Жидов
se dobiva po dunamu oko 20 funti bruto dobitka. Budući da se u Palestini loza ne veže ni uz plotove, ni uz kolce, a niti se zimi mora pokrivati, i budući da su bolesti isto veoma rijetke, to se može po dunamu postići 12—15 funti čistoga dobitka. Dunam duhana nosi oko 90 —100 kila listova. Kilogram se prodaje za 20—30 piastera, računa se prosječno sa dobiti od B—lo8 —10 funti po dunaimi. Sezam (biljka za produkciju ulja) nosi oko 6—7 funti po dunamu. Otkako je počelo useljavanje u većem stilu, vanređno se rentira mljekarstvo radi velike potražnje mlijeka. Istina je, da ■jedna dobra krava stoji 50 —60 funti, ali ako se računa, da se dobiva minimalno 2500 litara na godinu, a litar stoji 2 piastera, to se vidi, da se u jednoj godini isplati krava, a uz to se ne mora računati ni vrijednost teleta. Peradarstvo i pčelarstvo donaša isto lijepu dobit, ako se znadu iskoristiti prilike t. j. doći na trg, kad je najveća potražnja. Pitanje trga je glavno pitanje i za vrtljarstvo. Erec Jisrael imade kroz cijelu godinu svježeg povrća, ali u proljeće i u jesen produkcija arapskih vrtljara dosegne takovu veličinu, da cijene padnu na minimum, jer trg ne može da konsumira svu količinu povrća. Stoga je neophodno nužna fUbrikacija konzervi povrća za izvoza time bi se mogla znatno povisiti mogućnost rada u vrtljarstvu. Mnogo se čuje fraza o Intenzivnom gospodarstvu na maloj površini u Erec Jisraelu, a pri tom svi misle na vrtljarstvo. Pojam intenzivnog gospodarstva nije vezan niti uz veličinu obradjivane površine, niti uz vrtljarstvo. Taj se pojam samo odnosi na način obrađivanja (Art des Wirtschaftsbetriebes). Intenzivno je svatko gospodarstvo, u kome je prometni kapital (Betriebskapital) u razmjeru prema vrijednosti zemlje (Grundkapital) velik, dočim je u ekstenzivnom gospodarstvu prometni kapital malen. To kaže, da je veliko gospodarstvo od 300 dunama ipak intenzivno. Kako se imade voditi gospodarstvo, rezultira iz cijeloga kompleksa faktora, »koje sam razložio u prošlom broju »Židova'. Naglasio sam u tom članku, da će naše gospodarstvo u Tiri biti poluintenzivno i to mješovito gospodarstvo t. j. gojit će se nekoliko grana poljodjelstva, iz kojih će zajedno onda rezultirati rentabilnost cijeloga gospodarstva. • Ja sam uzeo za jedno gospodarstvo 90 do 100 dunama i to na temelju inventara, koji je nuždan za prehranu jedne porodice. Taj inventar sastoji: dvije pasminske krave, 2 arapske krave. 2 konja za rad. Pita se sada, koliko to može nositi dobitka. Dvije pasminske ikrave minimum 2000 litara po Lt IV2 L 50 mlijeko 2 arapskih krava po 600 1 L 18 2 pasminska teleta po 8 funti L 16 2 arapska teleta po 3 funte E 6 Funti 90 To je aproksimativni dobitak na mljekarstvu po porodici, što iznaša 7—7Vj funti na mjesec (jednako 2000 dinara). Pridolazi uz to prodaja diuhana, povrća i dobit jz peradarstva tako da se od jed-
noga gospodarstva može u prvim godinama računati na M funti na mjesec. To dostaje za skroman život i potrebe jedne porodice. Naravno je, da će se s vremenom, ako se gospodarstvo bude razvijalo, povisiti ova svota i time će se moći sniziti površina, koja je potrebna za prehranu porodice No to se ne da unaprijed izračunati, jer to će vrijeme pokazati. I svi zahtjevi laika su bezglavi, koji idu za tim, da se kolonisti treba dati malo zemlje, jer je sam Ercc Jisrael malen. Kolonisti se imadc dati toliko zemlje, da on može uz pošten rad i da pošteno živi. 1 tu tačno iskače problem opreke privatnih kolonista i onih naseljenika po narodnim institucijama. Docira su u glavnom privatni kolonisti dobro fundirani (Benjamina. Balfouria, Hcrzlia). to se ne može reći za naseljenike Keren Kajemeta i Keren Hajesoda. U mnogim slučajevima su nedostatno opskrbljeni i u pogledu zemlje i kapitala, jer nije dostojalo novaca ovim fondovima, i onda nastaje ona grandiozna borba ovih ljudi za opstanak svoje porodice. Njima se doduše cijeli svijet divi, ali to nije nimalo racijonalno, a još manje moralno, jer ti ljudi gube u toj borbi prije vremena ono najdragocjenije, što imadu, svoje zdravlje i postaju žrtvama, koje se od stanovitih ljudi (zovu se idealisti u galutu) traže, a nisu potrebne. Treba tražiti naprotiv minimum žrtava, a maksimum produkti v n osti, jer svaka ljudska žrtva je jedan minus, koji se. ne da nadoknaditi.. Ali još jedno imam da istaknem. Nije tako važna forma naseljenja, da li je to kvnea mala ili velika, mošav ovdim ili privatni ikar. Mnogo ie.važnije, da sve, što se stvara, bude na zdravom temelju, da se stvaraju onakove gospodarske forme, kaiko to prilike iziskuju, a ne kako to fantazija riše. Izgradnja Erec Jisraela he smije biti eksperimenat. pogotovo ne u pogledu poljodjelstva. Radi se o ponovnoj izgradnji domovine jednoga naroda. Radi se o stvaranju bezbroja mnogo zdravih egzistencija, iz kojih će onda rezultirati sve drugo, što mi tražimo od naše dbmovine da dade svoni narodu.
