Жидов

ŽIDOV

GLASILO ZA PITANJA ŽIDOVSTVA

K proširenju Jewish Agency

Povodom zadnjeg zasjedanja Akcijoncg Odbora u Londonu povela se u židovskom novinstvu živa ‘i žestoka diskusija o budućem cdnošaju Cijonistioke Organizacije prema proširenoj jevvish Ageney. I mi smo se onda opširnije i ako bez diskusije bavili ovim pitanjem (vidi »Židov« 1924., br. 35, 36. i 37.). Od onda prošlo je već nekoliko mjeseci, a da se u židovskoj štampi nije dalje čuo ni* jedan glas, ni jedna novost u ovom pitanju. Bit će, da je razlog ove šutnje pomanjkanje materijala, jer egzekutiva u ovoj perijodi nije davala »Kakovih izjava, komunikeja o načinu, pravcu te uspjehu pregovora, koje vodi za proširenje Jevvish Ageney. A možda je rđzlog i taj, što je predsjednik Weizmann cijelo to vrijeme sproveo u Evropi i Palestini. Može da se pređmijeva, da je egzekutiva šutjela namjerice, da ne izazove ponovno diskusiju, koja se prvi puta vodila toliko strastveno naročito sa strane opozicije —, da je bila kadra poremetiti njene nakane. Prema tome vodili £u je valjda razlozi diplomatske naravi. No zadnjih je dana odjedamputa buknula bura u ovoj tišini. Neki cijonistioki listovi, među njima i oficijelni organ egzekutive »Haolam« izvijestili su, da je Weizmenn u svom oprosnom govoru na odlasku iz Jerusolima među ostalim rekao slijedeće; »Mi, cijenistička egzekutiva držimo, da će se morati smatrati našu funkciju dovršenom u času, kada će Jevvish Agency započeti redovitim djelovanjem.« Prve kntike, koje su se bavile ovim govorom, ispravno su istaknule, da za cijelo ovaj pasus govora nije doslovno ovako izrečen, kako to javljaju novinske agencije. Osim foga nastojali su, da protumače ovu rečenicu u vezi sa cijelim govorom iz kojeg se razabire, da je Weizmann govorio o svršetku djelovanja cijonističke egzekutive samo u pogledu ekonomsko-financija Ine odgovornosti, dok nijednom riječju nije spomenuo crgantzatome, političke i kulturne zadaće. Ovakovo je tumačenje moralo uvjeriti svakoga, koji poznaje historijat Jevvish Agency i stajalište egzekutive, a napose Weizmannovo. Ono se posvema slaže sa temeljnim 'ustanovama nacrta za ustav proširenja Jevvish Agency, kako je odobren po Akcijonftm Odboru, Opozicija, koja se »kupi oko Orlinbauma usprkos toga nastoji, da ovu navodnu izjavu tumači u smislu svojih teza, što Lh je odbio Akcijoni Odbor. U zadnjem broju berlinskog »Jiidische Rundschau« napada bivši član egzekutive Solovejčik Wčizmama, a da i ne pokušaje ispitah, da li je uistinu teko izrečena ova izjava. Interesantno je. da u istom broju nalazimo ispravak Weizmanna, koji je peslao kako sam kaže u bojazni ■da bi netačna reprodukcija njegovog govora

mogla dovesti do krivoga tumačenja. Izjavljuje, da je uistinu po smislu onom zgodom rekao ovo: »Mi smo danas, prije nego šio pristupamo većim zadaćama, ispunjeni brigom za svakidanja potrebna sredstva, pa od ovog stalnog nervoznog ogledavani a za sredstvima mnogo palimo. Nadam se, da će Jewish Agencv kad jednom bude postojala preuzeti ovu funkciju prikupljanja novaca i da će novac takoreći automatski pridolaziti, a mi ćemo se moći izravno posvetiti zbitjslkome kolonizatornome radu.« Držim, da će se ovom izjavom zadovoljili i najoštriji cpozicronalac Gninbaumova kova. Jer iz njenog se sadržaja i nadasve optimističke stilizacije može zaključiti, da Weizmann računa sa bezprikornim funkoiijoniranicm neve jevvish Agency. No ipak moramo požalili, što i ovom prilikom Weizmann o pregovorima šuti i ostavlja nas u tami nastućivanja. Držim dalje, da ovim ispravkom Wcizmenna egzekutiva nije kazala zadnju svoju riječ, već da će sada morati dati jasnije izjave o stadiju svojih pregovora u tome danas najhitnijem pitanju naše organizacije.

