Жидов
ŽIDOV
GLASILO ZA PITANTA ŽIDOVSTVA
Mi i kongres
Ima već više od dvije nedjelje, što se u Zagrebu održala sjednica Saveznoga Odbora. Ta se je sjednica pozabavila raznim pitanjima, ali ono što bi nas ovdje zanimalo, jest čitav niz rezolucija, koje se upućuju cijonističkoj javnosti i kongresu, a rade o pitanjima, što stoje usred žive diskusije cijonist.čke javnosti o »kongresnim problemima . 1 ako su sjednice Saveznoga Odbora javne, ukoliko se ne bi naročito proglasile tajnima, ipak je on institut, koji u zbijenijem krugu, kao neka oveća komisija, provodi raspravu pitanja, ikojima se bavi, i stvara o njima zaključke uz (posvema praktički ograničeno direktno sudjelovanje širih krugova naše cijonističke javnosti. Naredni kongres imat će da rješava životno pitanje Cijonistićke Organizacije. Pod vidiom kongresa stvorio je Savezni Odbor na posljednjoj svojoj sjednici niz zaključaka, u kojima ima radikalnih prijedloga o mnpgočem važnom i vitalnom, niz rezolucija, što bitno zadiru u strukturu Cijonistićke Organizacije i u položaj u cijonističkom pokretu. Ali do danas, kad su već protekle dvije nedjelje otkaiko su objelodanjeni ti zaključci ti i takovi nema u nas rezonance, diskusije o njihovoj sadržini i tendenci Jedan cd naših listova nije držao vrijednim (S. O. ili njegove zaključke?), da dosada nesamo ma i donekle uputi svoje čitatelje jednostavnim referatom o rezultatima konference Saveznog Odbora, nego je propustio da uopće bilježi tu sjednicu. Možda to ima da izrekne neki stav. ali činjenice posljednjih dana dokazuju neku zamrlost i tromost nesamo u idejnom nego i rednom životu u našim cijonističkim redovima. [ ako su dogadjaji kao proslave otvorenja universiteta unijeli mnogo pozitivnog raspoloženja u široke krugove židovstva, ipak je šekelska akcija nezgodno podbacila u svom rezultatu, a neki povjerenici i neke Mjesne Organizacije nijesu štaviše još ni obračunali i ako je zaključni datum obračuna bio produljen i za vremena dovoljno puta objavljen. Nije suviše lijepa svjedbdžba po intenzitet našega života i našega interesa ta činjenica, te su rezolucije, s kojima se jamačno ne će slagati baš svaki cijonista u Jugoslaviji, ostale bez svakoga odboja kod pet hiljada šekelista. Uredništvo Židova bilo je za vremena sa svoje strane započelo tretiranjem aktualnih problema 14. kongresa. Danas se može jasno konstatovati, da se kreševo ideološke borbe u sadašnjoj cijonističkoj javnosti nije dovoljno živo ogledalo i u našoj javnosti. Naša štantpa, koja je u po-
sljeduje vrijeme porasla za jedan novi list i koja je barometar idejnoga i stvarnoga intenziteta u našem židovskom i cijonističkom životu, pokazala je obzirom na rezoluci e S. C). te u našim širim redovima zasada ne vlada živ interes za naš od u nos prema važnim aktuelnim pitanjima cijonisličkoga pokreta. Ne valja sumnjati u to, ima li u nas toga interesa uopće, ali nije zgorega da se upozori na tromost našega života, koja sc jc pored ostaloga očitovala ovom napomenutom zgodom. A ako će o kongresnim pitanjima uz rijetke veoma rijetke izuzetke govoriti u stupcima tc štampe samo oni, koji su silom svoga službenoga položaja zvani da ili pune, onda nitko ne će imati prava da se naknadno tuži, što će, recimo, naša delegacija na kongresu eventualno zastupati i braniti teze, s kojima sc mnogi član naše organizacije ne bi mogao da složi. Ovakove su rekriminacije možda neprilične, ali je potrebno, da sc jednom upozori na fakta, koja se ne smiju da mimoilaze.
