijoniranog zemljišta je 5 funti. Sudjelovanje Palestine kod otomanskog državnog duga. Kako javlja »Maral-al-Šerk« treba da Palestinai preuzme dio otomanskog predratnog duga u iznosu od 4 miljuna funti, koji “se ima pokriti ratama u 20 godina. Na Transjordaniju otpada 330.000 funti. Protest Arapa protiv pojačanja židovske imigracije. Arapska egzekutiva predala je Herbert Samuelu prije njegovog odlaska u Ženevu jedan memorandum, kojim protestira protiv pojačanja židovske imigracije u Palestinu i protiv sve jačeg sticanja zemlje po Židovima. Ujedno traže Arapi da se ovaj memorandum predloži mandatarnoj komisiji Saveza Naroda, Sultan Ibn Saud i palestinski Arapi. Sultan od Nedžida Ibn Saud poslao je Vrhovnom Muslimanskom Savjetu u Jerusolimu brzojavku, u kojoj kaže, da on smatra svojom dužnošću, da oslobodi Hedžas od vlade dinastije Hašimita i Husejna i njegovih nasljednika. On nastoji, da osnuje uniju arapskih naroda i zemalja. ibn Saud ne priznaje kralja Aliju. U Meki se očekuje skori dolazak Ibn Sauda. Izmediu njega i kralja Alije do sa'da nisu vodjen'i pregovori. Ibn Saud najenegičnije odbija, da Aliju prizna kraljem Hedžasa. Ibn Saud imenovao je Šerifa Ali Sadera Emirom od Meke. Ekskralj Husejn dolazi u Transjordaniju. Na molbu transjordanske vlade brzojavio je Herbert Samuel prije svog odlaska u 2enevu engleskoj vladi, da ekskralj Husejn imol; dozvolu stalnog naseljema u glavnom gradu Transjordamije A mamu. Transjordanska vlada preuzimlje obvezu, da se Husejn ne će baviti politikom. Intervencija indijskih muslimana. Po jednom brzojavu, koji je stigao vrhovnom savjetu muslimana u Palistini iz Delhia; poslat će indijski kalfatski odbor delegaciju u Nedžd i Hedžas, Ova vijest je odgovor na zahtjev vrhovnog savjeta, da indijski muslimani interveniraju kod Ibn Sauda i Husejna, da isti sklope mir. Prema predlogu indijskog odbora trebale bi se sve diferencije riješiti na jednom sveopćem muslimanskom kongresu. Tužba protiv »Doar Hajoma«. Javili smo već, da je katolički patrijarha Barlasina podnio sudbenu tužbu protiv hebrejskog dnevnika »Doar Hajoma« zbog jedne navodno šaljive prerajedbe u feljtonu i zahtijevao istragu radi bogobuljstva. »Doar Rajom« je izjavio, da nije imao nakanu vrijedjati osjećaje kršćana. Palestinska vlada smatra ovu izjavu dovoljnim razjašnjenjem, pa je odbila zahtjev optužbe. Svečano otvorenje Goldzieherove biblioteke u Jerusolimu. Poznato je, da je cijonistička organizacija dobila vrijednu knjižnicu umrlog istraživaoca Orijenta dra Ignaca Goldzichera u Budimpešti, da je privede nacijonalnoj biblioteci u Jerusolimu. U prisustvu dra Weizmanna, guvernera jerusolimskog, gotovo svih konzula, te židovskih i nežidovskih učenjaka u Jerusolimu, održana je 14. oktobra u dvorani zgrade, koja je užeta u najam baš za ovu svrhu, svečanost otvorenja Goldzieherove biblioteke. Posebno treba istaći, da je prisustvovalo i mnogo arapskih uvaženih ličnosti, medju njima gradonačelnik jerusolimsski, direktor arapskog muzeja u Aramu i prijašnji kadija Šatki Saud al Ori. Zgrada leži nasuprot kuće u kojoj je smještena nacijonalna biblioteka i bit će mjesta, da se pohrane knjige, koje će u slijedeće vrijeme dobiti nacijonalna biblioteka. U ime sveučilišnog kuratorija otvorio je Dr. Mag n e s svečanost pozdravom u kojem je spomenuo, da sveučilište imadc namjeru, da zajedno sa svakom naučnom stolicom uredi jednu radnu zajednicu, u kojoj će pod vodstvom profesora mladji učenjaci obradjivati stanovite teme. Ovi mogu da pripadaju kojoj bilo narodnosti ili vjeroispovijesti, pa se nada, da će univerza biti mjesto, gdje te zajedno raditi učenjaci raznih naroda. Naročito se to nada za stolicu arapskog jezika, koji će od Goldzieherove biblioteke dobivati potrebne knjige za istraživanje. Prof. W eizmaon zahvaljuje francuskoj, talijanskoj, španjolskoj i čehoslovačkoj vladi, koje šu biblioteku odbarile knjigama. I on izražava svoju nadu, da će se bez obzira na političke protivnosti, ovdje na tlu kulture i znanosti naći ljudi i da će se ispuniti rečenica: ki beti bet tefila jikareh le kol ha amim. Dr. Magnes i dr. Weizmann govorili su hebrejski i engleski. Oba govora učiniše dujbok dojam »a prisutne, pa s« prevedeni i na arapski.

