Жидов

Uviranje masa galuta u Palestini. Vrlo je važno, da židovski radnik zadobi čvršću poziciju u židovskim kolonijama. Organizacija mora da radnika tako opremi, da bude u stanju, da osvoji kolonije. Sad rade u kolonijama svega 2500 radnika, 30 do 40.% radnika radi u gradu. Samo ako ćemo nove radnike dovesti u kolonije, moći će- se ondje držati i onih '2500. To je pitanje od vrlo veljke nacijonalne važnosti. .... Imigracija srednjega staleža, koja sad iznosi mjesečno 3000 —4000 osoba, nadalje će rasti, i mora da se pripravimo za taj porast. Općenito se dosta uradilo za hahšaru, ali se vrlo malo uradilo za hahšaru žena. Žena četvrte alije nije pripravljena za svoj rad. Cijeli je naš rad ugrožen, ako nam ne će uspjeti, da pripravimo ženu za njezin rad. Židovski je rad sad u povoljnom položaju. On nije izvržen vanjskim utjecajima, a neuposlenost vrlo je neznatna. Budžet naredne godine trebao bi naročito da uvaži imigraciju iz Orijenta. Ako hoćemo da zapriječimo krize, moramo stvoriti novih radnih mogućnosti i jačati inicijativu židovskog radnika. Od velike su važnosti kulturne potrebe židovskih radnika, koje su zajedno s učiteljima halucim hebrejskog jezika i kulture- Ako ne ćemo udovoljiti kulturnim potrebama tih ljudi, prijeti opasnost, da ćemo kod četvrte alije razoriti naše kulturne pozicije. Pomoći mogu samo velika narodna sredstva. Iza toga slijedio je referat M Us i ški na o

Keren Kajemetu

Zadnje dvije godine opaža se velik preokret u cijonizmu i njegovom odnošaju prema zemljištu. Prihodi Keren Kajemeta. koji sn iznosili do prije XIII. kongresa 53.000 funti, narasli su u zadnjoj godini na 260.000 funti. Evropa, koja je tada doprinijela samo 30% od ukupnog prihoda, dala je sada 63%, dakle više no dvostruko. Gotovo sav novac namaknut je iz malih darova cjelokupnoga naroda. Danas smo već oko milijun škrabica razdijelili. Naše je nastojanje, da u svaku židovsku kuću smjestimo škrabicu, koja će za otkup zemljišta. Kad je Keren Kajemet izdao lozinku o nabavi od 100.000 dunuma, bilo je mnogih, koji su sumnjali u izvedivost toga, ali mi smo još više postigli: ako će se perfekcijonirati svi pendentni ugovori, imat ćemo preko 300.000 dunuma u našem posjedu. 70% doline Ernek pripadaju danas Keren Kajemetu. Kupnju zemljišta oteščava spekulacija sa zemljištem i svi pitaju Keren Kajemet. što on misli učiniti, da pobije ovu spekulaciju. Na ove razorne elemente može da djeluje jedino moralna snaga javnoga mišljenja, pa je i to, jedna od zadaća Egzekutive. Mi ćemo je u tome podupirati. U onom času, kad će Keren Kajemet biti u stanju, da svakom Židovu, koji želi da svojim rukama obradjuje zemljište, doista dade zatraženo zemljiše, nestat će spekulacije sa zemljištem. Keren Kajemet nije kolonizacijom fond, već zemljišni fond i mora sav svoj novac da upotrijebi za kupnju zemljišta. Naša je tendenca i za budućnost, da kupujemo i nadalje zemljište za poljoprivredu, ali i

u gradovima i u blizini gradova. Već nekoliko godina izdaje se od 100 funti 70 za kupnju poljoprivrednog zemljišta, 10 za nabavu zemljišta u gradu i u okolici gradova, a 10—1 ?% za amelijoraciju zemljišta, dok se osatak upotrebljava za ostale zadaće Keren Kajemeta. Taj ćemo rad i nadalje nastaviti. Pored toga sigurno ćemo nastojati, da besplatno dobijemo vladino zemljište, ali iako bi nam vlada ponudila zemljišta u, najvećem opsegu, ja bili ipak od kongresa tražioj da kupi svako zemljište, koje mu se na prodaju nudi. Kada govorimo o izbavljenju zemljišta, ne pita se za cijenu, već za volju naroda. (Dugotrajno odobravanje.)

