Жидов

Prije svega mi treba da sebi postavimo pitanje: Što je cijonizam? Je li cijonizam samo ono malo parče zemlje u Prednjoj Aziji, ili je on za nas, naročito za omladince, nešto više i nešto jače negoli jedno parče zemlje, pogodne za (kolonizaciju? I jest vi§e! Ako mi danas, duševno vaspitani u cijonistiokom etosu, razmislimo o problemu cijonizma, onda ćemo shvatiti, da cijonizam zaista ne znači samo židovska država ili židovska domaja u Palestini, nego da cijonizam znači jednu veću i širu domaju. Cijonizam, naročito za omladince, znači nedostižan nebeski svod. koji se svija iznad sviju nas i pod čijim se zaklonom duhovno mi svi nalazimo. Cijonizam za nas, za omladinu, znači rajska vrata, na koja omladina treba da juriša, da nadje put do spasenja. Jednom riječju; cijonizam nije tek parče tla, nego duhovna domaja cijeloga naroda. Danas kad je stariji dio cijonista sasvim zaokupio praktični rad, rad i za onu mladež koja polazi u Palestinu, danas više nego ikad omladina mora da bude čuvarom Ćijona duše, čuvarom ćudorednih, čuvstvenih i duhovnih osnova cionističkoga pokreta. S ovoga gledišta, držim, griješite i Vi, i Vaše vodstvo griješi, ako polazi sa stajališta, da je cijonizam ispravan s a m o kao palestinocentrički u teritorijskome smislu riječi. Jest: teritorijalna osnova treba da sc stvara na način, o kome ću kasnije da govorim. Ali treba da se stvara za vascijelu židovsku zajednicu, da bude ognjište i žarište, koje će da širi s v oje zrake po vascijelom galutu i da ga ćudoredno i zanosno sprema, da šalje svoje najbolje i najkrepče duševne i fizičke elemente na djelo obnove naše domaje. Cijonistička je domaja za nas i duševna domaja, ako ju shvatimo domajom za cjelinu naše zajednice, koja ipak ne može sva da stane u Palestimi^, Jer što znači cijonizam? Cijonizam, kako je to Teodor Herzl pregnantno izrazio, znači ne samo povratak u narodnu domaju, nego povratak u židovstvo prije povratka u narodnu domaju. Ova lozinka blagopočivšega našega velikoga vodje i osni'aoca stoji i danas u punoj snazi. Ona odredjuje omladini zadatak priprave: prvenstveno hahšaru u fizičkom i u duhovnom pogledu: prilagodjivanje mladog židovskog čovjeka tijelom. radnom spremom i duševnim preobratom i preporodom potrebama Palestine, ali uporedo s time preudešavanje židovskog čovjeka i u galutu i za galut u skladnosti sa etosom cionističkoga naziranja, da budne kadar svrstati se u organsku harmoniju živoga narodnog života. jednovitoga i jakoga, čije srce će da budne Erec Jisrael, a u čijim aortama, razgranatim po galutu. krv će ritmičkim pulsorn da kuca i venama da se vraća u srce na čišćenje. Nijesu još prošla vremena. ne sasvim, kad je Židov, strepeći od udaraca, sagibao šiju pred svakim nedostojnim. koji je nekažnjen smio da ga napadne. Još nije postala ličnost i dostojanstvo glavnom osebinom svakoga pojedinca. Još nijesmo svijesni svega, što treba da se čini. Naš rad u galutu treba da bude neprekidan pripravni rad; mora da bude umjetna selekcija ponajboljih ovdje u ga-

