Жидов

Savezom Naroda zagovarati zahtjeve crjonista na ' ročilo u stvari emigracija u Palestinu. Ostvarenje jedinstvenog, zajedničkog organa sVih poljskih rijopi-sia, podat će njihovim . zahtjevima u Svjetskoj Cij, Organizaciji više .vrijednosti pego Sto j« to dosada bilo. Poljski će cijonisti tim ujedinjenjem biti liajveća zemaljska cijonistička organizacija, tefea toga pročitao je dr. Gottlieb odulje pozdravno pismo, dr, Weizmanna. , , , ~ . Drugog dana održalo je član Scjnia dr. Thon politički referat. pa je rekao da u židovskom -parlamentarnom klubu ima raznih struja i na žiranju, a nema stalne većine, koja bi radila prema nekoj židovsko-političkoj liniji. »Ne smijemo va,ztla na usko vezati visoke ideale cijonizma s našom ovdašnjom zemaljskom politikom. Naš ja rad bio defenzivan. Hvala našem djelovanju i energičnom nastupu nije numerus clausus dosada urakonjen«. Traži od konference, da svim sredstvima • poradi oko narodnog jedinstva. Drugi politički re. tjsraf održao je predsjednik parlamentarnog "kluba dr. Lcon Reicb, Rekao je, da je glavni cilj vladinih stranaka u Poljskoj, da oštete Židove, Politika nasilja ne može da se održi. Borba je -sada mnogo teža, jer su antisemiti sa kulturnog područja sašli na područje gospodarskog proganjanja Židova. Predsjednik jednog parlamentarnog kluba izjavio je referentu, da je preroier Grabski botiče požurio provedbu oduzimanja koncesija, da uništi svaku popularnost cljonista, pa da židovske mase laglje privede asimilaciji, Treba dakle uočiti; padne li cionizam zapast će ! židovska masa u kaos. Vlada upotrebljava je'3nčou -borbu o hebrejskom i jidiš jeziku, da izmakne ispunjavanju svojih materijalnih obveza prema židovskom školstvu, koje je odredio versajvki ugovor. Tražimo potpunu autonomiju židovskih Općina. Govornik je kritikovao poljske socijaliste, "koji grde cijonizam. Svagdje su socijalisti oduševljeni pristalice cijonizma, samo poljski soctjaliste kušaju, da posvuda napadaju židovski nacijobalni pokret. Jedino nam je oružje, veli Reich dalje.’ jedinstvo, jer nas nitko ne će da pomaže. Protesta je protiv osvađa, da Židovi u inozemstvu ■vade protiv Poljske. Poljski će cijonisti, kao ravnopravni državljani rado saradjivatf, kod ’iz‘-gradnje Poljske. »Pored izgradnje Palestine hoćemo da še borimo za prava Židova u svim zemljama, da izrasle zdrav židovski naraštaj«. , Kulminacijo na točka konference bila je u vije-ćanju političke komisije u kojoj je u četverpsathom govoru zastupnik J, Griinbaum kritikovao djelovanje zid. kluba u Sejmu. U ponedjeljak, 2 marta referirao je dr. Schvvarzbart o ujedinjenju svih cij. zemaljskih saveza, koji su dosada posto" jali u Poljskoj,-pa je u tu svrhu predložio statut. • Traži uredjenje centralne organizacije, kojoj bi pokrajinske organizacije bile direktno podložne. Dosadanje zemaljske organizacije treba da dobiju karakter rajonskih komiteja. Stvorit će se Ceo.tralno Vijeće, kojemu će biti odgovorni cijonisti(.AJ«. zastupnici u Sejmu. Iza tog referata održali su se referati o novim izgledima djelovanja u Palestini i o Jewish Agencv. Statut jedinstvene organizacije, koji je predložio dr. Schvvarzbart primljen je jednoglasno. Novo Centralno Vijeće Cij. Organizacije u Poljskoj sastoji se od 34 ćlana. U predsjedništvu se Vijeća nalaze; dr. Berger (Vilna), dr. Gottlieb, dr. Davidsohn, dr. Hindes, Levite. dr. Klumel i senator KSrner za Varšavu, dr. Sehvarzbart za zapadnu a senator Rottcnstreich > dr. Schmorak za istočnu Matopoljsku. U Vijeću ■su još članovi Sejma Griinbaum, Thon, Reich, Hartglas, Schippcr, pa senator Braude, Grawicki. Weissmann, ing. Scidemann, Ellenberg, dr. Perlmann i Szwaf, ing. Landau i neki drugi. Konferenca je naročito pozdravila ulaz Griinbauma, Thona i Reicha u Centralno Viječe. Treća zemaljska kcmferenca litavskih cijeniš ta. Od. 23. do 23. februara održana je u Kovnu uz prisustvo 40 delegata 3. konferenca litavskih djonista. Cijonistriku Egzekutivu zastupao je gosp. dr. Hantke. Brojno posjećena sjednica otvorenja ►držana je u dupkom punoj dvorani gradske vijećnice, a dalje su sjednice održane u Mapu-biblioieci. Vijećanja koja su bila na dovoljno visokom "nivou, dala su vidna dokaza, da se i Htavska