Nove prodaje duhana. Kako javlja »Doar Majora« prodala je kolonija Jesod Hamaala svoju žetvu duhana jednom egipatskom trgovcu duhanom uz cijenu od 51 pijastera po rotelu (2.88 kg), a kolonija Mišmar Hajarden svoju žetvu jednom Arapu u Hajfi uz cijenu od 54 pijastera po rotelu. Statistika useljivanja u septembru. Tokom mjeseca septembra uselilo se u Palestinu 2750 imigranata i to 1075 muškaraca, 780 žena i 701 djece. 1921 bilo je aškenaza, a 425 sefarda. Ostatak bili su Zidovi iz Kurdistana, Perzije Ud. Došlo je iz Ukrajine 27, iz Amerike 86, iz Bugarske 95, iz Njemačke 37, iz Holandije 10, iz Grčke 115, iz Litavske 175, iz Letske 39, iz iPoljske 1056, iz Rumunjske 76. iz Rusije 376, iz Turske 28 itd. Po zanimanju bilo je industrijalaca i poduzetnika 21, trgovaca 3, slobodna zvanja 76, obrtnika 209, stručnih radnika 170, poljoprivrednika. 33, poljoprivrednih radnika 171. činovnika 44, djaka 29. Industrija svile. U Tel Avivu započeta je gradnja tvornica svile g. Mak sa Delfinera iz Beča. On u Beču posjeduje veliku tvornicu, pa je prenio od tamo 24 stroja za izradbu svile, a uz tvornicu bit će osnovane bojadisaona i apretura. U tvonrci će biti zajposleno 45 radnika. Stručnjake doveo je g. Deifiner iz Evrope. Sirovine dobivat će tvornica u prvo vrijeme iz Evrope, no nema sumnje, da će se sada započeti gajenjem svilene bnbe. Q. Deifiner ulaže u ovu tvornicu kapital od 20—30 hiljada funti. Uprava grada Tel-Aviva stavila je za gradnju tvornice na- raspolaganje gradilište od 16 dunuma na morskoj obali. Gradnju izvadja arhitekt Sedener. »Solel Bone«. Hajfanska filijala »Solel 'Bone«-a preuzela je slijedeće radove: U Givat Ada gradnju od 6 kuća i 6 staja za seljake što ih sada naseijuje ICA. U Benjamini gradnju svih zgrada za nekoliko novih kolonista. U Hederi sušenje i regulaciju potoka »Vadi He'dera« i sušenje močvare »Vadi čerkaza« kraj Gan Šnmela. Ovim se radovima nastavlja sanacija cijele okoline. U Nahalalu gradnju poljoprivredne škole za djevojke. U Balfuriji gradnju hotela i staja.

