Жидов

Iz židovskog i cijonističkog svijeta

Umro slikar Lilien. »Wietuer Morgenzeitung« prenosi vijest bečkoga lista »Neues Wiener Journal« iz Bad Weilera, da je ondje prošloga petka umro slikar i ilustrator Efrajim Moše Lilien. Lilien je rodjen 23, maja 1874. u Drohobvcu kao sin siromašnoga tokara. Mladost proživio je u velikoj oskudici, pa je morao napustiti srednju škoilu; postao je slikarom napisa. U dvadesetoj godini donio je tada tek osnovani mimchenski list »Jugentd« neke njegove crteže, kojima je obratilo na se pažnju kulturnoga svijeta. Lilijenov je gjanre crtanje tušom uz kombinaciju bijelih i crnki jedinstvenih linija.- Njegove su crtanje naročitoga stila zauzimale osobito originalno mjesto i tako reći udarile nove putove n slikarstvu svoje kategorije, Lilien bijaišie cionist, I tu je stvorio većinu svojih najjačih i najdebljih stvari. Ilustrirao je knjigu pjesama »Juda«. Rosenfeldove »Pjesme geta«, pa »Židovski almanah« god. 1903., a najreprezenativmtije su rnu čuvene ilustracije biblije. U posljednje vrijeme napustio je svoju raniju tehniku tačne jedinstvene linije pera i risao naročito palestinske krajobraze jednostavnim izmiješavanjem crta prema zahtjevima mase slikana predmeta 'i snage sjena. Lord Plumer kod engleskoga kralja. Novi Vrhovni Komesar za Palestinu maršal lord Plumer bio je dne 13. jula primljenu audijenciju kod -tnoleskoga kralja u Buokingham palači, Leonard Stein u Americi. Audijencija kod predsjednika Coolidge-a, Politički sekretar Svjjtske Cijonističke Organizacije gosp. Leonard Stein bio je dne 17, juna- primljen u audijenciju Kod predsjednika Udruženih Država Calvin Coolidge-a u Bijeloj kući u Washingtonu. Gospodin Stein posjetio je Washington nak n svoga odlaska iz Chikaga, gdje je održao nekoliko govora. On je u Council of Foreign Relations govorio o Palestini, u Liberal Clubu o cijonizmu, a pred Internacionalnom ligom žena o »Mandatima na Srednjem Orijentu«; osim toga pred Ligom izbonrca »0 problemu sigurnosti«. Njegove su riječi u prvom redu bile namijenjene nežidovskoj publici, i pitanja što su bila na nj stavljena dokazahu živ interes za napredak u Palestini. Jedan od članova odjeljenja za političke znanosti na universitetu u Chikagu, prof. Quincy Wright, koji se je sastao sa Lepnardom Steinom, poći će doskora na Srednji Istok, da studira djelovanje manđatarnoga sistema u Palestini, Siriji i Iraku. Poljska hoće da pomaže cionizam kod Saveza Naroda. Nahum Sokolov je prije svog odlaska (dne 9. jula) iz Varšave ima# odulji razgovor sa delegatom Poljske kod Lige Naroda, min. Moravskijem, koji sada zastupa odsutnoga ministra Skrzynskoga u ministarstvu za vanjske poslove. Ministar Moravski zanimao se veoma živo za aktuelne probleme cijonističkoga pokreta pa je obećao, da će Poljska kod Saveza Naroda potpomagati cijpnistička nastojanja. Cijonisti Bukovine o pitanju Jcwish Agency. Stranačko vijeće Cijpnističke Zemaljske Organizacije za Bukovinu stvorilo je ove zaključke o pitanju proširenja> Jewish Agency: »Privlačenje svih onih, koji su spremni da na osnovici Balfourpve deklaracije aktivno sarađjuju u izgradnji Palestine smije se da izvrši samo uz uvjet da se čuvaju ova gledišta 1. Provodjenje nacijonalne politike, svjjesae