NASTAVAK GENERALNE DEBATE

Jichak Griinbaum (Poljska). Prije dvije godine izjavio je Weizmann, da se Agency mora odmah stvoriti, a danas ima i on vremena da čeka. Govor Wisea pokazao nam je, da su ljudi, za kojima bježimo u pitanju Agencya, voljni dati jedan milijun dolara za Palestinu, a 15 milijuna za kolonizaciju Krima. Mi moramo poći našim starim putem, da osvojimo židovski narod. Ne možemo se združiti s ljudima, kojima je Erec Israel zemlja kao i svaka druga. Ne zaboravimo, da nije cijonizam i Erec Israel još pobijedio. Ova akcjia notabla uništila je naš ponos. Naša sredstva postat će proporcionalno s porastom cijonizma veća. Jedan pokret može samo onda osvojili ljude, ako njegovi vodje imadu vjeru u njegovu istinitost i snagu. Ne opaža se nikakov sistem u političkom radu. Politika Egzekutive je impresijonistička, bez ikakovog sistema. Administrativna praksa u Erec Israelu ne podupire nas pri izgradnji zemlje. Naša politička djelatnost treba da se bori za prava jišuva i da stvori povoljne uvjete za primjenu mandata. Veliku imigraciju, kojom se sada hvalimo, moramo regulirati, jer će inače bili štetna. Mi stojimo u borbi protiv Egzekutive, koja se iznevjerila sama sebi i pokretu. Osjećamo, da mi držimo u svojim rukama zastavu cijonizma i da smo mi jedini čuvari čiste cijonističke istine. Louis L i p s k y (Amerika) konstatuje napredak prema prijašnjim kongresima, jer se želimo riješiti lijepih fraza i nebitnih govora. Mi se danas bavimo stvarima socijalnim i ekonomskim, te važnim promjenama u strukturi židovskoga života. Poteškoće su to, koje moram,o svladati. Ali naša snaga raste i ustrajnost naša još nije popustila. Amerikanski cijoniste požrtvovno nastoje, da prošire svoj radni program. Amerikanska delegacija izrazuje priznanje i povjerenje radu đra. Weizmanna. Toplim riječima prikazuje taj rad. Ističe, da je cijonističko vodstvo uspješno radilo pored sviju teškoća . Izjavljuje da je razočaran što je mandatarna vlada shvatila svoju dužnost kao sudija izmedju dvije stranke, umjesto da aktivno podupire stvaranje židovske narodne domaje. Nadalje da vlada nije stavila na raspolaganje vladino kao i neobradjeno zemljište. U svakom će pogledu podupirati politiku Weizmanna u pitanju Jewish Agencya, jer proširenje Agencya ne će da židovskoj narodnoj domovini donese samo supstancijelnu pomoć, već će da bude i instrumenat za priznanje našeg ideala i u onim krugovima, koji će s nama zajedno nositi odgovornost u Jewish Agenčy. Treba da se spomene i Krim-projekt. koji znači za nas opasnost, pa ćemo se protiv njega morati eventualno i boriti u našem novinstvu. Traži da se sjedište Egzekutive prenese u Palestinu, da bude u neprestanom kontaktu s praktičkim djelom i s razvitkom u Erec Israelu. Uvjeren je, da će preseljenje Egzekutive u Palestinu povećati njezin autoritet. Dr. R e i c h (istočna Galicija). Ističe, da su sve diferencije samo teoretske naravi. Razumije, da diferencije praktički izbijaju naročito u pitanju budžeta. Najljepši je simbol cijonizma, da danas dolaze k nama ljudi, koji su prije postrance stajali, da zajedno s nama rade. Jewish Agency ne će slabiti našu snagu, jer je organizacija dosta jaka, da može i s drugima raditi. Nepravedno je. kad se kaže, da nisu postignuti politički uspjesi, te da je sve, što je uradjeno, rdjavo. Ističe primjerice samo otvorenje sveučilišta, koje je vanredan uspjeh. U politici treba mira i opreza. Mi imademo i svojih rekriminacija. Tražimo slobodu imigracije i upliv na razdiobu certifikata. Nije u tendencama