Iz Jugoslavije

Iz sjednice Radnoga Odbora. Na sjednici od 29. o. mj. čitani su dopisi inž. Zaloscera i dra. Friedmanna glede kupnje zemljišta u Tiri, zatim dopis mjesne organizacije Karlovac i Vukovar, dopis Mihaeia Levi u stvari halučke farme.'Zatim st> raspravljalo o tekućim agendama i prihvaćen je statut Centralnog ureda cijonističkih društava Južne Srbije. Za halučku farmu. U Zavidoviću osnovano je društvo židovske omladine, pa je na prvom sijelu sabrano Din. 1500. za lialučivu farmu. Uredba o otvaranju i zatvaranju radnja. Ministar socijalne politike, dr. Behmen izdao je na uredbu o otvaranju i zatvaranju radnja, iz koje donosimo: Nedjeljom i praznicima; 6. Vlasnici zanatskih i trgovačkih poduzeća, u sui.k> ove ne spadaju u radnje predvidjene članom 14 Zakona o Zaštiti Radnika, dužni su nedeljoni svoje radnje držati celoga dana zatvorene. No ako bi jedna trećina vlasnika napređ opomenutih preduzeča druge konfesije u jednom mestu to zahtevala, može se za njin u me sto nedclje zavesti koji drugi dan preko neduiie u smislu § 12. stav 2. Zakona o Zaštiti Radnika, za vreme koga su dana vlasnici dužni svoje radnje držati preko celog dana zatvorene. Iz Židovskog Narodnog Društva u Zagrebu. Židovsko Narodno Društvo započelo je nakon ljetnih praznika svojim radom, te će kao prvu priredbu ove sezone prirediti u nedjelju, dne 2. novembra proslavu obljetnice Balfourove deklaracije, na kojoj će govoriti gg. dr. Aleksandar Licht i dr. Hugo Kon. Odbor izradio je opsežan program rada, iz kojega ističemo, da će se u svakome mjesecu održati dva predavanja i dvije diskusijone večeri. Društvo preuzeti će skrb oko širenja hebrejskoga jezika, te će u dogovoru s omladinskim udruženjem stupiti u pregovore s učiteljem za hebrejski jezik. Početak obuke i sve pobliže upute javiti će se pravovremeno svim interesentima. Društvo će naročito pažnju posvetiti radu za Keren Kajemet, da Zagreb namakne svoj kontingent. ■Kao i prošle godine održat će se svake nedjelje čajanke u resturaciji Andžela (Draškovićeva ul.). Svečana služba božja u zagrebačkoj sinagozi. Povodom narodnog oslcbodjenja održana je u srijedu, dne 29. oktobra svečana služba božja. Nakon