Liga Naroda i židovska Palestina

Izvješće mandatske komisije. Zastupnik židovskog dopisnog ureda u Žene vi imao je prilike, da dobije uvida u izvješće stalne mandatske komisije Lige Naroda o palestinskom mandatu. Izvješće, koje se prema postojećem propisu ima uputiti na Vijeće Lige Naroda, rezimira rezultat od šest sjednica, koje su se bavile raspravom pismenoga izvješća britske vlade od juna o. g. izvješće nagtašuje u uvodu: Dok svi drugi mandati imadu jedino svrhu, da ostvare opće principe člana 22. stabala Lige Naroda, palestinski je mandat kompliciranije naravi. Iz uvoda mandaiskog ugovora kao iz raznih poglavlja jasno proizlazi, da Liga Naroda i preko odredaba člana 22. •želi, da se provede izgradnja židovske narodne domovine u Palestini. Prema osnovnom principu člana 22. ugovora je prva dužnost mandatara, da osigura razvitak madatskoga teritorija upravom, koja odgovara interesima stanovništva. Pored toga upućuje se mandatar odredbama deklaracije od 2. novembra 1917. da u Palestini »podupire židovsku narodnu domovinu, pod pretpostavom. da se ništa ne učini, što bi bilo na luštrb građanskih i vjerskih prava ne židovskih zajednica u Palestini ili pravima i položaju Židova u drugim zemljama«. Komisija skreće naročitu pažnju Vijeća na glavno pitanje, koje, kako se čini, dominira nad sadašnjim položajem u Palestini. Komisija je primila do znanja, da je posljednjih godina u Palestini opažen znatan

pritjecaj židovskih useljenika. Ta struja imigracije, koja poglavito dolazi iz istočne Evrope, daje Palestini novi sloj pučanstva, koji pored svega oduševljeni ja i želje, da surađuje na izgradnji židovske narodne domovine, nema .još omu tehničku vrsnoću i tradiciju, a da se može posvetiti poljoprivrednom radu, koji Palestini najviše treba. Prema članu 6. mandata ima palestinska uprava da pod izvjesnim uvjetima olakša židovsku imigrac i j u i da unaprijedi gusto naseljivanje Zidova na selu, uključivo i na ona državna imanja, koja ne služe javnim svrhama. Ta odredba ujedno nalaže palestinskoj upravi ne samo •unapređivanje već i uređivanje židovske imigracije u Palestinu. Komisija ie sretna, da može izraziti svoje priznanje nastojanjima mandatara da ostvari princip, na kojem se temelji ovaj član. Ona je podjeđno dužna, da upućuje na io, da je imigracijona politika mandatara dovela do prepora, jer cijoPiste nisu s lom politikom sasvim zadovoljni. Cijoniste smatraju osnutak židovske narodne domovine'u Palestini kao prvu dužnost i postali su nešto nestrpljivi, posto su nastale neke poteškoće glede imigracije i dodjeljivanja zemljišta. S druge sirane otklanja arapska većina u zemlji imigracijonu politiku mandatarske vlasti i ustručava se da prihvati misao osnutka židovske narodne domovine u Palestini. I obzirem na dvojaku dužnost palestinske uprave želi komisija da izrazi svoje priznanje upravi radi savjesnosti, mudrosti i osjećaja pravednosti, kojim je vršila svoju dužnost. Protimba interesa, koji mora neminovno da vodi do konflikta između cijonista i većine arapskoga elementa u pitanju imigracije, značajan je i u savezu s velikim brojem drugih manifestacija. Zidovi se na primjer tuže glede odgoja, da mandatar daje Arapima financija Inu potporu, koja im se čini prevelikom. U pitanju javnih radova tuži se opet arapski elemenat, da Zidovi uživaju prednost, pa i onda, ako ova pogodnost ne proističe od administracije, već od cijonističke organizacije, koja na vlastiti račun izvađa javne radove. Ako se pokreće pitanje savjetodavne ili zakonodavne korporacije, tad Arapi uskraćuju svoju potporu, ako im se ne osigura reprezentacija, koja odgovara njihovoj brojčanoj snazi. Administracija ne može uslijed odredaba mandata dopu s ti t i i cđ a n m a j o r 1 1 e t, koji ž e 1 i d a oponira protiv osnutka ž id ovsk e narodne domovine u. Palestini. Komisija u ugodnom je položaju, što može izvjestiti, da se usljed nepristranosti i razboritosti administracije, a naročito vrhovnog komesara, üblažila oštrina između interesa, koji su se sukobi^. Komisija primila je sa zadovoljstvom do znanja izvještaj opunomoćenih reprezentanta

OOP. VIII.

POŠTARINA PUACfcNA U GOTOVOM.

UPRAVA 1 UREDNIŠTVO: ZAGREB ILICA BROJ 31, 111. KAT

ZAGREB 21. novembra 1924 ~ 24. hešvana 5685.

IZLAZI SVAKOG PETKA RUKOPISI SE NE VRAĆAJU

PRETPLATA: GOD. ICO D. POLUGOD. 50 D. ČETVRTGOD. 26 D. POJEDINI BROJ 2 D.

BROJ 49.