Жидов

ŽIDOV

GLASILO ZA PITANJA ŽIDOVSTVA

Diskusija i polemika

Stupci našega lista zadnjih nedjelja drugačije izgledaju no što smo ih, sve u svemu, bili navikli vidjevati posljednjih godina. Uobičajeni članci, u kojima se zauzima stajalište' k aktuelnim pitanjima židovske zajednice, redali su se u svakome broju, ali nijesu hili u stanju da provociraju repliku,a kamo li diskusiju, pa bilo i stajalište, koje se zastupalo u članku k ma kojemu pitanju i najjednostranije, pa ma upravo autor ili redakcija poticali na repliku i diskusiju. To sigurno nije bilo stanje, koje može da zadovoljava. To dokazuje prije svega, da se nije u čitalaca mogao izazvati interes za sva ona pitanja, pa ni onda, ako su bite od' naročite važnosti za našu užu ili širu zajednicu. Ali d onda, ako je tretiranje kojega pitanja u stupcima našega lista i izazvalo neki interes, nije dostejala energija čitalačke publike, da zauzme prema tom pitanju i stajalište. Ne leži do mene, da ispitujem, u koliko je tome kriva i redakcija. Jedno je sigurno: čestim jednostranim prikazivanjem nekih pitanja i problema nastale su i štete ondje, gdje se radilo o tome, da se efektivno odgovara na neka pitanja, i da se neki problemi realno riješe. Uslijed jednostranog tretiranja Ispao je možda po koji put i rdjav odgovor, a bit će da i riješenje nije bilo dostatno obrazloženo a posljedica toga bila je, da se koji put i pogrješno postupalo. * Samo kratkovidni čovjek može da žali, da se to stanje posljednjih nedjelja promijenilo. Da se razvila borba mišljenja, koja je bita inspirirana šekelskom propagandom, U neposrednom slijedu zahvaćena su principijelna pitanja i problemi izgradnje Palestine, na kojima mi zapravo možemo imati samo indirektnog upliva. AM doskora tangiralo se i aktuelno pitanje u nas, naseljivanje Zidova iz Jugoslavije, i ako to nije sasvim jasno izvedeno, što treba tim više žaliti, jer stvaranje i organizovanje toga djela zavisi većim dijelom samo o nama. Pošto su se socijalna i ekonomska razmatranja, koja se vežu na ovo djelo, već jednom pojavila u započetoj diskusiji, ma i prikriveno, bilo bi poželjno, da se i ona isto tako otvoreno, pa bilo i s temperamentom diskutiraju, kao što je to bio slučaj kod drugih pitanja. * U istinu može da diskusija bude od koristi samo onda, ako pored svestranosti imade i jasni izričaj iskrenosti bez ikakovih okolišanja, a bolje je, ako pri tome i koji put prevrši temperamenat, nego da se krije iza diplomacije i taktike. U tom pogledu sigurno ne zaslužuje spomenuta diskusija prekore. Zaliti tek valjat da je tu i tamo zastranila do ličnoga momenta i time mjestimice zadobila oštri i gorki prikus polemike.

I dok diskusija: gradi mostove i utire puteve, polemika stvara nasipe i gradi opkope. 1 dok jedna hoće da zagladi i razbistrava, druga raspiruje i razdvaja. Kad je dakle naša želja, da se nabačena pitanja i ona, koja iz njih nastaju, a kasnije i drugi problemi doista živo diskutiraju, tad moramo želiti, da ne poprimaju gorčinu i oštrinu nepomirljive polemike. Mi bismo to tim više žalili, što u konkretnom slučaju, kojim se bavimo, postavljaju antiteze onakove osobe, čiji javni rad de facto pokazuje najljepšu sintezu. Nije ovdje mjesto, da to opširno dokažem. Hoću se toga samo dotači: na jednoj su strani zastupnici privatno gospodarske misli ne samo neumorni i uspješni propagatori Keren Kajemeta kao eminentno javno - gospodarskog faktora, već su i najpripravnije podupirali neke akcije Hitehduta, tako primjerice onu supskripciju akcija Palestinske radničke banke, dok su s druge strane prononcirani zastupnici Hitehduta držalu propagandistička predavanja za jugoslavensku koloniju, koja po mišljenju nekojih ne odgovara potpuno programu Hitehduta, i ako će biti podignuta na zemljištu Keren Kajemeta, koji fungira kao nacijonalno gospodarski faktor. • Ovi reci neka se ne smatraju karikom u nizu ove diskusije. U njima se nije tretirao niti tangirao ni jedan od problema, kojima se bavimo. Njihova je jedina da diskusiju skrenu s opasnog puta, . koji vodi do polemike. Zagreb, 15. marta 1925.

Dr. B. Stein.

Spajanje fondova*

Piše

dr. A. Granovsky,

Jerusolim.

