Жидов

nu, na odgovornosti vodja prema omladini i omladine prema svojim vod jama. Naša vlast kao Hanhage nije ništa veća od snage svakoga drugoga saveznoga člana ona se temelji samo na povezanosti našoj s omladinom i na dobrovoljnom, prirodnom pokoravanju saveznoj ideji, koju hoćemo da izvedemo i ostvarimo. Upravo zbog toga, jer smo ovjereni, da akt potvrde nije bio tek formalnost, nego da je njime izrečeno faktično stanje, po kojemu smo mi za najvredniji dio Saveza, za saveznu srčiku već otprije bili vodstvo upravo stoga mi ne želimo formalnih prava. Drugo mi hoćemo: povjerenje i kritiku. Da s dubokim, bratskim povjerenjem pratite sav naš rad, da budete s nama dično povezani, a da pritom ne zaboravite kritički promatrati naša djela i naš život. Isto tako ćemo i mi, i ako vjerujemo u saveznu ideju i u snagu omladine, da je ostvari, ipak budnim i kritičkim okom posmatrati čitavo djelovanje omladine, da je prema potrebi i korimo. Samo povjerenjem i odgovornošću moći ćemo .da pridjemo cilju, koji nam se eto prikazuje u punoj jasnoći. Taj cilj nije nov. On je stari cilj pravo shvaćenoga omladinskoga cijonizma; da se potptino svežemo s Palestinom jer je bez nje čitava budućnost židovstva uzdrmana i nesigurna; da se duševnom i tjelesnom hahšarom sprem’mo za Palestinu: da ostajući u galuti odgajamo djecu za palestinsku zajednicu. Novo je u nas samo dvoje. Prvo: da u našim dušama iznova duva vjetar očišćenja pa ruši naslage šestgodišnje frazeologije, koja je prijetila da će nas zauvijek uljuljati u san zadovoljstva; da smo duboko nezadovoljni radom u ovih šest godina Saveza, boje su u glavnom pravcu, u vezanju s Palestinom,’ostale jalove; da smo do kraja izgubili vjeru u starije i njihove putove odgajanja; da se u nas radja opet buna mladosti protiv tupe svakidašnjice, pa makar ta svagdašnjica bila cijonistička. Drugim riječima: za nas cijonizam opet biva ličnim doživljajem, a ne stečenom naukom; stoga mi iz sebe proživljujemo čitavu problematiku židovskoga pitanja, da iz sebe nadjemo sreću palest nocentričkoga cijonizma. Drugo: naše nezadovoljstvo nije tek negativno. Našli smo mu već pozitivan izričaj. Savezna jezgra, kojoj uz Ahdut Hacofim pripadaju još neka mjesta, a ispred svih Karlovac i Ivrija u Novom Sadu i Starom Bečeju, jast realan put k cij'onističkoj odgoji, koja će rad jat i haluce za hebrejsku radnu Palestinu, Ta savezna jezgra ima da bude sve jača, da sve većina obuzimlje omladinu pa da prodire sve do periferije savezne zajednice. Time je odredjen b'tni zadatak našega rada. Ima da se jača i unapredi savezna jezgra, a da se čitavom Savezu omogući prirodan postepeni prijelaz u jezgru. U konkretnom radu, u izgradnji našega života prema unutri i u organ izaiji naših akcija prema vani, a napose u vsavršenju naših glasila kao organu i prema vani i prema unutri, imat će da Se pokaže novo nastojanje. Na drugom će mjestu izaći nacrti za sve grane rada; lični će kontakt Hanhage i omladine dati nacrtima života i životne snage. Ovdje upravljamo samo prvi pozdrav