Ing.
Hugo Zaloscer.
"Kramari"
U broju 7, »Židova« od 13, februara o. g. u članku pod' zvučnim naslovom »Kramari« autor g, Hans Hochsingcr bez sumnje pobudio je senzaciju. To mu je valjda bila i namjera, jer se članak završava lijepo uvijenom agitacijom za zeleni šekel. Medjutim, ito me u ovaj čas ne zanima i ne ću da polemiziram sa g. Hochsingerom o četvrtoj aliji i njenim dobrim i lošim stranama. Jer on o ovim činjenicama ima tek neke nejasne i netačne predodžbe, koje mu, pošto su uvjetovane partijskim stajalištem, ne ću moći srušiti. No da naša čitalačka publika može da sudi, moram prije svega da komstatujem: Čegvrta alija nije program, ona je činjenica, ona je tu i na tome se ne da ništa mijenjati. S njome došla je j privatna inicijativa a na žalost i spomenuti »kramari«. Treba jasno lučiti pojmove, treba lučiti privatnu inicijativu od djelovanja l kramarskoga. Jer
baviti se zemljišnom spekulacijom uopće nije nikakva inicijativa, već pod ovim tterminusom upućeni smatraju sva nastojanja za stvaranje jedoeproduktivnepol joprivrede, industrije i zdrave trgovine u Palestini iz privatnih, to znači-* organizacionih sredstava. Kramari su ali- jedina loša izraslina na tijelu našega naroda. Nisu oni po prvi puta tu. Bilo ih jc i prije, a bit će ih uvijek, kao K'JO ih irtia po cijelome svijetu i kod svih nareda. Jasno jc, da ih se moramo čuvati, da ih treba goniti i onemogućiti. Kako o tome se može mnogo da govori. Rekao sam, nije mi do polemike. I valjda, da se ne bi osvrnuo na ovaj članak g, Hochsingera, da u njemu nije podvrgao kritici odlomak iz jednog mog pisma na Radni Odbor S. C. J., što je bio odštampan u 6, broju istoga lista od 6, februara o. gFonešto je neugodno »za poštena čovjeka, još i više, ako jc cionista, a tek ako je radnik u Palestini, kad ga se spominje u jedan mah sa Uiclavivskim kramarima i dovadja ga se u neku vezu s istima. Krivo shvaćajući moje riječi i krivo ih tumačeći g, Hochsingcr u svom članku čudnovatim načinom (jer spominje i čistoću i ljepotu mojih namjera) izvadljai i zaključuje, da je i mene zahvatila zarazna bolest Špekulacije. Od ove objede treba da se branim. Pismo, koje sam pisao Radinom Odboru s moje strane nije bilo namijenjeno javnosti, Hoću time da kažem, da je bilo napisamo u najvećoj brzini, bez opširnije motivacije, bez dobroga sastava i stila, iako je to potrebno za aT.iain.ptt. Medjutim dobro informirani članovi R, O. a kojima sam zajedrio radio 6 mjeseci, razumjeli su i posve ispravno shvatili sadržaj piama. Javnost ali, što dokazuje Hochsingcr, nije iz enog loše poizvadjenog odlomka mogla da sazna, što hoću da prikažem i što, kako i za što baš tako predlažem. Iz razloga, koje sam eto naveo, a i stoga što su manjkali ostali ne štampani dijelovi risma, G, Hochsingcr kritikuje i odbija moj predlog da jugoslavenski Židovi poptsli American Zion Commcrilvvealthj, pokraj naše kolonije kupe zemljišta. Da jc čitao cijela moje pismo, jamačno to ne bi učinio. Jer ja sam u pismu na drugome mjestu jasno izrekao svoju bojazan nad postoje ćom opasnosti, da bi kompleks od 2.000 lunama pokraj buduće naše kolonije mogao u najkraće vrijeme đoćiušakeist ihkramar a. Baš stoga sam predložio, da se povede ona akcija i da zemlja dodje u poštene ruke. Nadalje sam u pismu rekao, da bi se na ovako kupljenom zemljištu mogie urediti male farme, koje bi dale dobru egzistenciju budućim našim halucima. Spomenuo sam mogućnost, da vlasnici mogu svoje parcele i prodati stoga, da Time naglasim privatno neograničeno vlasništvo, jer je želja i volja za posjedovanjem ma bilo čega u Erec Israelu, psihološki temelj cijele ove akcije. Rekao sam nadalje, da bi cijelu stvar morao voditi jedan čista' R, 0. Drugim rijeSma, dSa i inicijativi i provedenje i kontrola bude u rukama same cijonističke. organizacije i da se tako one mogući svaka spekulacija. Akcija je dakle imala biti oslobodjenje zemljišta i privadjanje istoga židovskoj produkciji, a nipo-
2
»ŽIDOV.
BROJ 11.