cijonistička. organizacija koosoliduje i, jača. Naročito je zn prilike u Litvi karakteristično raspoloženje sa Palestinu. Veliki broj porodica, pd kojih sve posjeduju manje ili više novaca, želi ■tek jedno; da se preseli u Palestinu. Velik dio njih kupio jc već Zemljište u Palestini, pa traže mogtićnosti, kako da-si ondje izgrade egzistenciju. Većina od -njih poznaje poljoprivredu, pa žeM da 'se u Palestini poljoprivredno aktivira. Pitanje preselenja ovih porodica činilo jc glavzm značajku konference. Dalja jc karakteristika litavskih prilika relativno jako isticanje židovskog učiteljstva. Dok u drugih naroda učitelji igraju važnu ii logu, dotle se u cijoolrmu izuzevši Palestinu toro elementu ne posvećuje dovoljna pažnja, jer u gahćtu možemo da računamo tek s malenim brojem učitelja. Drugačije je' u LHvi, gdje su mnoge ži' dovškć srednje Škole doprle dotle, da mnogi učitelji mogu da vrše posao, koti bi i u đrugjih naroda vršili. Spominjemo primjera radi tek gospodu dr. Jardenia, dr. Lswenherza, dr, Holzmanna i dr. Feldstcina, koji su živo 'sudjelovali u debatama: i dali vijećanju zasebnu karakteristiku. Konferencu je otvorio predsjednik merkaza dr. Berger; a iza toga održao je g. Hantke opširan i iscrpiv referat o prilikama u cjjonizimi. Iza toga referirao je odvjetnik dr. Robinsohn o političkom položaju Židova u Litvi, a naročito o , tobožnjem ukinuću nadjonalne autonomije po litavskoj vladi. Drugog je dana izvijestio dr. Berger o radu merkaza, dr. Robinsohn referirao jc ukratko o listu »Jiđdische Stirome«, koji se je lijepo razvio, gosp. Jadkunski o djelovanju Keren Hajesodb, dr, Schvartz o radu za Keren Kajemet Lcjisrael i dr. Koban o radu Tarbuta. Iza tih referata razvila se živa diskusija u kojoj je dr. Hantke još jednom uzeo riječ. Na posljednjoj sjednici od 25, februara referirao je g, . M. Kohan o nekim organizacijonim pitanjima, a onda su nakon provedene diskusije, uz neke male promjene prihvaćene rezolucije, koje je predložio permanentni odbor. U novi merkaz birani su jednoglasno; Pređsj. dr. Berger, članovi, A. Iđetsohn, đr. M. Wolf, Jadkunski, M- Kohan, dr. Lapin, M. Elpern, dr. Fclđslein, L, Zcrnes, dr. Robinsohn. M. Rubinstein i dr. Schwartz, Treća godišnja konferenca njemačkog »Hebaiuca«. Od 28. februara do 2. marta održana je u Berlinu treća godišnja konferenca njemačkog »Hehaluca«, kojoj su prisustvovali više od 50 delegata koji zastupaše 800 organiziranih haluca. K,onfcrencu je otvorio dr. Nagler. Dr. Martin Rosenbluth pozdravio je konferencu u ime njemačke Cijonističke Organizacije, prof. Frankfurt u ime društva »Ori«, g. Assaf u ime Histadrut Haklalit u Palestini. Osim toga pozđraviše konferencu zastupnici Hitahduta, Poale Cijona, židovskih zemljoradničkih studenata itd. Generalni izvještaj merkaza, koji jc iznio đr. Aschcr, konstatovao je, da jc prošle godine izvršen usp.ešan rad na području organizacije i hahšarc (stručne pripreme). Medju ostalim upozorio je dr. Ascher, da će važna zadaća nove radne godine biti kulturan i odgojan rad, koji se u ovoj godini nije vršio u dovoljnoj mjeri. Da generalnog izvještaja i generalne debate referirao je M. Šapiro o položaju svjetske organizacije Hehaluca. Nakon toga izredali se referati o »Biću Hehaluca« od S. Rudela s koreferatom H. Kaufmanna, referat dr. Wcrnera Blocha o radionama »Blau-Weiss-a« u Palestini. Debata o ovim referatima pozabavila se prije svega problemom odnosa njemačkog Hehaluca prema Histadrut Haklalit i zadaćama, koje odatle izviru za rad u Njemačkoj. Nakon završetka te debate predložen je kao njezin rezultat novi, opširni statut. Konferenca je primila taj statut, u kojem se naglašujc dužnost svakoga haluca, da bude članom Histadruta i dužnost sviju grupa njemačkog Hehaluca da složno i jedinstveno saradjuju. Jedna rezolucija pozdravlja namjeru »Saveznog Vodstva Blau-VVeissa«, da nadje zadovoljavajuće riješenje konflikta izmedju radionica Blau-Weissa i Histadruta, Druga jedna rezolucija konstatira, da se nastojanje za uredjenjem naselja saveza Blau Wcissa može posvema da slaže s principima Hehaluca a ne može da bude kriterijem za pripadništvcl Hehalucu. U- novi merkaz birani su ovi ha-