Vama, haverim i haverot } koji motate s nama koračati ustrajno i živo, da dodjemo na cilj. Šalom! Hazak veemac! Šalom Freiberger, Ciča (rross, Joža Milhofer, Joe] Rosenherger, Cvi Rotlrmuller, VJESNIK SAVEZA ŽID. OML. UDRUŽENJA. Broj 1. 1. Izvješće o sletu. Budući da zbog velikih d ug o v a tiskari tOideon, Haaviv i savezne edicije) ne možemo štampati novi broj Vjesnika, u kojemu bi izašao izvještaj o sletu i Sav. Vijeću u Osijeku, upozoravamo ovime sve članove Saveza, da je u Židovu izašao najprije stenografski izvještaj o otvorenju sleta sa svečanim slovom gosp. dr. Aleksandra L i c h t a, onda izvještaj o Sav. Vijeću, dok su rezolucije štampane u ovom broju, a ostatak će izaći u dragome broju »Židova«. 2. Vjesnik. Sve dotle, dok ne udju dugovi iz prošle godine i dok se ne uplati barem dio članarine za ovu godinu, .ne će izlaziti Vjesnik S. 2. O. U. u dosadašnjem obliku. Naprotiv će redovno izlaziti sve vijesti u ovoj rubrici »Židova«, a osim toga ćemo ih iz »Židova preštampati, da ih šaljemo svima društivma. Ove će vijesti biti označene rednim brojem. 3. Židov-.. Društva se ponovno upozoravaju i mole, neka najenergičnije propagiraju čitanje »Židova« medju članovima, jer će u njemu pored vijesti izlaziti i članci o našim pitanjima 4. »Gideon« i »Haaviv«. Zbog dugova vanredno je oteščano izlaženje ovih listova. Svi članovi Saveza, a napose povjerenici »Gideona« i »Haaviva« te društveni odbornici i vodje imadu smjesta poduzeti akciju za jačanje i priđiizanje naših glasila. Do sredine septembra treba da javite uspjeh akcije! 5. »Židovska kolonizacija Palestine« je odaslala svima udruženjima. Budući da je dosad razaslana samo jedna trećina izdanja, moraju društva primljene knjige bezuvjetno još u septembru rasprodati i poslati novac, a po mogućnosti neka naruče nove. Samo energičnom rasprodajom može da se rentira to poduzeće i samo onda ima nade, da će se štampati spremljeni zemljopis Palestine. 6. Misrad. Rad: je počeo, i ako još nije u punom opsegu, jer je dosad od članova Misrada u Zagrebu samo Zvonko Rosenberger. Ipak se vrše najvažniji poslovi. Napose se društva umoljavaju, da što prije počnu plaćati dugove i da nastoje već uplaćivati na račun ovogodišnje članarine. 7. Propaganda. Član Hanhage, Cvi Rot h mii 1 1 e.r, otišao. je u Zenicu i Sarajevo, pa će tom prilikom pohoditi i ostala mjesta na pruzi Brod-Sarajevo. 8. Iskaznice. Vrijednost iskaznica iz prošle godine produžuje se i za ovu godinu, pa se dosadašnjim članovima ne će izdavati nove savezne iskaznice. Društva će naskoro primiti popis članova, prijavljenih Savezu, pa već sada treba da pregledaju svoj članski spisak, kako bi nam odmah po primitku popisa mogla javiti sve promjene u članstvu. Misrad S. Ž. O. U.

Šport i gimnastika KONGRESNA GIMNASTIČKA I ŠPORTSKA SVEČANOST

(Ha{> hitamlut vsport šel hakongrcs hacijoni XIV.) Bila 'je to divna manifestacija i pobjeda ideja obnovnoga pokreta židovskoga naroda. 2000 židovskih športaša i gimnastičara sakupilo se bilo iz cijeloga svijeta, da na vidan način pokaže, koliko je u kratko vrijeme svoga bivstvovanja napredovala porodica Makabejaca. Broj bi sudjelujućih bio znatno veći, da nekoje države nijesu pravile poteškoća u davanju putnica. Na ćelu naših redova bili su svagda Makabim iz Erec Israela. Ljudi, koji su kao halucim ostavili u galutu svoja zanimanja i pošli u zemlju otaca. U drugom je redu ne samo radosna činjenica, već je znak pobjede Makabi ideja: da je u našim redovima čitava židpvska porodica. Na natjecanjima i istupima vidjelo se kako starije i stare gospode, tako i gospodja, koje na vježbu dovode svoju djecu. Treća je činjenica, koja je najradosnija i koja treba da nam bude putokazom i za budućnost: Hebrejski jezik prodro je u naše redove ine ćemo pretjerivati, kad reknemo, da velika većina