Sedam točaka gospodina Lipsiky-a, koje je objavio i predložio sjednici National Executive Committee-a američke cij. federacije, čine neki program. Karakteristično je za taj program na-

glašavanje posvema organizacionog dijela tih pitanja i nekoje teze, koje navodi ’ gosp. Lipsky, po svoj će prilici radosno pozdraviti svaki cijonista i rado će ih prihvatiti, kao što je n. pr. zahtjev za preseljenjem cijonističke Egzekutive u Erec Ji- • srael. Ali gosp. Lipstky traži i još nešto, če- . mu če se protiviti mnogi cijonisti. On traži da kongres efektivno kontrolira »Žid. Narodni Fond« po svom izvršnom orga- ■ nu, Svjetskoj Cij. Egzekutivi, ito tako, što će kongres odredjivati budžet i Keren Kajemetu isto onako, kao što to odredjuje i Keren Hajesodu. Pored toga postavlja g. Lipsky princip medjusobne ovisnosti obadvaju budžeta. Svaki će cijonista dakaiko odobriti, da Egzekutiva, najviši organ Svjetske Cijon. Organizacije, kontrolira Keren Kajemet. Ali u tome ne treba nikakovih novotarija, jer Egzekutiva konstitucijonalno i faktički imade pravo a i mogućnost, da posvema kontrolira rad Keren Kajemet Lejisraela. Egzekutiva imade u direktoriju Keren Kajemeta dva zastupnika, koji su »governori«. Prema statutu Keren Kajemeta imadu oni pravo, da u ime Egzekutive uloženim vetom anuliraju svaki zaključak direktorija, koji Egzekutiva bilo iz kojega razloga drži zlim, ili nepodesnim. Egzekutiva može takodjer jednog »governora« opozvati i zamijeniti ga drugim. Tačna i brza informacija o svim dogadjajima u radu Keren Kajemeta, o svim zaključcima direktorija, pa i o onima, koji su tajni, provodi se tako, da se svi i tačni tajni izvještaji šalju Financijalnom i gospodarskom vijeću Cij. Organizacije. Ovaj uredjaj imade svrhu, da Egzekutivi omogući tačnu kontrolu, a da upravi Keren Kajemeta ne oduzme slobodu kretanja u radu. Veoma je nesigurno, hoće li centralistički princip, koji, čini se, lebdi g. Lipsky-u pred očima, pomoći djelatnost raznih cijonističkih institucija ili če ih taj si-

* Sredinom januara održala se u Newyorku konferenca vodstva američke cijonističke federacije. Ovoj su konferenci prisustvovali Louis Lipsky, šef organizacionog odjelenja Cij. Egzekutive i C. Kish. Lipsky je predložio članovima vodstva, da prime program rada, koji je skupljen u sedam točaka: 1. Sistematsko i brzo preseienje Egzekutive i svih institucija, koje su joj priključene, u Palestinu; u Londonu treba da ostane santo onaj dio organizacionog aparata, koji se isključivo bavi političkim radom. 2. Izgradnja Keren Hajesoda i Keren Kajemeta kao nepropusna pretpostavka za jačanje našega utjecaja i nacionalne kontrole kod procesa izgradnje Erec Jisraela. 3. Proširenje našega radnog programa, da se omogući porast imigracije; imigracija ne smije da obuhvaća samo elemente bez sredstava, nego i one slojeve, koji svojim kapacitetom mogu da steknu neku važnost u ekonomskom razvitku zemlje. 4. Cij. Egzeku-

tiva u Jerusolimu treba da osnuje naročitu instituciju, koja će se brinuti zasrednji sta1e ž, što se useljuje u Palestinu. Ovaj rad ne smije nikada da smeta i ograničava interese radnog elementa. 5. Naredni kongres mora u budžetu odrediti stavku, koja će Egzekutivi ili spomenutoj instituciji omogućiti, da daje zajmove ekonomskim poduzećima, koja su nedavno osnovali u Palestini ljudi srednjega staleža. 6. Provedba faktične kontrole Egzekutive nad Keren Kajemetom i ođredjenje stalnog godišnjeg budžeta za Keren Kajemet po kongresu onako, kako se to dosada činilo sa Keren Hajesođom. 7. Provedba koordinacije u radu za Keren Hajesod i Keren Kajemet, ‘ujedinjenje obih sabirnih aparata, da se izbjegnu konflikti i medjusobne smetnje u sabtralačkom radu obadvaju cij. fondova. Ove je prijedloge konferenca vodstva prihvatila jednoglasno.

GOD. IX

UPRAVA I UREDNIŠTVO: ZAGREB ILICA BROJ 31. 111. KAT

POŠTARINA PLAĆENA U GOTOVO*.

ZAGREB 20. marta 1925 - 24. adar 5685.

IZLAZI SVAKOG PETKA RUKOPISI SE NE VRAĆAJU

PRETPLATA: GOD. 100 D. POLUGOD. 50. D ČETVRTOOD. % D. POJEDINI BROJ 2. D.

BROJ 12