mandata, da mi iz svojih sredstava sami uzdržavamo, školstvo. Konačno naglašuje, da svi slojevi moraju dobiti mogućnost, da dodju u Palestinu. Supraskj, (Palestina). Za izgradnju zemlje treba tri faktora: Židovski narod, cijonističko vodstvo i engleska vlada. Židovski narod je izvršio svoju dužnost, ona druga dva faktora nisu. Tuži se, da se nije dosta uvažio srednji stalež,' te da je cijeli naš k,olonizatorni rad predan jednoj partiji. Treba da se stvori nepristrana instanca za razmirice izmedju poslodavaca i radnika. Ben Gurioff (Ahdut haavoda Palestina). .Cijonizam je izgradnja države i bez toga sadržaja bio bi prazna misao. Stoga treba židovske većine u Palestini. Osvada je, kad se tvrdi, da židovski radnici neprijazno primaju nove useljenike. Zadnji izvještaj sir Herberta Samuela služi mu na čast i osigurat će mu trajnu uspomenu u Palestini. Ističem, da je došao do zaključka, da su Židovi mnogo učinili za razvoj zemlje, ali da engleska vlada nije ništa učinila, da ispuni svoju obvezu. Zadaća je cijonističke politike, da spozna najvažnije struje internacijonalne politike, i da je za nas iskoristi. Kod dvaju faktora naći ćemo pomoći: kod naroda na Orijentu, i kod radnika cijeloga svijeta, a naročito u Engleskoj. Žali, da nema mogućnost, da se opširnije bavi pitanjem odnošaja cijonističkoga pokreta prema organizovanom radništvu. Ako u ist,o vrijeme hvalite židovski rad, a‘ napadate židovsko radništvo i nastojite, da razorite njegovu organizaciju, tada ćete odsjeći granu, na kojoj sjedite. VI. sjednica 21. augusta. Dr. Njemirover (Rumunjska). Veseli se, da Weizmann i Spkolov nisu pesimiste u arapskom pitanju. U organizatornom pogledu ima mnogo toga prigovoriti, ali krivnja je, da nije bilo sila. Organizatorno treba da smo jaki, jer hoćemo da proširimo Jevvish Agency. Premda nije protiv industrije, naglašuje da poljoprivredna kolonizacija mora ostati temelj našega rada. Mi nismo protiv Olima IV. Alije, ali .ona ne smije da umanjuje naš interes za poljoprivredu, da ne bi iz Alije postala Jerida. Mereminski (Ceire Cijon). Izvještaj cijonističkoga vodstva na mandatsku komisiju, izjave Amerya, Samuelov odlazak i naredba o Aliji su stvari, koje se ne mpgu bez protesta prihvatiti. Naša politika ne smije da se prilagodjuje današnjoj Palestini, već onoj, kakova imade da postane. Tražim, da kongres preispita Bijelu knjigu. Zakon o Aliji od 15. juna 1925. gori je od prošlih. Ne odričemo se naših zahtjeva na Transjordaniju, na najplodniji dio naše zemlje. Boli ga, da Erec Israel ima postati bngleska kolonija, a ne židovska narodna domaja. Alija- postaje vrelom prihoda za englesku vladu. Svi smo mi za aliju, ali dok nema dovoljno konzumenata i židovskih radnika u zemlji, dok nema židovske većine, nema izgleda, za srednji stalež. Jedini oslon za većinu je židovski radnik. Treba da se zauzmemo za našu rusku braću. Da se radi o pozdravu, svi bi to s oduševljenjem primili, ali ovi prognanici traže certifikate. Chiefrabbi dr. Lanđau (Južna Afrika). Izjavljuje, da su južnoafrikanski Židovi zaključili podupirati financijalno i materijalno vodstvo i organizaciju. Sramotno je za nas, da mi moramo kupovati zemljište, dok vlada daje Arapima besplatno zemljište. Protestima se doduše ne postizava cilj. Naši vodje ne mogu da protiv engleske vlade, uspiju sa svakim zahtjevom, ali ipak moraju uvijek ponovno zahtijevati, da se vrši mandat. Đr. Thon (Zapadna Galicija). Izrazuje nepokolebivo povjerenje Weizmannu i Sokolovu, Treba da kažemo otvoreno, da se mandat ne izvršuje onako, kao što smo to očekivali. Sva naša nastojanja moramo upraviti na prođuktiviranje naših iseljenika,:i svi su nam elementi, koji se hoće produktivirati, dobro došli. N.c smijemo školstvo i odgoj dati iz svojih ruku. Ne smijemo imati klasnu školu, već narodnu školu. Imadem dojam, kao da je ovaj kongres nešto više na desno orijentiran, št,o bih vrlo žalio. Jean Fischer (Belgija). Veseljem konstatuje, da se ovaj kongres opet približava međunarodno pravnom cijonizmu. Nije ispravno, ako ljudi, koji su suodgovorni za Weizmannovu politiku, danas napadaju Weizmanna. Kongres trebao bi da izjavi, da je Bijela Knjiga narinuta vodstvu i da je on ne priznaje. Za vodstvo bio bi to prihvatljiv put. Otvorenje-sveučilišta je politički uspjeh u smislu Ahad. Haama.. - U pitanju Agencya. naglašuje, da se sad ne mogu više prekinuti pregovori, ali

2

»2 I D O V.

BROJ 38.