Жидов

Organlzovanje židovskih kolonista u Judeji. Židovski kolonisti u Judeji stvorili su konačno prema primjeru galilejskih kolonista svoju organizaciju. Ovdje se radi o ponešto bogatim kolonistima, pa će njihova organizacija moći da raspolaže dovoljnim novcem. Njihova će organizacija prema tomu moći da provede veće i dalekosežnije planove nego kooperative u Galileji. Ona namjerava da kupi zemljište oko židovskih kolonija, da na njima naseli sinove kolonista. Židovski studentski dom u Jerusatimu. Svečanostima otvorenja unfversiteta prisustvovalo je i 150 židovskih studenata kao delegacija »Svjetskoga Saveza Židovskih Studenata«. Na svečanom banketu, koji su slušači hebrejskoga universiteta priredili u čast svojim kolegama iz galuta, rekao je predsjednik spomenutoga saveza dr. Lauterpacht u svom govoru, da je'»Svjetski Savez Židovskih Studenata« zaključio, da u Jerusolimu sagradi židovski studentski dom, u kojem će se nalaziti f glavni ured Saveza. Taj će dorp. služiti slušačima jerusollmskoga sveučilišta, a u njem će nalaziti mjesta i studenti, koji posjećuju Palestinu. Izgradnju toga doma omogućio je u glavnome Mr. Menbert Bendtwich iz Londona, koji ;e darovao potrebno zemljište na maslinovom brdu. Ove su izjave saveznoga predsjednika bile na banketu primljene oduševljenu! odobravanjem. Otvorenje Mizrahi banke u Palestini. Dvanaestoga aprla otvorena je u Jerusolimu »Mizrahi banka«, koja je osnovana sa temeljnim kapitalom od 50.000 funti. Izgradnja trgovačkoga centra u HajK. Dne 6. aprila održala se u Haffi sjednica Vaada (odbora) društva »Trgovačkog centra u Hajfi«, da raspravi pitanje o izgradnji trgovačkog centra pomoću zajma od 50.000 funti, koji daje Mr. Schulman iz Bostoneu Ovoj su sjednici prisustvovali g. Levontin, upravitelj Schulman-Corporation-ai u Bostonu i glavni inžinjer Lasker, koji su došli iz Amerike u Palestinu parobrodom »Previđeni Arthur«. Ima nade, da će se neposredno iza blagdana moći započeti s radovima.

Iz Jugoslavije

BILJEŠKE. »Otpor«. Vrangel kao gost baruna Guttmanna. Biva u nas pogdjekad. pa se nadje kakav čovjek bez egzistencije i ne mogući drukčije da nadje zarade, ou se nameće nekim narodnim braničem, koji ima da se brine za čistoću naroda i da se bori protiv kojekakvih, obično umišljenih, a svagda zlonamjerno izvrnutih izraslina i pogibli. Najčešće se dakako ta borba ispoljava u kakvom novom novinskom pothvatu: počnu da izlaze novinice, obskurne i jadne, pisane od jednoga jeditoga čovjeka, da možda u početku pobude senzaciju, ali da to sigurnije iza kratkoga životarenja uginu. I sad se pojavio pred kratko vrijeme list, koji će goniti strance, koji će se boriti protiv stranačke invazije u gospodarstvu i jeziku jugoslavenskoga naroda. A gdje se u nas gone stranci lupa se i po Židovima. Za neke je to logično, za druge prirodno a treći da ne budu antisemiti, ne govore i ne galame protiv »Židova<, nego protiv »cijonista«. Listu je ime »Otpor«, on je, kako piše na naslovnoj stranici, organ jednoga pokreta, organiziranog u »Otporu«, društvu za zaštitu narodnog jezika i privrede u Zagrebu. Kako taj »otpor« »oporo« brani narodni jezik, pokazuje ovaj »točan« citat Preradovića iz uvodnika drugoga -broja: Ljubi rode jezik preko svega. Za njeg živi. umiri za njega. Po jeziku te svijet poznaje živa.