lutu za Palestinu, da se u Palestini onda stvori prirodnom selekcijom najbolje elite obnovljeni jedan narod, koji će graditi zajednicu nesatno za zadovoljenje sopstvenih nagona i zahtjeva, nego zajednicu, kakovu su zamislili Biblija i Proroci. Ima dana u godini, koje treba da učinimo svečanim danima, blagdanskim danima kad se zamišljamo u se u jednom sabatskom raspoloženju i pravimo račun sa svojom dušom i kad se tržemo iz svakidanjih malih i sićušnih orgđnizatomih zadataka: popisivanja članova, übiranja članarine i slično, do viših horizonta, da saberemo svoje duše, rasparčane na sve strane, za jedno raspoloženje, po kojemu i u kojemu će se stvoriti planovi za budućnost i pripraviti rad prema ovim planovima- Mi stojimo u jednoj odlučnoj fazi cijonizma. Omladini je dužnost nesamo da zauzme stav prema svemu bivanju u cijonističkom pokretu, nego, što je još preče i važnije, da bude čuvarom onih ćudorednih zasada, na kojima je cijonizam zasnovan, a prilike ih ugrožavaju. Ja ne ću ovdje da vas zamaram sa svim aktuelnim problemima. Nije ovdje mjesto, niti je ovo prilika, da se govori o problemu Je\vish Agency. Na jedno tek htio bih, primjera radi, upozoriti u prvom redu našu omladinu. Vi znate, da se u zadnjim mjesecima deša v a jedno useljavanje u Palestinu u kud i kamo većoj mjeri nego ranije. Od mjeseca do mjeseca useljuje se sve to više useljenika, po dvije do tri hiljade mjesečno. To je pojava, sama po sebi, utješna i lijepa. Radi se mi tome, da tempo napučivanja Palestine Židovima biva sve puniji i brži, i po tome se očituje, da Palestina dobiva sve jaču moć nad židovskim masama u svijetu. Zacijelo: jedna lijepa i utješna pojava! Ali mi nijesmo više romantici prvih vremena sa suštini iluzijama; treba da u svome lijepome i vedrome i čistome idealizmu ipak trezveno gledamo na stvari, da kritičkim okom posmatramo ove činjenice; da zauzmemo kritički stav prema ovoj tako zvanoj četvrtoj aiiji. Ja sam taj primjer odabrao zato, jer on daje mogućnost jasne omladinske orijentacije prema svim problemima cijoni•zma uopće. -Ifcv'srs, Radi se o tomofm-a četvrta alija nije više alija halucim. i|ije više alija radnika za Palestinu, bar ne sva. već samo neznatnim dijelom. Ostali, to su Židovi, kojima je zatvoren put u Ameriku i koji, silom prilika, imajući nešto imetka, na ličnu svoju odgovornost, bez uticaja Cionističke Organizacije, sele u Palestinu. 1, gospodje i gospodo, prijatelji moji, što biva? Biva to, da onaj isti način galutskoga života koji su provodili ovdje u galutu, oni prenose u Palestinu! Zato nam je Palestina suviše dragocjena, da postane slikom i prilikom bolesne židovske ekonomske, a po tome i moralne i intelektualne strukture galuta. Ta Palestina nije tek kolonizatomo stjecište za nesretne, koje tek spolj a š n j a nužda goni onamo tek zato, što ne mogu drugamo! Mi ne ćemo, da unesrećimo Palestinu pa ni zbog nesreće, koja goni ljude s njihovih pragova! Što znači, da se galut prenosi u Palestinu? Znači, ekonomski i socijalno, da se ona ista hipertrofija gradjanskih zvanja prenosi u Palestinu i da se tu množi gradsko pučanstvo na štetu agrarne kolonizacije. Znači, da nam se jednoga dana može dogoditi, te ćemo imati židovske gradove okružene arapskim selima, samo arapsku Palestinu uz židovske gradske enklave. Znači, osim toga, jednu nelijepu privrednu konkurenciju, spekulaciju sa zemljištem, i, što je najgore, korumpirani uzgojni rad u Palestini. Jer velikom dijelu te četvrte alije ne će biti na srcu hebraizacija i hebrejske škole u Palestini: pa bude li ona primorana, da zbog nedostatka škola za njezinu djecu sama stvara novo školstvo, ono školstvo možda ne će više biti hebrejsko, već jidiš, rukovodjeno usto »praktičnim« obzirima, koji vode računa prvenstveno o zahtjevima nejevrejskog stanovništva u Palestini, i o smještanju djece u državna zvanja, ako Cijonistička Organizacija ne nasmogne na vrijeme sredstva za daljnju izgradnju svoga školskoga sistemat!to to je jedna stvar, n koju treba np+tedina da se zamisli. jdjjj Omladina treba da se sjeti principa, po ..-kome zemlja u Palestini ne smije biti svojina pojedinaca, nego svojina židovske narodne zajednice: treba da provodi intenzivnu hahšaru u duševnom i Uzgojnom smjeru, naročito u smjeru odabiranja zvanja tako da bude u Palestini jači agrarni elemenat, jer samo dodir sa tlom je onaj praizvor života, koji može da daje : podržava snage i da ulijeva novih vitamina, novih životnih elemenata. Ukratko: bez '»ela nema židovske domaje' Tu dolazimo do toga, da spoznamo, od kolike je važnosti praktični rad i praktičnoj izvodjenje organizatornciga zadatka. Ako hoćemo, da zemlja bude narodna domaja t. j. da bude svojina vascijele narodne židovske zajednice, ako hoćemo ono što lienri Oeorge zove: nationaiisation of land: ponarodnjivanje zemlje, onda ne smijemo da prepustimo privatnicima i pojedincima zemlju na spekulaciju, da oni kupuju po Palestini zemlje, koliko i gdje hoće, u cilju preprodavanja, nego treba da omogućimo našim narodnim institutima kupovanje zemlje u mjeri i uz uslove koji će omogućiti narodnu kolonizaciju. £ Nameće so--dtiznost židovskoj omladini, da poradi u ovome smjeru. To je jedan problem, o koji se lome sve opreke i razlike izmedju takozvanih gradjanskih cijonista i omladine, izmedju cijonista stvarnih« gledišta, koji su se zamorili u »praktičnome« oportunizmu, protivnom prvotnome i bitnome duhu Cijonističke Organizacije i njenih zadataka, i omladine, koja u svakom svome gestu očituje e t s k u osnovku svoga rada. Vi ste oni koji treba da budu čuvari cijonističkoga etosa, i koji treba da znate, da cijonizam ne može da obastane samo kao organizacijoni mehanizam nego da mora da bude prožet živim duhom vašega ćudorednoga i visokoga htijenjaZato Vam kažem: Nije na Vama. da stvarate prvenstveno jednu mehaničku organizaciju. Nije bitno u Vas što imate Savez Židovskih Omladinskih Udruženja, nije bi-

8

>2 1 D O V.

BROJ 36.