Жидов

ŽIDOV

GLASILO ZA PITANJA ŽIDOVSTVA

Demokracija

Cijanistički cenrtraini organ «a engleskom jeziku -»The New Judea« Objelodanjuje slijedeći članak: Sa zadovoljstvom se može konstatovati, da se stari ideal demokracije, stavljanje zahtjeva na židovske mase i vjerovanje u nju, u cijonističkim krugovima još uvijek održaje i odlučno brani. Bez ovog ideala izgubili bi se u jednom vrtlogu stranaka i frakcija, bez ove snage, koja nam osigurava ravnotežu, ne bi imali pravca u našem lijetu. Demokracija dala je cijo■izmu univerzalnost njegovih zahtjeva i daje mu još uvijek pravo, da se bori za posjed svake židovske duše. Cijonizam ne znači stranački duh u Israelu. Cijonizam je boreći se Israel, pozvan da pozivlje na službu židovskoj stvari, koja je dalekosežna kao i sam židovski život. Cijonizam •astoji oko židovstva, koje se stvara, koje prelazi preko starih forma i socijalnih konvencija i stvara nove forme. On je slika jednostavne židovske duše, koja trpi. nada se i bori, podliježe i opet ustaje. Ciionizam zahvaća parvenia u njegovoj vili i trgovčića na ulici, svraća njihovu pozornost na sebe i sili ih, da zauzmu neki unutarnji stav prema stvarima, koje se doduše ne mogu vidjeti duševnim pogledom individua, koje ali skupnost Israela intuitivno duševno osjeća i štuje i za koje je spremna, da se žrtvuje. Demokracija je, što cijonizmu daje pokretne snage. Ona prodire duboko u korijenje židovskog bivstvovanja i ne može da prestane djelovati, dokle god živi židovski narod. Ona pronalazi uvijek nova životna vrela, nove snage, nove perspektive. Ona ne može da miruje i uvijek hoće da nadje dodira sa vječnime. U momentima slabosti možda da stvara kompromise, koje onda u slijedećoj perijodi ozdravljenja odbacuje. Ona nije vezana uz forme, pa ne može da se trajno veže uz jednu jedinu formu. Vrelo židovskog života sili na stvaranje novih planova, da udovolji novim izgledima i novim mogućnostima. Sa našeg općeg stajališta možda da to izgleda čudnovato, no ne može se historija mjeriti mjerilom jedne generacije. Treba znati gledati u daljine, da se sveže prošlost sa budućnošću. ♦ U dva smjera djeluje demokracija: dok s jedne strane daje prava, s druge strane nalaže odgovornost. Prava, koja imaju Židovi u cijonističkoj organizaciji, neograničena su; podijeljena su otvorenom rukom. No nismo bili toliko uspješni, kad smo htjeli da stvorimo obveze odgovarajuće ovim pravima. Probudili smo židovske duše. dali smo joj sve prednosti

jednog parlamentarnog ustava i općeg prava glasa; no osjećaj adekvatne odgovornosti mora da se tek probudi. Mi posjedujemo u stanovitom smislu ogromnu cijonistićku organizaciju: kad bi se zbrojilo sve Židove, koji su u različito vrijeme punili dvorane cijonističkih skupština i kojih su imena još i sada upisana u !iašim registrima, možda da bi rezultat bio polovina židovske rase. Kadgod je bio kongres, koji je trebao da riješi kakvo prijeporno pitanje, postigli smo broj od jednog milijuna platioca šekela, dok su mnogi daljnji milijuni pratili intenzivno dramatski tok naših vijećanja. Ovi piatioci šekela, kojih je interes bio probudjen prijepornim pitanjima, došli su na izbore i izabrali su svoje zastupnike, bili su uzrujani i potišteni, već prema izvještajima o kongresu i .kad je to prošlo zapali su opet u mrtvilo sa osjećajem, da su učinili sve. što se od njih moglo tražiti. Poslijie kongresa povlači se velika masa izbornika sa pozorišta, voli da igra ulogu gledaoca i gleda kako cijonističko vodstvo (njihove mjesne grupe, njihovog zemaljskog saveza i čak svjetske organizacije) i dalje vodi cijonističke poslove. Nemaju osjećaja vlastite i lične odgovornosti. U mnogim zemljama naši cijonisti, čini se, hoće da i nadalje postoje ovakove prilike. Oni imaju okvir jedne organizacije, ;>dbor na čelu i odbor u mjestu, koji se sastoji od nekoliko ljudi. I svaki puta, kad treba, da se nešto učini za cijonizam, nastoje ove rijetke i čedne sile po svom najboljem znanju, da improviziraju grozničavi pokret i djelatnost i da postignu rezultate. Ovo stanje ne može da ostane trajno. To je lažna slika jedne organizacije, pa zavarava. Otale činjenica, da se u mnogim zemljama uslijed naglog razvitka Ke; en Hajesoda moralo stvarati odbore ad lioc i da su svi napori, da se predobiju široke mase za potpomaganje našeg rada u Palestini, ostali bez željenog rezultata. Trajanje ovog stanja znači, da će cijonistička organizacija prije ili kasnije biti potisnuta sa postavljenog si polja rada, na jedno mnogo uže polje. Ona će, za volju ideala dobivanja »novaca« za uzdržavanje organizacije, morati napustiti ideal predobivanja »ljudi«. Za vrijeme neka je upozoreno. Hoćemo li da održimo visoki nivo cijonizma prijašnjih vremena, kad se prava dijeliše velikodušno bez obzira na dužnosti, mora da započnemo odgajati sve one, koji uživaju ova prava, da spoznaju odgovornost prema organizaciji. Ne samo jednogodišnjim šekelskim prinosom, već stalnim članskim prinosima, plaćanjem svog po-

