Жидов
Proces ritualiziranja naše religije započeo je s babilonskim egzilom. Iz bojazni pred asimilacijom ■ustanovili su duševni vodje židovske zajednice pravila i granice, koje trebaju da Zidove u najvažnijim točkama odijele od života. Ovo ritualiziranje. koje su nastavili farizeji, tanaim, amoraim, gaonim i rabini, postalo je strogo i fanatičko u času nužde, kad su prijetile opasnosti iz vana. Židovski ritual i ceremonija postali su svemoćni i nisu se ograničili samo na sferu religijozne prakse. Tako je Šutiran Aruh tačno uredio sav život Zidova na područje prava, higijene, politike i preuzeo je funkcije modernih ministarstva za unutarnje poslove, pravosudje ii zdravstvo i dao je svim svojim zakonima i pravilima religijoznu posvetu. Ovo ritualno-ceremonijalno židovstvo postalo je oonditio sine gua non za uzdržavanje židovskoga naroda u galutu. Za renesansu našeg retigijoznog, kulturnog i ekonomskog života u Palestini je oonditio sine gua non, da odbacimo velik dio toga balasta. Židovstvo galuta snašlo se iz opreznosti u ulogu puža, koji brzo uvuče svoju glavu u kučiću, kad vidi opasnost. Anakronizam ie, kad se traži od revolucionarnih halucim, da i oni igraju tu ulogu. Revolucionarne naravi ne mogu se snaći u ulozi puža. Haluc u Palestini je danas dinamička, revolucionarna pokretna snaga svjetskoga židovstva. Istorijsko židovstvo opet će jednom oživjeti u Palestini 1 naći će sigurno ravnotežu izmedju dinamičkih i statičkih sila. Taj je proces poželjan i ne može se izbjeći. Haluca, koji je bježao iz diaspore, u nadi, da će se osloboditi od njezinoga ukočenoga ritualiziranoga židovstva, od religije bez svježega daha zbilje, židovstva, koje čita molitve za Cijon, a da nije u Cijenu, od židovstva, kojega je glavni sadržaj postao kašrut, ritualna kupelj i t. d. sigurno ne privlači ovakovo židovstvo. Mudrac veli: Takt, koji je sasvim modar (thelet), ne treba cicit. Halucim, koji za svoje židovstvo sve daju, što imadu, talenat ti karijeru, srce i duh, rad svojih ruku i srž svojih kosti, ne trebaju ritualne običaje da označe svoje židovstvo. Priča se o Bat Semu, da ie jednom psovao svoje hasidim, kad su u srdžbi htjeti izbaciti pastira, jer je fićukao u sinagozi. »Fićukanje ovoga pastira u času njegove ekstaze«, rekao je Baal Sem, «radje prima otac u nebu nego Vaše molitve«, t mutatis mutando, a što je drugo život naših halucim, no dugo fićukanje u dugoj ekstazi? Svaki Židov, čista srca, mora kad ugleda haluca isto osjećati, što je i Baal Sem osjećao, kad je ćuo fićukanje pastira. 1 pobožni rabi Kuk, pobožni nadrabin Palestine, uhvatio se prigodom jednog posjeta u jednoj kvuci u kolo haluca i halucot, koji su plesali. Cesto se dogodilo, da su pobožni Zidovi posjećivali kvucot da ispituju istinitost glasina o nedo-
statnom kašrutu u kvucama i da se bore protiv toga stanja, ako bi ga našli. Ali kad su stigli bili su tako oduševljeni o onome, što su vidjeli, da su zaboravili svrhu svoga puta. Dogadja im se isto kao i kralju Saulu, koji je Davida proganjao medin prorocima od Ratna i zaboravio, zašto je došao, kad je i sam u oduševljenju počeo s drugima plesati j prorokovati. Stoga smatramo neopravdanim bojazan, da «će cijomste prestali da podupiru pokret«, jer halucim ne ispunjavaju i zadnju jotu religijoznih običaja. Naprotiv nam se čini, da bi oijoniste, kad bi upoznali cijelu istinu o životu halucim i veličine njihove požrtvovnosti u njima vidjeli najjači religijozni elemenat židovstva. A židovski narod imade još uvijek zdrav instinkt za svoje junake. U kontraverzi o religioznim pitanjima smije se upotrijebiti samo moralno oružje. To je jedini mogući odnošaj izmedju diaspore i halucim. Svaki prst ili pesnica, što prijeti na jednoj strani, izazvati će kao odgovor s druge strane 2 prsta i 2 pesnice, što prijete. Nikad nije ijedan narod mogao silom da pokori Zidove i nikad ne će židovstvo galuta ovakovim sredstvima da zavlada svojm vlastitim pijonirima u Palestini. Samo slobodnom izmjenom misli, slobodom izražavanja ukazalo se ono u obliku temperamenta Hilela ili Samaja, kako to svakome nalaže njegov individualni ukus moći će jedni na druge djelovati. Obe strane treba da imadu vazda u vidu: I onim, koji zabranjuje, i onim. koji dopušta vlada riječ živoga Boga.
Radite brzo i marljivo na svim područjima izgradnje narodne domaje, ali ipak mislite pri tome na temelj naše organizacije - na Sehel i nastojte da našu organizaciju učinite iakom i uplivnom.
Prof. Hajim Weizmann.