što je kor uz solo g. nadkantora Josipa R e u d i a otpjevao »Ma tovu« izrekao je g. nadrabin molitvu za kralja i domovinu. Iza »Adam olam«, što ga je skladno otpjevao kor i g. nadkantor, govorio, je g. rabin prof. dr. S c h w a r z o znamenovanju ove istorijske slave osiobodjenja hrvatskoga naroda. S psalmom »Haleluja« završena je služba božja. Apel. Od Potpornog društva jevrejskih akademičara iz Jugoslavije u Beču primili smo ovaj apel s molbom, da ga objelodanimo: '■* , Pomozite menzi! Odbor »Potpornog društva jevrejskih akademičara« Jugoslavije u Beču je već unaprijed računao, da će sabirna akcija za ovu godinu fspastl slabije no što je to bivalo prošlih godina. Medjutim su sve bojazni lošim uspjehom ovogodišnje sabirne akcije daleko nadmašene. Sakupljeno je 40.000. dinara! Onaj, koja je donekle upućen u potrebe menze, koja prehranjuje oko 100 Studenata, od kojih tridesetorioa bezuvjetno potrebuju potporu, shvatiti će, što to zapravo znači. Društvo nije u stanju, da se na takovoj bazi dalje održi. 1 tako bi bilo ono 30 kolega u najpotpunijem smislu te riječi, bačeno na ulicu. Društvo se već s ovoga mjesta Obratilo hitnom molbom jevrejskom gradjanstvu za potporu. Još jednom: većina kolega stoje pri koncu studija, te im apsolutno nije moguće mijenjati univerzitet, osim ako bi se odlučili na gubitak 1 do 2 semestra. A mogu li ovi ljudi, koji su već ratom izgubili tako reći desetke semestara sada opet produljivati svoj studij? Osobito je važno, da se oni kolege, koji su nekoć uživali potporu menze i tako bili u stanju svršiti svoj studij,, bar donekle za to oduže radom za menzu. Društvo se pouzdano nada, da će svaki od tih drugova imati toliko moralne odgovornosti i javiti svoju l adresu na; Potporno društvo jevrejskih akademičara, Wien IX. D’Orsayg. 10. Na taj bi se način omogućilo stvoriti odbor, koji bi bar donekle namaknuo sredstva za jednu godinu. Prijatelji! Vi znate dobro, što je za mnogog siromaha menza. Vama to nije potrebno tumačiti! A zar bi bilo moguće, da ste već sve zaboravili i da Vas s nama ne veže nikakova uzajamnost? Vi ostali, koji nas toliko ne poznajete, vjerujte nam: potrebna nam je, vrlo nam je potrebna pomoć! Prilozi se šalju na: Hrv.-slav. zem. hipot. banku u Zagrebu. »Muzička sekcija« židovske omladine u Zagrebu. U nedjelju 26. oktobra održana je u prostorijama Talmud Tore glavna skupština ove sekc:je. U prisutnosti dvadesetak članova referirano je o dosadanjem radu, kao i o budućem. Svaka će sekcija gajiti muziku uopće, a židovsku muziku napose. Raditi će se u tri grupe: orkestralna grupa, grupa solista i pjevački zbor. Riješena su najhitnija pitanja kao: prostorije, instrumenti, pravila, financije itd., a na koncu izabrana je ova uprava: Pročelnik: Hans Fiirst; tajnik i blagajnik: Marko Rothmuller; artistički vodje: Alfred Pordes i Egon Goldner. Za sada raditi će samo dvije grupe j to orkestralna i solista. Orkestralna imade pokuse svaki utorak u 8 sati na večer u Talmud-tori. Pozivlju se svi omladinci, koji žele sudjelovati u ovom orkestru, da se jave na adresu: Egon Goldner, Palmotićeva 16 (Menza) i da dodju na pokuse sa instrumentima. Za grupu solista traži se onoliko znanje, koliko se traži u muzičkoj akademiji, visoki stupanj. Ovdje će se upoznavati praktički židovske kompozicije. Om adinci, koji žele raditi, neka se takodjer jave na gore rečenu adresu. Pjevački zbor je u osnutku, te će se sve potrebno naknadno javiti. Omladinci! Priključite se onoj nekolicini, koji odlučiše požrtvovno raditi na populariziranju židovske muzike. Uprava »Sekcije«. Omladinska proslava Baßourove deklaracije u Zagrebu. Zagrebačka židovska omladinska udruženja Judeja, Literarni sastanci, B’not Cijon, tlacofe i Makabi priredjuju u subotu 1. novembra u B Vt sati navečer u vijećnici ?Jd. Bogcštovne Opčine, Palmotićeva ul. 16, sp nr.enslavu, na kojoj će govoriti haver Drago Štetne - . .Gosti dobro došli! Bjelovar. Židovsko omladinsko udruženje »Degel Jehuda« priredjuje na dan obljetnice Balfourove deklaracije, te godišnjice osnutka omladinskog udruženja, svečanu akademiju s bogatim rasporedom. Svečano slovo držat će g. dr. H i uk o, Q o 111 ie b.

BROJ 46.

>2 1 D O V*

5