cilja, i odlučno odbijanje svih pokušaja da se oslabi Balfourova deklaracija. 2, osiguranje nacijonalnoga principa palestinske izgradnje i odbijanje svih pokušaja, da se uvede filantropski kolonizacijom sistem, zajamčenje Oebraizacije palestinskoga židovstva izgradnjom i potpomaganjem hebrejskoga školstva. 3. U Jevvish Agency mogu da se prime samo one grupe, kod kojih imađe vjerojatnosti, da će na se preuzeti odgovornost za pokriće jednoga dijela- palestinskoga budžeta. Sedma svjetska konlerenca Poale Cijona. Petoga augusta otvorit će se u Beču 7. svjetska konferenca Poale Cijona, koja treba da traje nekih deset dana. Ovdje treba da se naročito odluči i odredi položaj Ahdut Haavoda prema cjelokupnoj partiji, O palestinskom pavijonu u Wembleyu. Zastupniku lista »Jewish Chronicle« izjavio je komasar palestinskoga pavijona na izložbi britanskoga carstva u Wembleyu, major R. T. Little, da su poslovi ,ove godine u tom paviljonu za pedesetak postotaka nadmašili promet prošle godine, što se uzevši u obzir nestašicu novca, koja danas vlada, mora da označi, kao pojav, koji .zadovoljava. Poslovi na veliko nijesu zakačeni, jer se jpš uvijek čini nemogućim da se narudžbe tačno izvrše. Druga je teškoća u tome, da mnogi palestinski trgovci misle, da im kad. pjača potražnja svjetsko tržište leži ponizno do nogu, pa svoje cijene tako povise, te izgube, svaku sposobnost konkurencije. Ima međjutim nade, da će se narudžbe za kozju dlaku i sultanine izvršiti kako valja. Interesantna je i ne će biti bez važnosti činjenica, da je devedeset postotaka poslova palestinskog pavijona obavljeno sa nežidovskim strankama. Iz Palestine

Nova karta Palestine, Glavni Ured Keren Hajesoda u Londonu izdao je pred neki dan novu koloriranu geografsku kartu Palestine, na kojoj je naznačen sav židovski posjed prema stanju u proljeću 1925. (Tu su uvažene i naznačene fizičke prilike zemlje pa željeznička mreža, oro i hidrografija čitave Palestine. Na naličju prikazuju omanje skice i diagrami židovski zemljišni ppsjed u raznim vremenima i broj imigranata redomice po mjesecima. Osim toga naznačeni su doprinosi Keren Hajesoda za razne gospodarske grane u Palestini. Karta je izašla posebice u tri jezika: hebrejskom, engleskom i njemačkom, a i u dvije veličine. Mala karta stoji bez poštarine i carine 0.25 zlatnih maraka (oko 4 dinara), a velika zidna karta za škole i cionističke urede 1 engl, šiling (oko Din. 15.). Savez Cijonista naručit će oveći broj tih karata, da olakša narudžbu i dostavu tih karata, pa će, kad mu one stignu, pravodobno obavijestiti sve reflektante putem »Židova«. Izgledi palestinske žetve u junu 1925. Službeni »Commercial Bulletin« palestinske vlade saopćuje: I dalje se vrše radovi oko spremanja pšenice i ječma, a kod toga se je posla konstatovalo, da su u većini sela sjevernoga distrikta žetve toliko obilate, te dosadanje tlo za mlaćenje ne dostaje. Na jugu je ozimi usjev ispao osim u Jerihu nejednoliko; ukupan prihod jedva će dostići obični prosjek. Za sezam i duru bile su prilike obzirom na oborine u prošlom mjesecu vanredno povoljne, pa se ovdje ove vrste veoma dobro razvijaju i obećaju neobično obilat plod. Žetva leće, kersene i graha već je obavljena, a prosječni prihod je za 10 do 30 postotaka ispod normale. Plantaže duhana izgledaju posve povoljno; hladno vrijeme pogodovalo je rastu te biljke. Očekuje se dobra i obilata berba lubenica : dunja; prve su dozrele vrste već u prometu, 1 berba badema je dobra; izgledi za groždje narandje i kajsije su dobri. Električna struja za Petak Tikvu. Kolonija Petak Tikva sklopila je sa Ruthenberg-društvoni ugovor o napravama za rasvjetu i natapanje, tc opskrbe električnom strujom za rasvjetu i pogon. Kolonija je u tu svrhu dobila od instituta A. P. C. zajam od 10.000 funti.