verim; Aschcr, Beyth. Labinski, trna Meyerheim, Naglcr. Landbank i Rudel. 1 • ■ t Zaključci poljskog Miz rakija. Četvrta zemaljska konferencija Mizrahija u Poljskoj prihvatila je pored ostalih i jednu rezoluciju, u kojoj se pristaje na proširenje Jewish Ageocv. Proširena Je wi»h Agency treba što prije da sazove- svjetski židovski kongres. U Poljskoj treba da se Sazove opća konlerenca poljskih Židova, koja će birati svoje zastupnike u Jewish Agency. Mizrahi poziva sve ortodoksno židovstvo da sudjeluje krtd te■ konference, kako bi ortodoksan elemenat bio što jače zastupan. U rezoluciji se dalje spominje, da sir H. Samoe! treba da ostane na mjestu Vrhovnoga Komesara. Konlerenca svečano pozdravlja osnutak »Visoke Ješive« u Jerusolimu. koju propagira rabi Kook. Isto tako želi da se sve velike ješive prenesu u Palestinu tako, 1c bi Palestina postala duševnim centrom židovstva čitavoga svijeta. Profesor Freud o otvorenju sveučilišta. Poznati bečki učenjak i utemeljitelj psihoanalize, prof. Sicgmund Freud pisao je obzirom na otvorenje jcrusolimskog sveučilišta predsjedniku Akrionog Komrteja, nađrabimi đr. Ch'ajesu ovo pismo; »Historici nam rekoše, da jc naš maleni pa rod mogao da podnese uništenje svoje državne t samostalnosti tek time, što jc svoju pažnju prenio na duševna dobra svoja na svoju religiju i literaturu. - rli l sada doživljavamo, da laj narodptvorenjem sveu čilišta u svom starom glavnom gradu slavi nado, da će pomoću jedne velevlasti opet steći svoju očinsku grudu. Sveučilište jc mjesto, na kojem se naučava znanost, koje se izdiže nad sve razlike vjera i nacija, na. kom se čine pokusi i istraživanja, što će ljudima pokazati koliko mogu da razpnie prirodu, koja nas okružuje i dokle je sebi moju i|a, podlože. . 1( Ovakovo je poduzeće častan znak razvitkji. do kojed je naš narod dopro iza teške sudbe od dvije hiljade godina. Boli me, što mi moja boicžljivost priječi, ( da prisu čem svojim đoživim svečanost otvorenja hebrejskoga univerziteta u Jerusolimu«. Ugovor Keren Kajemeta s osiguravajući* rfr« ■ štvom »Phonfat« u Beču. Direktorij Keren Kajemeta sklopio' je nedavno u Beču ugovor s osiguravajućim društvom »Ph6nix-i. Prema tom ugovd m imadu zakupnici Keren Kajemeta razne po god nosli kod osiguranja. Dva procenta osigurane svote dobiva K. K. kao ■ superproviziru. prenia omjeru prve godišnje premije. Premije ovih oši guranja uložit će društvo >Phčnix« prema savjetu K. K. i zemaljskim zakonima u Erec Jisraeki, Uprava je K, K. nasuprot garantovaia minime.l« isplatne iznose. Za prve dvije ugovorne godine iznose svega L 5000. Umro Senior Abel. U noći od 2. na 3. marta umro je upravitelj biroa Keren Kajemeta za Amferiku Senior Abel. Abel bijaše jednim od najpo žrtvovnijih radnika u čitavom američkom crj. pokretu. Židovska načijonalna ideja a iK. K. gube njime savjesnog i ustrajnog radnika, kakav sc malogdje nalazi. Židovi a Bugarskoj ne trebaju na sud za svojih blagdana. Bugarski ministar pravde razaslao je cipkular u kojem se pozivaju sudovi, da pa neke židovske blagdane ne održavaju rasprave i ne provode nikakove pravne aktovc sa stranka ma, koji su Židovi. U okružnici su točno navedeni blagdani, koji ovdje dolaze u obzir, Spomcnknjiga Keren Hajesod kampanje u Engleskoj. Komite za kampanju Keren Hajesoda u Engleskoj namjerava da doskora izda »Knjigu kampanje«, što će sadržavati kratak opis djelo vanja raznih komiteja Keren Hajesoda a i listu svih doprinosnika za K. H. u Engleskoj. Ova će knjiga bili interesantan spomen na ovogodišnju englesku akciju za izgradnju židovske narodne domaje. Prvi doprinos slobodno-zidarske lože u Engles koj za Keren Hajesod. Komite Keren Hajesoda u Elaptpmi dobio je od »Lodge of UraeU doprinos

BROJ, 1,1

>Z I p O V«

5

3' i --• • w > .s .»a>t .i •>*) *m* .? < i *•* A !0 fJ; lii'ol V .f . . -•• iw»xu