Bez njega si u sadašnjosti sjena puka. A u budućnosti niti sjena. A drugu stranu njegova djelovanja zaštita narodne privrede karakterizuju na primjer tvrdnje, »da su Židovi-cijoniste nedavno prigodom otvorenja hebrejskoga sveučilišta poslali dvadeset milijuna dinara u Jerusolim. »Ti cijonisti zgrću te pare ikod nas... ti su promjenljivi patriote cijoniste pravi socijalni sifilis na našem narodnom tijelu.« Gospoda od »Otpora« • poškakljat će nas, kažu, ondje, gdje smo najosjetljiviji«: privredno će bojkotirati cijoniste. Izgleda, da su ta gospoda od * Otpora« suviše opora i nezgrapna, a da bi zavrijedili naš »napor« da ih »škakljemo« ali mi smo pripravni, da im ishodimo dopuštenje, da ponovno smiju u pučke škole i naučnike, pa da čestitije nauče koji zanat i da se onda laglje snadju u života. Možda će iza toga uvidjeti, da je šteta koječime mazati papir, a blesav posao braniti jezik pogrešnim citatima. * Neki dan doniješe novine lakonsku vijest: General barun Vrangel došao je u goste barunu Guttmannu u Belišće. General Vrangel, junak i vodja pogromlija, kojega ime spominju tisuće i stotine tisuća sirota židovskih s ođvratnošću i proklinjanjem, jamačno je počastio svojom posjetom našega gospodina baruna de Belišće, koji. izgleda, onako privredno aktivan, broji židovstvo u svoja pasiva. Ima ljudi, koje novac ili titule prave slijepima, a gospodin barun Guttmann jamačno od svog bamnstva ne vidi »Outtmanna«. Naš narod uz imena ovakove gospode stavlja doličnu, ali manje gospodsku riječ : maušel... Boravak vrhovnog rabina u Zagrebu. Q. vrhovni rabin dr. 1. Alkalaj po prvi je puta stupio u službeni dodir sa zagrebačkom općinom, kad se najpripravnije odazvao pozivu da dodje na sprovod nadrabina dra. Hozeje Jacobia. Već smo u prošlom broju izvjestili o vanrednom dojmu, što ga je ostavio govor g. vrhovnog rabina dra. Alkalaja na židovsko i nežidovsko općinstvo. Ličnost g. vrhovnog rabina osvojila je jurišem zagrebačko židovstvo, te je ono spontano, bez ikakovih naročitih priprava, srdačno pozdravilo odličnoga gosta. U nedjelju, dne 26. o. mj., predveo je predsjednik zagrebačke bogoštovne općine. g. dr. Hugo Kon, na poklonstvo predsjedništva općine, Mevre Kadiše, ferijalne kolonije, »Makablja«, Izrael : tskog gospojinskog društva i Židovskog akademskog potpornog društva. Nakon pozdrava g. vrhovnog rabina sa strane predsjednika zagrebačke bogoštovne općine zahvalio se g. vrhovn; rabin, te je oslovio zastupnike pojedinih društava. Iza toga razgledao je g. vrhovni rabin u pratnji ostale gg. rabina te članova predsjedništva prostorije židovske djačke menze I židovske škole, a zatim se kolima zaputiše u Schwarzov dom, gdje je dočekao odlične goste pododlbor za Schvvarzov dom s gospodjama, koje vrše službu u domu. U vestfbilu pozdravio je kao pročelnik pododbora za Schvvarzov dom g. rabin prol. dr. Gavro Schtvarz g. vrhovnog rabina i ostalu gg. rabine, te ih podsjetio na to, da je ova zaklada ideja blagopok. nadrabina dra. Jacobia, koji je time stekao veliku zaslugu za zagrebačko židovstvo. Gosti su nakon razgledanja izrazili svoje zadovoljstvo sa svim institucijama, što su ih vidjeli, a koje sve služe na čast zagrebačkoj općini, te je i razumljivo da općina a i njezini općinari doprnašaju velike žrtve za uzdržavanje ovih humanitarnih institucija. Poslije podne razgledao je g. vrhovni rabin u pratnji g. nadrabina dra. Morica Levfj.a iz Sa-