Makabim vlada hebrejskim jezikom, koji je naučila u svojim društvima, koja su i inače, kalfco bi i u nas trebalo da bude, centar svega zdravoga' židovskoga života. 1 tako nam ta svečanost. Zamišljena kao priprava za prvu židovsku olimpijadu, Hagigu, u 'Erec Israelu, znači neizreciv.« mnogo više od jedne športske priredbe. Znači nama i cijelomu svijetu jasan dokaz o tome, da židovski narod stupe sigurnim korakom fizičkoj regeneraciji svojoj. * » t Svečapost je započela u srijedu na večer sa koncertom Hakoah orkestra i židovskoga pjevačkog društva pod ravnanjem znamenitog zborovodje BrasJavsk,oga, u najvećoj bečkoj Sophien dvoranu Na programu bili su moderni židovski kompozitori. U četvrtak su započele športske priredbe, koje su bile sve vrlo dobro organizovane, a i sami rezultati vrlo su zadovoljavajući. Kroz cio su se dan obdržavala lakoatletska prednatjecanja u svim disciplinama, pa poslije podne nogometna utakmica izmedju teama Palestine i Austrije sa rezultatom 5:1 za Austriju, Naveče su se obdržavala plivačka natjecanja, priredjena po Hakoahu u bazenima Diana kupališta, na kojima su sa uspjehom nastupili i plivači iz Erec Israela. Taj plivački meeting donio jc dobar šport, jer treba znati, da su plivači i plivačice Hak.oaha nosioci prvenstva u Austriji. U petak nastavljena su kroz cio dan lakoatletska pred i finalna natjecanja, natjecanja u floretu i mačevanju i lawn tennisu. Naveče, u petak, prekinula je svečanost i nastavljena u subotu uveče sa hrvačkim klubskim natjecanjima bečkoga HakoaKa u dvorani OlimpiaTa je priredba jedna od najuspjelijih čitave svečanosti, kako p.o organizaciji, tako i po kvalitetu natjecatelja, koji redom zauzimaju prva mjesta u prvenstvu Austrije. Vrhunac je svoj čitava proslava doživjela u nedjelju, 23. augusta. Igralište Hakoaha, kamo je sve bilo preneseno vrvjelo je od ranog jutra do kasnouvečer od natjecatelja i publike. U 7 sati u jutro obdržavala su se gimnastička natjecanja u desetoboju. Poslije toga obdržavala se generalna proba za gimnastičke pr.odukcije. U isto su vrijeme nastavljena tennis natjecanja, a na hockey igralištu hockey utakmica izmedju teama Austrije i Cehoslovačke. Pobjedila je Austrija, koju je zastupaoprvak Austrije u hockeyu bečki Hakoah. Poslije podne započelo je exhibicijonim produkcijama mačevalaca i finalnim natjecanjima u lakoj atletici. I ovaj su puta natjecanja bila vrlodobro vodjena. Juryi su dobro radili, pa je ne saipo tačka slijedila tačku, već se, kolikogod je prostor ogromnoga igrališta dopuštao obdržavalopo više disciplina zajedno. Isto je tak,o bila dobro organizovana obavještajna služba, što je svakako kod tako velikoga broja natjecatelja, preko 200, i lijepog broja publike od okruglo 6—7000 vrlo potrebna i nužna stvar. Rezultati postignuti na tom meetingu vrlo su dobri i mogu se mjeriti sa opće postignutim rezultatima u športskome svijetu. Iza lakoatletskih natjecanja započele su gimnastičke produkcije, koje su bile kao i cijela svečanost krunisane mimohodom sviju sudjelujućib športaša i gimnastičara. Igralište se medjutim bilo napunilo publike, a u počasnoj loži zauzeše svoja mjesta predstavnici cijonističke organizacije prof. Weizmann, s nadrabipom Chajesora na čelu. Židovski gradski zastupnik Beča dr. Plaschkcs, prezidij Makabi Weltbunda, izaslanici športskih organizacija i foruma .i, izaslanik centralnoga Oiimpijskoga komiteta dr. Fiirth. Točno u pol 5 sati poslije podne utrčale na zvukove »Hedad Makabi« marša svi muški i ženski odjeli, 30 na broju, i posjedaše oko sprava na kojima će poslije vježbati. Prva točka programa bila je »Pet kn, ritmičke skupinske proste vježbe, izvedene od pet članica zagrebačkog Makabija. Izvedba bila je odlična i naišla je na duboko razumijevanje sviju nazočnih, za većinu kojih su te ritmičke vježbe bile novum. Druga tačka bile su zajedničke vježbe na spravama, koje su stajale na zamjerno i rijetko vidljivoj tehničkoj visini. Isticali su se muški odjeli budimpeštanskoga Vivo es Atlcticai Cluba. Makabi IX. iz Beča, te odio djevojaka na visokoj, preči od Makabi IX. Odio stare gospode Makabi IX. vježbao je lijepo na visokim ručama. Kao 3. tačka programa slijedila je »S c d m ic a«, skupinske proste vježbe izvedene od sedmorice članova zagrebačkog Makabija—

10

>2 1 D O V«

BROJ 38.