Жидов

ŽIDOV

GLASILO ZA PITANJA ŽIDOVSTVA

0 šekelu i našem pokretu

Konstatiram sa da je ovo po. prvi puta, da se prije provedbe šekelske akcije započela rasprava o samom šekelu i 0 drugim pitanjima unutar organizacije. Isto je to po prvi puta, da se vodi agitacija u svrhu cijepanja jedinstva time, da se agitira za zeleni šekel. ja ću o tome nešto da kažem, a ujedno i o drugim pitanjima, koja stoje u veri s ovinu Iznijet ću nekoje činjenice, onako kakove jesu, koje su u uskoj vezi sa šekelom i s drugim bitnim pitanjima našega pokreta. Šekel je kako znamo, u početku značio priznanje pripadiništva ideji i u njemu .je bila ograničena gotova sva dužnost prema organizaciji. Kako se s vremenom rad organizacije proširivao, dužnosti prema njoj su rasle, pogotovo kad je započeo konkretni rad 1 u Erec jisraelu. Ujedno nastala su cijepanja u nazorima u pogledu rada za galut i za Erec Jisrael. Te diferencijacije su s vremenom rasle i nezadovoljnici počeli su stavljati zahtjeve, u kojima su tražili da se njihovi postulati primjene pri izgradnji Palestine. Da se to postigne, trebalo je dati izražaja tim zahtjevima na kongresu. To je omogućeno šekelom i sad je on postao sredstvom, kojim se obilježuje partajstvo unutar organizacije. Ukratko možemo reći, nastala su tri tabora: desno krilo (mizrahij), sredina tklal-cijonisfi) 1 lijevo krilo (radnici). Sredina dolazila je uvijek kao majorilet na kongres, iako nikada nije vodila otvorenu borbu za svoj plavi šekel. Iz njezine sredine proizlazi najproduktivniji rad, ona čuva visinu nivoa pregovaranja na kongresu, spašava vodje, omogućuje finansiranje budžeta. No preko ovih činjenica se brzo pred je i sve se to zaboravi. Kial-cijoniste vraćaju se iza kongresa zadovoljni kući i zatim rade ili ne rade, svaki prema svojim silama, Mizrahij su desno krilo. Oni traže i naglašuju, da se ima izgraditi Erec Jisrael tako, kako to Biblija propisuje, U njihovom fanatizmu su disciplinirani do skrajnosti, ali bez stalnih direktiva, sada su u opoziciji, sada uz većinu, kako im to partijski interesi nalažu. Ovim jedinstvenim istupom pri kongresu dolaze oni do svojih uspjeha, koji se izrazuju konkretno pri izgradnji Erec Jisraela. (O tom ću kasnije govoriti). Treća je grupa, krilo radnika u Erec Jisraelu i u galutu, grupa tako zvanih radnika. Oni ne istupaju kao jedinstvena cjelina u svim pitanjima, već prema partijskim interesima kao veće »Ili manje grupe. Prije kongresa razvijaju najveću agitaciju za šekel u galutu, a. napose u Erec Jisraelu. Oni misle i ističu da imadu ključ izgradnje i da oni nose spas. To je lijepo čuti u programu. Sa svim mogućim sredstvima nastoje i oni da se demognu šdo većeg broja šekela, što više

služe se u Erec Jisraelu s onim istim sredstvima kao šio mizrahi u Poljskoj. Njihovi delegati dolaze na kongres i oštro kritikuju rad cijonističke organizacije i sa svime su nezadovoljni. Kad nema Alije (useljavanja) viču, da je treba pokrenuti, a kad to uslijedi, nije ona po njihovom ćefu. Zaboravljaju, da se ne može jedan narodni pokret skučiti u uski program partije, niti se mogu useljenici uniformirati. Samo klal-cijoniste šute i k svemu vele amen. To je baš njihova najveća pogrješka,, i time sve više gube na agilnosti, te izgleda da su tromi ili desinleresirani. Pogledajmo kako se očituje upliv tih 'struja u konkretnom radu. Desno krilo t. j. mizrahi dobilo je svojim uplivom stanovita važna mjesta u samoj upravi, a zatim počeli su podizati kolonije, u kojim su naseljeni isključivo njihove pristaše. Uzmimo koloniju tiitjn, keja je prva njihova kolonija. Lijep položaj, ali osamljena i udaljena od svakog tržišta. To je ali mizrahi tražio, da ih nitko tamo ne smeta. Sad dolazi jedna za poljodjelstvo važna tačka, dapače u 'Palestini najvažnija opskrba s vodom. Hitin teži oko 180 metara iznad liberijskog jezera, iz kojega se imade da dovede voda u koloniju, koja se mora motorima da diže na tu visinu. Izgradnja samoga vodovoda stajala je oko 5000 funti, a k tome još dolazi pitanje samoga pogona, (Betriebskesten). Jedan agronom,, činovnik pokusne stanice oijonističke organizacije, rekao mi je: »Ta će voda biti skuplja od šampanjca«. Ali mizrahi to zahtjeva moćnim glasom i ia se stvar provadja. O kvalifikaciji samih kolonista, dalo bi se ješ mnogo govoriti. Tako se ne smije raditi. Lijevo krilo je najenergičnije u svojim zahtjevima na kongresu i sredina mu uvijek popušta. Lijepo Je čuti njihove programe, punih socijalnih i etskih motiva i ciljeva. Jcš ljepše se čita njihovo razlaganje u knjigama. 1 teoretski se mi svi slažemo. Ali glavno je ipak djelo, stvarnost tih ideja u životu. Tko me pozna znade da sam sklen radništvu i da stojim bliže radničkom pokretu, nego svi amateur-sociijaliste. Ne ustajem ja protiv momenata socijalne izgradnje, u koliko su oni ostvarivi, ali sam odlučne protiv metoda: »Predigen Wasser und selbsl Wein trinken«. Ja pitam upućene, šta je sa Herzlovom šumom, koja treba da čuva uspomenu našega velikana. O tome se na kongresu ne govori. Lijevo krilo, praktični čuvari toga araaneta, to ne iznaša, a sredina šuti. LI rukama lijevoga krila i njihovih ljudi ležala je provedba te zamisli, jer klat-oijonisti su dali novaca i to dosta novaca. Zašto se neprestano traži, da se cd budžeta pokrivaju deficiti Avodot Ciburiot, Solel Bone, Mašbir i drugih kooperativa i kvucot: Je li to onda produktivno.