rajeva, te predstojnika bogoštovne opčne dra. Huge Kona i člana R. 0. g. dra. Rudolfa Rosn e r a zagrebačku okolicu. Na večer krenuo je dr. Alkalaj brzim vozom u Beograd. Prekratko je vrijeme boravio g. vrhovni rabin u Zagrebu i zagrebački Židovi nisu imali ni pravo prilike da iskažu pažnju g. dru. A1 kalaju. Pružit če se možda opet prilika đa nam g. vrhovni rabin dodje u pohode, a mi ćemo ga vazda primiti kao nadasve miloga gosta cjelokupnoga našega židovstva. Potpredsjednik Saveza Cijonista dr. M. Levi u Zagrebu. Svoj boravak u Zagrebu upotrijebio je g. dr. Moric Levi, potpredsjednik Saveza Cijonista đa se sastane s članovima Radnoga Odbora ida s njima konferira o aktuelnim pitanjima. U nedjelju, dne 26. IV. sastali su se članovi Radnoga Odbora, te gg. vrhovni rabin dr. Isak Alkalaj i dr. Hugo Kon, predsjednik zagrebačke židovske općine, s g. drom. Moric Levijem. Nakon pozdrava predsjednika dr. Ste ina iznio je u oduljem referatu Lav Stern stanje pokreta i sva aktuelna pitanja u nas, a zatim je g. dr. M. Levi referirao o prilikama u Sarajevu. Na ove referate nadovezala se opširna debata, u kojojl je učestvovao g. vrhovni rabin dr. Alkalaj j igotovo sv.i članovi Radnog Odbora, a zatim se raspravljalo o nekim općinskim pitanj'ma. Izbori za gradsko zastupstvo u Zagrebu. Izborni odbor sazvao je dosad dva pouzdana sastanka, koja su bila vrlo dobro posječena. Na prvom sastanku raspravljalo se o pitanju samostalnoga istupa prigodom izbora za zagrebačko gradsko zastupstvo, te je od svih govornika istaknuta potreba ovakovog samostalnog istupa. Podjedno se je govorilo i o osobama kandidata. Na drugom izbornom sastanku prihvaćena je jednoglasno kaudidacijona listina s dr. Hugom Konom. predsjednikom židovske bogoštovne općine kao nosiocem I stine. Iza toga dogovoren je tehnički i organizatornj pripremni rad: naročito s obzirom na kratko vrijeme, koje nam stoji na raspolaganje. Židovski izbornici biti če pravovremeno obaviješteni o održanju velike izborne skupštine. Neka se svaki izbornik pobrine da dobije izbornu legitimaciju. Sve pobliže informacije Tel. 17—95. Poziv članovima »Makabija« i zagrebačkim Omladincima na polazak vježbi. U ponedjeljak započeti če se u obim kategorijama članstva (članovi i članice) sa vježbanjem sletskih prostih vježbi. Obzirom na to, što nas od sleta ■dijele samo tri mjeseca, nužno je, da svi, koji misle da vježbaju te vježbe, dodiru na gombanje, jer se ove godine, zbog priprema za ostale nastupe »Makabija« javna vježba, Olimpijada i svečano otvorenje doma ne će moći' uzeti obzir na one, koji će kasnije pridoći. Vježbe se obdržavaju od druge nedjelje dalje na ljetnom vježbalištu, u dvorištu židovske općine (Palmotičeva ui. 16.) Prednjački zbor Ž. Q. Š. D. »Makabi«. Hakoah (Wten) u Zagrebu. Najbolja židovska nogometna momčad na svijetu, jedna od najboljih momčadi na kontinentu te ovogođšnji prvak Beča Hakoah sastaje se 2. i 3. maja po prvi puta na zelenom polju sa prvakom Z. N. P-a, I. Hrv. Gradjanskim Š. K-om. Ta se utakmica u čitavom jugoslavenskom športskom svijetu očekuje sa velikim interesom, jer je Hakoah svojim pobjedama nad praškom Slav'jom, bečkim Rapidom i Admirom učvrstila svoji položaj prvorazredne svjetske momčadi. Hakoah je sada drugi puta u Zagrebu. Prvi je puta igrala sa ■Concordijom« i ->H. A. Š. K-om«. Momčad dolazi u Zagreb zbog subote u petak posi je podne u kompletnoj svojoj i najjačoj postavi. O samim utakmćama. donijet ćemo opširniji izvještaj.' Zaruke. U Zagrebu zaručile su se naše sumišljenice gdjica. Fančika Ne u manu s gosp. Julijem \Vienerom iz Vukovara i gdjica. Danica Neutnann s. gosp. Adolfom Rothmilllerom. Srdačno čestitamo! Židovsko Omladinsko Kolo u Zagrebu. U subotu, dne 2. maja u S sati uveče, održat će se u vijećnici bogoštovne općine redovito sijelo. Joel Rosenberger govorit će o »našim zadaćama u pokre tu«. Otto Zentner i Gaci

BROJ 19.

»2 I D O V.

7