reza Keren Hajesodu i neprestanom saradnjom na svim područjima cionističkog rada treba da cijonisti budu vezani s organizacijom. Time će imati udjela ne samo na pravima, već i u odgovornosti.

Savez općina i Vrhovni Rabinat

Piše: Marthef. Konfesionalne: prilike jugoslavenskih Zidova mogu se već danas smatrati »uredjenima«. Prvi je korak ovome redu bio osnutak Saveza Opština. Ovaj je danas doista središte naših bogošlovnih opština. Pače, još i više; on je njihova autonomna vilast. Naročito to vrijedi u pravnom i administrativnom pogledu. Žalosno je jedino okolnost, što kako dokazuju pojedini slučajevi svi dijelovi našeg židovskog pučanstva još nisu spoznali važnost Saveza. Drugi dao ovog uredjenja bio je osnutak Saveza Rabina sa upravom na čelu u Instituciji] Vrhovnog Rabiinata. Ona služi čuvanju naših reldgijoznib interesa i sačinjava stjecište židovske nauke i kulture unutar našeg židovskog pučanstva. Uredjenje Vrhovnog Rabinata osim toga je i politički uspjeh. Bila bi neopravdana kritika, kad bi ustvrdili, da Savez Opština ili Vrhovni Rab inat ne odgovaraju. Naprotiv. Kod osoba, koje su pozvane, da upravljaju ovim institucijama, vidimo najozbiljnije nastojanje, da u svakom pogledu udovolje slavljenim zadacima: Dosadašnji rezultati rada Vrhovnog Rabinata kao i Saveza Opština zaslužuju priznanje • hvatu. Velečasni vrhovni rabin, g. dr. Isafk Atkalaj vrši svoju dužnost osobitom požrtvovnošću i ljubavi. Samoprijegorom i odanosti, on je uvijek spreman, da kolegama i braći pomogne savjetom i činom. Ako jednom promotri komplicirani aparat, koji je zaposlen u Savezu Opština, vidit će, da se tamo radi marljivo i savjesno. U svom generalnom sekretaru ima on prvorazrednu silu širokog pogleda i plemenite ambicije. No ipak moramo ustvrditi, da se obje institucije moraju bolje izgraditi, ako ne će da izgube svoju snagu i upliv. Dužnost je i zadaća Glavnog Odbora i pojedinih općina, da se za to pobrinu. Svijest dužnosti i pripadanja pojedinih općina ovim institucijama je premalo spoznata. Na prošlom se kongresu Saveza Opština mnogo o tome raspravljalo, kako će se jasno odrediti kompetencije obih institucija. Mislim, da je cijeli problem krivo shvaćen. Tr e b a 1 o bi se traži ti put a, ne da se odrede kompetencije, već da se one udruže, isto tako, kako je zadaća svake općine, da uzdržaje svoj vlastiti rabina!, bila bi moralna dužnost Saveza, da uzdržaje instituciju Vrhovnog Rabinata. Kon-

OD. VIII.

UPRAVA i UREDNIŠTVO: ZAGREB ILICA BROJ 31. 111. KAT

POŠTARINA PLAĆENA U GOTOVOM.

ZAGREB 14. novembra 1924 - 17. hešvana 56E5.

IZLAZI SVAKOG PETKA RUKOPISI SE NE VRAĆAJU

PRETPLATA: GOD. 100 D. POLUGOD. 50 D. ČETVRTGOD. 26 D. POJEDINI BROJ 2 D.

BROJ 48.