kako to navadja. haver Rcthmuller? Zar je socijalno, da su radnici Solel Bone lošije plaćeni nego kod privatnih poduzetnike? Zar je u programu Hitahduta, da je u Mašbiru roba skuplja nego kod privatnog trgovca? Kako može haver Rothmliller da veli, da on hoće da predoči sliku današnje Palestine, kada on još ni jedan dan nije dolje proživio!? On ne može više da kaže nego šio je čitao u novinama i brošurama ili što mu se njegovoj mašti usni je. Ja nisam nikada bio zato, da se taje problemi našega pokreta pred ja,vnosti. Ali sam odlučno protiv toga, da |judii autoritativno govore o stvarima, a da, sami u tome nisu stručnjaoi. Iz toga svega se vidi, da je opredjeljenje šekelom važno i k'lal-cij oni site čine veliku pogrješku, da se oni ne naprežu, da dobiju što više delegata na kongresu. Ali nije dosta,, da su omi majoritet po broju, omi moraju to biti ipo postulatima. Oni moraju biti čuvari čistog, dubokog cijonizma našega genijalnoga vođje Herzla, koji leži u čistoći provađjanja zamisli u djelo. Nije dostatno ispovijedanje ideje, već njezino ostvarenje djelom, tierzl kroz na skroz ‘idealista nastojao je, da riješi i ekonomska potanja, na najraoijonalinji način. I uz to je svoje vlastito zdravije i imetak dao za provedbu ideje. Treba dakle naglasili, da izgradnja mora bili racijonalna, njemački bolje rečeno »wirlschafitlich«. Pri (izgradnji jedne zemlje ne mogu dominirali čuvstva. Isto tako, kako je važno pitanje namicanja kapitala, važno je i pitanje, kako će se upotrijebili taj kapital. Na kongresu se odlučuje o radu za, iduću godinu ali se i ma kongresu ima da kontrolira, da li se u prošloj godini onako radilo, kako je bilo odredjeno. Treba napokon da se osvijestimo, i da stupimo u drugu fazu rada, ne u ideološkom smislu, nego u smislu rada u galuti i u Erec Jisraelu. Ta tome je znak četvrta ali ja, tome je znak gibanje unutar židovskoga naroda. Ne treba tražili žrtava, to je nemoralno. Treba tražiti suradnju svih, u galiilu i u Erec Jisradu, za Erec Jisrael. - Treba svim silama potpomoći Keren Kajemet i Keren Hajesod. Ali treba uz to upozoriti ljude, da se može .uložite kaptol korisno u Erec Jisraelu i time pomoći zemlji, a i samom sebi. Treba nastojati, da što više ljudi otputuje u zemlju, iako ne misle ostati tamo, da vide, šta i kako se radi. Ali u prvom redu ne smiju oni, koji su pozvana, i po položaju i kvalitete da rade za pokret, da stoje po strani, nego usred rada. Nije isprika za nerad, ako dotični pripada jednoj drugoj ideološkoj struji. Pogotovo to ne daje pravo neprestane kritike rada drugih. I mladu gospodu ovdje, na lijevom krilu, hoću da. upozorim na, ( u ratu poznatu ali smiješnu figuru*" »Kaffeehausstratega« koji su teoretski odavno bili pobjeđjivati sve voj-

GOD. IX.

UPRAVA 1 UREDNIŠTVO: ZAGREB ILICA BROJ 31, IH. KAT

POŠTARINA PLAĆENA U GOTOVOM.

ZAGREB 13. februara 1925 * 19. ševat 5685,

IZLAZI SVAKOG PETKA RUKOPISI SE NE VRAĆAJU

PRETPLATA: GOD. 100 D. POLUGOD. 50 D ČETVRFGOD. 26 D. POJEDINI BROJ

BROJ 7.