Iz židovskog i cijonističkog svijeta
Budimpeštanska Hevra Kadiša za hebrejski universitet. Na ovogodišnjoj, generalnoj skupštini peštanske Hevre Kađiše stavio je gosp. dr. Nison Kahan prijedlog đa se u listinu onih instituta, koje podupire Hevra stavi i hebrejski universitet u Jerusoiitnu. On je istaknuo, da su oveće opčine u gotovo svim zemljama zaikljOčile, da dadu dostojne iznose za hebrejski univerzitet u Jerusolimu, samo se je židovska općina u Budimpešti odrekla ovakove deklaracije za prvu hebrejsku visoku školu u Erec Jisraelu. I ako se je unaprijed znalo, da će se staviti ovakav prijedlog i ako su ekstremni asimifanti vodili živu agitaciju protiv njega ipak je taj prijedlog dr. Kah ana naišao na jednodušan prijem i dao povoda oduševljenim manifestacijama za hebrejski universitet u Jerusolimu. Predsjednik Hevre Kadiše, dr. Julijus A d 1 e r, izjavio je u ime predstojništva, đa pristaje uz taj prijedlog .1 da će rado uznastojati, da se provede u dostojnoj formi. Pokazalo se je i opet, da je mađjarsko židovstvo zavedeno oficijelnom štampom asimilanata ostalo posvema neinformirano o razvitku Palestine i o kulturnom nastojanju u Erec Jisraelu. Inormativni govor dr. K a h a na postigao je u tom smjeru odličan uspjeh, jer je najmoćniju i najbogatiju instituciju madjarskoga židovstva predobro za potporu obnovnoga rada u Erec Jisraelu. Potpredsjednik budimpeštanske bogoslovne općine Gustav Q. Ehrlic'h, jedan od najstarijih vodja
liberalne stranke u Budimpešti izjavio je predlagat u dr. Ka hanu, da je budimpeštanska općina zgriješila, što dosada nije potpomogla hebrejski unrversitet i da će se odsele on pobrinuti, da općina izvrši svoju dužnost u saradnji za to kulturno djelo. Židovska općina u Ziirichu za Keren Hajesod. Glavna skupština Izraelitslke Bogoštovne Općine u Zurfchu stvorila je pred neki dan jednoglasno zaključak, da .unese u godišnji Ibudget stavku od 3 hiljade franaka za Keren Hajesod. Pitanje koncesija pred poljskim Sejntom. Na dnevnom redu naredne sednice poljskog parlamenta stoji glasovanje o reviziji podjele koncesija u čitavoj PdljSkoj. Za pitanje tih koncesija bila je svojevremeno izabrana u Sejonu naročita komisija, koja je unatoč protestu židovskih zastupnika odobrila naredbu vlade, da se oduzmu, monopolne koncesije za prodaju duhana, spintuoza itd. dosadašnjim posjednicima i dadu veteranima, ratnim udovicama i nekadanjim činovnicima Provedbom ovoga naredienia ostat će bez zarade 35.000 židovskih porodica sa više od 150.000 duštu što pripadaju gospodarski najslabijem dijelu pučanstva. Na temelju jedne 'interpelacije židovskoga parlamentarnoga kluba, doći će ova pitanja pred plenum Sejtna. Sada opet predlaže vlada odgodu rasprave o toj stvari zbog bolesti vladinog referenta. S. E. Lamport u Varšavi. Jedan od vodećih ličnosti američkoga židovstva S. E. Lamport boravio je ovih dana u Varšavi. 9. maja primio ga je ministar za prosvjetu Orabski i ministar za izvanje poslove Skrzynski. Oba ministra razgovarala su sa Lamportom o židovskim problemima. S. E. Lamport izjavio je u Pragu nakon svog odlaska iz Varšave izvjestitelju ITA, da ie mnistat Orabski rekao, te je antisemitizam u Poljskoj rezultat negativnoga stava Židova prema poljskoj državi. Kad bi Ž'dovi postali patrioti, nestalo bi 1 antisemitizma. Dalje je rekao ministar Orabski, da je gospodarska bijeda i borba Židova u Poljskoj rezultat krfze u poljskoj industriji; inozemni bi kapital znatno oslabio tu krizu, pa za dulje ili kraće vrijeme opet došla ta industrija u stadij intenzivnog rada i procvata. S. E. Lamport odgovorio je ministru, da bi Židovi zasigurno postali dobri poljski patrioti, kad bi im b’io dopušten nesmetani razvitak njihove snage. Iza audijenca održao je S. E. Lamport odužu komerencu sa židovskim zastupnicima u Se jm u dr. Leonom Reichom, J. O r u nb a u m o m i F a r b s t e i n o m. Antisemitski izgredi u Oranu. Nedavno su u Oranu, glavnom mjestu španolske zone u Alžiru bili provedeni općinski izbori. Za tih izbora došlo je do ozbiljnih protužidovskih izgreda. Ovi izgredi potrajali su nekoliko dana jednakom tntenzivnošću. Židovi su uredili samoobranu, ali i unatoč znatnim pojačanjima policajnoga nadzora uspjelo je izgrednicima da katlkad provale u židovsku četvrt i da ondje pljačkaju i robe. U općinskim izborima izabran je antisemita načelnikom, pa su njegovi pristaše zaneseni uspjehom počeli da udešavaju izgrede protiv Židova u čitavom građu. Mnogo je židovskih poduzeća posvema opljačkano i uništeno. Položaj je naročito kritičan i uslijed toga. što je znatan dio gradskih činovnika pristalica antisemitskog načelnika, pa na razne načine progoni židovsko pučanstvo. Novi biro društva »AUiance Israelite Universelle«. Nedavno se je u Parisu održala izvanredna godišnja skupština drušrva »Albance Israelite Universelle« na kojoj je izabran novi centralni komite. Izabrani su isti članovi, koji su bili i u proš-
BROJ 22.
•ŽIDOV«
5