Kuća radionica »Blau-Weisa« u Palestini. U Nordiji, predgradju Tel Aviva obavljeno je pred neki dan polaganje kamena temeljca za kuću radionica »Blau-Weissa«, Pet dunama veliki prostor stavio je u tu svrhu na raspolaganje KKL. Palestinski zastupnici na britanskoj radničkoj konferenci. Na britanskoj radničkoj konferenci zastupat će Palestinsko radništvo Ben Cvi, Ben Gurion i Arlozorov. Izbori za Aselat Hanivharim. Prema vijestima »Wiener Morgenzeitung-a« trebali su se dne 19. jula provesti izbori za Asefat Hanivharim. Prva bi sjednica nove Asefat Hanivharim bila 27. jula. Druge novine javljaju, prema navodnoj brzojavci iz Jerusolima, da će se ovi izbori provesti tek u oktobru. Broj izbornika iznosi prema stiglim vijestima 55.000 i ako znatan broj izbornika nije zbog tehničkih razloga mogao biti unešen u listine. Rješenje obranićkog suda o zahtjevima palestinskih učitelja. Obranički sud zaključio je o zahtjevima palestinskih hebrejskih učitelja, da je Cijonistička Organizacija odgovorna za sav odgojni budžet za godinu 5685, aU ne za zaostale i neisplaćene plate učiteljima iz godine 5683. Veliki ulošci kod A. P. C. Prema izjavama ravnatelja Anglo Palestine Company, Ho,ofien-a, ulažu Imigranti iz Istočne Evrope u taj institut svakog mjeseca prosječno jedan milijun dola r a. Filmovanje romana Selme Lagerldl »Jerusolim«. Jedna grupa filmskih umjetnika iz Kopenhagena otputovala je u Palestinu, da ondje snimi roman švedske spisateljice Selme Lagerlof, »Jerusolim«. U jednom pismu, koje je Selma Lagerlof upravila na te umjetnike, koji sudjeluju u filmu, naglašaje medju ostalim, da je Palestina toliko mnogo kulture udijelila ljudima i da posjeduje toliko ljepota, te bi ona bila sretna, kad bi mogla da posjeti tu zemlju. Palestina nije tek ponos židovskoga naroda nego i čitavoga svijeta.

Iz Jugoslavije

SARAJEVSKI SPOR. »Jevrejski Život« od 25. tamuza u dva članka i jednoj motici nastoji obrazložiti dosadašnje držanje sarajevske M. C. 0. prema Savezu i želi našu javnost pripraviti na istup te grupe iz Saveza, Ti izvodi puni su neispravnih i iskrivljenih prikaza činjenica i he obrazloženih napadaja. Zbog informacije naše javnosti ispravljamo najkrupnije krive prikaze faktičnoga stanja. 1. Nije istina, da je vodstvo kršiilo sporazum sa M. C, 0, u Sarajevu glede rada za KKL, već je naprotiv istima, da je sve u toj stvari učinjeno sa znanjem i u sporazumu sa M. C, 0. u Sarajevu. Tako se naročito ugovorilo prigodom boravka dra Steina i dr. Singera, u Sarajevu, da će »J. Klub« moći direktno poslati sabrani kontingent u Zagrebu r, da Se ima u skupnim iskazima (statistici) zasebno iskazati koliko je pojedino društvo namaknulo na obol preuzetoga kontingenta. Tadašnji komesar sarajevske M. C, O. g, Isak Altarac priznaje legalnost toga stanja svojim dopisom od 20, XII. 1924. u kojejm traži, da ga se redovito obavješćuje evidencije radi o svotama, koje Keren Kajemet direktno dobiva iz Sarajeva. Tom zgodom valja i istaći, da uprava Keren Kajemeta može u nekom mjestu imati svoga komesara, koji stoji i izvan M. C. 0, (vidi slučaj Zenica, Novisad, Beograd i druga neka mjesta) i ako to nije. pravilo. Nadalje da su sve M, C, 0. dužne

BROJ 32

»ŽIDOV«

5

Iskoristile mogućnost besplatnog putovanja u Palestinu. Sudjelujte darivanjem i sabiranjem u Herzl-akciji!