Жидов

Samuela i maršala Plumera. 1 ovaj. puta možemo da kažemo: tp je sekundarno. Primami i osnovni preduvjet naših uspjeha leži na nama. I.

njemu ploču, na kojoj je na japanskom i engleskom jeziku stajalo ovo: >Strance! bio ti tkogod mu drago, pripadao ti kojoj god vjeri, misli na to, te stupaš u ovo sveto mjesto, stupaš na generacijama vjere posvećeno tlo i služiš Bogu.« Svojom izvanjom slikom nije se ova bogomolja razlikovala od ostalih jednostavnih budističkih hramova. Imala je jednaku arhitektonsku, ali iznutra bila je posvema drugačija, i uvelike se je ovdje razlikovala od budističkih hramova, koji su krcati raznim ukrasom. Jednostavnost i pomanjkanje slika i kipova pokazivahu jasno. gdje smo se nalazili. Na zidovima bijahu nacrtane zakonodavne ploče sa slovima japanskoga pisma } mnogim rečenicama iz biblije, a sve to na japanskom jeziku. Izuzevši ormare za molitvenike ne bijaše ondje nikakovo pokućtvo. Iza toga pozove nas rabin u svoju pokrajnju sobu, gdje je donio neki rukopis, iz kojega mi je onda čitao ovaj tekst: *Mi, djeca deset narodnih plemena, pripadali smo u staro vrijeme državi Izraelovoj, a onda nas je Nebukadnezar protjerao. Iza propasti šuške države, pošli su naši predji na istok Azije, putovali su od mjesta do mjesta, dok nijesu nakraju stigli na daleki Istok. Najveći dio naših predja nastanio se je u Kini, a tek maleni dio u ovoj zemlji. U Ja-

panu živimo već 2000 godina. Povijesni dokumenti i stari dogadjaji zabilježeni su u našim knjigama prema usmenoj predaji jedne generacije drugoj.« Na moje pitanje saznao sam ovo: Torine svitkc japanski Židovi nemaju. Sve svoje znanje o židovskoj religiji crpu iz biblije napisane japanskim jezikom na pergamenu. Strogo održavaju obred obrezivanja i izvode ga u prvoj godini života novorodjenčeta. Najvažniji blagdani japanskih Židova su Pesah, Savuot i Sukot, koji se slave samo posvemašnjim mirovanjem rada. Naprotiv se ostali blagdani ne razlikuju od običnih dana. Osim običnih blagdana slave se dani izmedju 13. i 16. jula kao svetkovina u spomen preminulih. Poznato je, da ove iste dane slave i budisti. Svake subote i svakoga blagdana sastaju se japanski Židovi u bogomoljama. Prije nego što pojedinac vjernik udje u hram, mora da se okupa, da obuće najbolje odijelo i ponosno uzdignute glave mora prići k ulazu hrama. Kod vrati ju peru se ruke na bunaru, a prije nego što se udje u unutarnjost hrama, treda da se svaki pojedinac pogleda u zrcalu, ikoje visi na zidu, a to će reći: »Kao što ti vidiš lice svoje u zrcalu, tako Bog vidi u srce tvoje i čita ti sve misli.«

Talit i tefilin imade svaki japanski Židov, ali ih ne stavljaju na se, nego ih kao svetinju čuvaju u ormarićima od slonove kosti. Za vrijeme službe božje čita rabin odlomke iz psalama, a sva općina kod toga šuti. Iza toga drži rabin propovijed. 1 ako se japanski Židovi vanjskom nošnjom posvema povode za Japancima, pa se time od njih nikako ne razlikuju, ipak se strogo klone da sklapaju mješovite brakove, a usto je sklapanje brakova stvar isključivo samih roditelja pa se zaručnici i ne vide, sve dok vjerenik ne odvede vjerenicu u svoj dom. I u sinagozi, gdje se vrši vjenčana ceremonija pod baldahinom, pokrita je vjerenica gustom koprenom od glave do pete. Židovsika općina u Japanu broji svega tri hiljade duša. Svi se isključivo bave obrtom i stanuju u gradovima Osoki i Kioto i njihovoj okolici- Njihovi običaji ne razlikuju se od 'japanskih. Za vrijeme jedne zabave reče im rabin šapčući: Izrael! Izrael! Vjerujte, prijatelju, da smo mi Izraelićani i da vjerujemo u jednoga Boga Izraelova. Ni ranije a ni kasnije nije u nas nitko ostavio svoju vjeru i nikad se nije odmetnuo ođ vjere svojih otaca.«