J. Rosenbergcr.
Predlog zakona o verskim zajednicama i njihovim medjusobnim odnosima
(Nastavak). V. Verski i Državni Praznici i Svečanosti, Konfesijska Groblja. Ovo poglavlje ima šest članova, od čl. 33. do čl. 38. Narecijenja ovih članova posve su jasna Cl. 33. odredjuje, da ustanovljenje vjerskih praznika spada u nadležnost vjerskih organizacija. To je tako jasno i prirodno, da se ne bi trebalo u jednom državnom zakonu napose istaći. Drž. se vlast ne miješa u samo ustanovljenje vjerskih praznika, no jer se po čl. 4. niko ne može nagoniti, dia svoje vjerovanje javno ispovjeđa, ni da prisustvuje vjerskim aktima, obredima i svečanostima, logično) jb,. da čl. 33. pridržaje državnoj vlasti prisilno ograničenje i obustavIjenje javnoga rada u praznične dane. Kad se niko ne može nagoniti da praznikuje na vjerske praznike svoje vjere, tada se pogotovo niko ne može nagoniti da sverkujp i ne radi u praznične dane vjeroispovijesti, kojoj ne pripada. No da se ne omete služba Božja ili prolaz svečanog ophoda na praznične i svečane dane Ustavom usvojenih i zakonom priznatih vjera, odredjuje 51. -34. da se za vrijeme bogosluženja u blizini mje-
stil gdje se vrši služba Božja ili kuda prolazi svečani ophod, ne smiju vršiti takovi poslovi, kojima bi se svečanost smetala ili umanjivala. Neliberalna je druga alineja čl. .34, po kojoj radi očuvanja vjerskoga mira i održavanja javnoga reda može vlast i zabranili prelaz bogoslužnih ophoda u mjestima sa većinom stanovništva druge vjeroispovjesti. Način, kako će se na državne praznike i prilikom opće obaveznih državnih svečanosti, koje propisuje Zakon ili odredi Vlada, održati javne molitve, urediti će dogovorno Ministar Vjera i‘nadležne duhovne vlasti. U interkunfesijoualnim školama imaše školski rad po mogućnosti tako rasporediti. da se i djeci vjerskih manjina omogući vršenje dužnosti (t. j. vjerskih). Član 38. identičan je § 3. zakona o vjeroispovjednim odnosima od 17. siječnja 1906, koji jc u Hrvatskoj i Slavoniji i danas još te na snazi, a odred uje, da ni jedina vjerska zajednica ne može uskratiti na svom groblju mjesto za pristojan grob pokojniku, koji nije bio njezine vjere u dva slučaja; 1. aiko bi se onaj imao da sahrani u postojećoj već porodičnoj grobnici ili 2. ako u području upravne općine, gdje je to lice preminulo ili gdje je nadjena lešina, nema posebnoga groblja za vjeru, kojoj je pokojnik pripadao. VI. Veroispovest Dece, Cl. 39. cio čl. 43. govore o vjeroispovjesti djece. Polazeći sa gledišta, da djeca u opće ne mogu biti beskanfesi.onalna, i da bez obzira na vjeru roditelja djeca moraju pripadati jednoj od Ustavom usvojenih ili zakonom priznatih vjera, prediog zakona diferencira djecu: 1. zakonitu i sa zakonitom djecom izjednačenom, 2. nezakonitu, 3. da li potječu iz braka roditelja jednake vjere, 4. ili iz mješovitoga braka i 5. da li roditelji pripadaju kojoj od Ustavom usvojenih ili zakonom priznatih ili Ustavom neusvojenih i zakonom nepriznatih vjera. Nezakonita djeca pripadaju Ustavom usvojenoj ili zakonom priznatoj vjeri materinoj (čl. 39. točka 2.). Ne pripada li nezakonita mati ni jednoj od usvojenih ili priznatih vjera, odlučit će ona sama, kojoj će usvojenoj ili priznatoj vjeri djeca pripasti. (Cl. 41. t. 3.) Ne će li mati da to odredi, riješava pitanje o vjerskoj pripadnosti djece stara-
GOD. IX.
UPRAVA I UREDNIŠTVO: ZAGREB ILICA BROJ 31. IH. KAT
POŠTARINA PLAĆENA U GOTOVOM,
ZAGREB 17. jula 1925. - 25. tamuza 5685.
IZLAZI SVAKOG PETKA RUKOPISI SE NE VRAĆAJU
PRETPLATA; GOD. ICO D, POLUGOD. 50. D. ČETVRTGOD. D. POJEDINI BROJ 2. D.
BROJ 31