Lloyd George o cijonizmu i Arapima

Dvadeset i petoga maja održalo je u Londonu »Židovsko historičko društvo* svečanu spomen priredbu za pokojnoga historika Artura Da visa. Spomenslovo govorio je Mr. Philipp Qued e 11 a. Novoizabrani predsjednik društva, književnik Izrael Zang w i 11 uveo je nekadanjeg ministra predsjednika L 1 o y d O e o r g e a. Iza govora g. Guedelle uspeo se na govorničku tribinu Lloyd Oeorge i rekao otprilike ovo: Za vrijeme rata upravile su aliirane vlasti apel na židovski narod. Bile su djelomično inspirirane prirodnim simpatijama i divljenjem. Svi uče u školama židovsku povijest. U školi, koju sam ja polazio, podučavala se židovska povijest više i bolje nego povijest vlastite zemlje. Ja mogu da pričam ponešto o svakom izraelskom kralju, ali sumnjam, da li poznajem povijest od više nego 6 britanskih kraljeva. Povijest i literatura židovske rase traju još uvijek, pa uplivišu i danas na formaciju ljudskoga karaktera i ljudskih djela. Aliirci stadoše pažljivo da slušaju, kad je do njihovih ušiju došao apel židovskoga naroda. Znali su, da su Židovi malen narod što obiluje snagom; sve velike stvari potječu od malenih naroda. Britanska nacija nije ni za sadašnjost učinila ono, što je učinio maleni, židovski narod, koji je čini se izabran da izvrši još mnoga velika djela. Progoni su očeličili židovsku snagu 5 zbog toga je ne mogahu razbiti. Toga radi nadali su se i aliirci, da će im koristiti židovske simpatije.

Dugujem mnogo hvale <lru. Weizman n u, što me je obratio cijonizmu. Dr. \Veizmanna, koji je svojim umijećem , kao genijalan kemičar učinio mnogo usluga aliiranim vlastima time, što je na pr. uzgojio mikrobe, koji obraćaju drvo u alkohol, a kukuruz i raž u šećer, upitahu. što mu se može za hvalu da učini, aon odgovori: »Učinite nešto za svoj narod!« Odbio je zlato i časti i molio je, da se omogući preporod n j ejova naroda u v1 as tit o j ze m 1 ji. Nitko ruje u nežidovskom svijetu pobudio takav dojam kao dr. Weizmaun. B i o j e najjači zastupnik židovske stvari. Dr. Weizmann znade, nastavio je Lloyd George, da se iz Palestine ne može nitko da protjera, tko ne će da od svoje volje ide. U Palestini tie stanuju satno Židovi nego ima u njoj i 600.000 ArapaIma ondje dovoljno mjesta za novo, veliko pučanstvo. 1 A r a p i i Ž i d o v i i m adu u toj zemlji mjesta. Arapi nemaju razloga, đb priječe Židove, te bi učinili plodnima one doline, u kojima su nekoć pjevali židovski pjevači. Židovi znadu, te se može da vjeruje u potpis Velike Britanije ispod Balfourove deklaracije. Kojag o d stranka došla na vladu, potpis Velike Britanije i njene obveze bit će vazda respektovane. Nakon što se je nadrabin dr. Her t z zahvalio govorniku u ime skupštine za njegove riječi, koje su se duboko dojmile, uzeo je kao posljednji govornik riječ dr. Hajim W e i z m a nn. On je rekao: »Povijest djela Davida Lloyd Georgea za židovski narod nije još završena. Ona se ukapa motikama najboljih sinova Židov; koga naroda u dolinama i na brežuljcima Palestine. Židovski narod 1 ne će nikada ushtjeti, da gradi svoj dom na tudjlm ledjima. On je morao da podnese suviše nepravde na svom tijelu, ada bi njima zavladala volja, da drugima čini

krivo. Nijedan Židov ne će, da Arapin zbog njega trpi. Ali izmediju Arapa i Žid o va stoje druge sile, tamne silo, koje nijesu ni arapske ni židovske, nego hoće da hvataju u mutnome. Susretnu li se Arapi i Židovi licem o lice, osjetit će, da su srodni i da imadu mnogošta zajfedničkog u prošlosti i budućnosti. Želio bih, da nam Lloyd George uzmogne pomoći da nadjemo put, da se s Arapima u prijateljstvu saradjuje, bio bi to put, koji ne bi donio koristi samo izgradnji Palestine, nego bi koristio svim zemljama Istoka. U ovom za me toliko važnom času htio bih da izreku em želju, da Lloyd George posjeti nacijonalnu domaju našu, da ondje osobno übere hvalu koja ga ide.« Lloyd George je odgovorio da prima poziv i da će nastojati, da doskora posjeti zemlju, u kojoj Židovi opet podižu svoj obnovljeni dom.

Palestinski duhan Izjave berlinskog industrijalca S. Lublinera

berlinski izvjestitelj ITA posjetio je gosp. Samuela Lublinera poznatoga industrijalca duhana, da čuje njegovo mišljenje o palestinskoj produkciji duhana. Gospodin Lubliner osigurao je dobavu sve duhanske produkcije u Galileji i nedavno osnovao j uredio dvije tvornice cigareta, jednu u Tel Avivu a drugu u N e w V or k.u, koje će preradjivati isključivo palestinski duhan. Osim toga izradjuju njegove tvornice u berlinu dvije već veoma popularne vrste cigareta od palestinskoga duhana. Gospodin Lubliner rekao je o svojim poduzećima i auspicijama ovo; »Nastojim da od palestinskoga duhana preradim naročito delikatan fabrikat i da usto stvorim mogućnosti za egzislencu velikoga broja ljudi. Uspije li moj plan to uvelike ovisi o širokoj židovskoj pubtici moći će Palestina u narednih pet godina producirati 2 do 3 milijuna kilograma najplemenitijeg duhana, a kod toga će 50— 60 hiljada osoba biti uposleno u

BROJ 24.

»2 1 D O V«

3