Жидов

da izgradnja Palestine sve više postaje centralni problem cijeloga ‘židovstva, da sve više zaokuplja j one krugove, koji su dosad stajali po strani. će zabilježiti neprolazne zasluge dra. VVeizmanna, da je u svome radu nastojao privući te krugove, naročito u Americi, ponudivši im ustup u Jew,ish Agency. Svi problemi, nabačeni IV. alijotn. plan ostvarenja Jevvish Agency : a uštapom necijonista. bili su dovoljan materijal za XIV. cijon. kongres, koji se održao u Beču. Borba, što se prije kongresa odigrala u novinstvu, nastavljena je velikom žestinom na samom kongresu, a svršila je pobjedom dra NVeizmanna i njegove politike. Kongres, o kojemu na drugom mjestu opširnije pišemo, izvršio je svoj zadatak, iako nije riješio sva sporna pitanja. Bez sumnje će organi zatome reforme doprinijeti jačanju cijoiustičkih redova i i olakšati rad vodstva i pojedinih Saveza, a potpora necijonističkih krugova unaprijedit će razvoj izgradnje Palestine, koji će opet dati jakih i snažnih impulsa radom cijonističke organijacije. * U istinu postajemo narod. Teško se priučavamp na sve to i mnogo puta postajemo nezadovoljni Kao nekoć u pustinji, gdje se ropske duše ne mogoše oduševiti za slobodu, koja je bila skopčana s borbama svake vrsti, a najpače i nedostatkom hrane, pa su zaželi 1 i i bič nad glavama samo da opet budu pred punim egipatskim loncima, tako se i generacija, kojoj je sudjeno da učestvuje u izgradnji ili svojini očima može da gleda razvitak obnovnog djela uznemiruje, kad nema senzacija, kad nema velikih' i nov h fakta, koja može javiti svijetu. A baš ta okolnost, da nemamo velikih momenata, da se nije ništa vanredno dogodilo, dokazom je našega mirnoga i stalnoga a stoga i jedino naravnoga razvoju našega rada u Erec Jisvaelu. Zavirimo li malo bliže u to veliko bivanje našega narodnoga preporoda, vidjet ćemo mnogo toga. što po istoričarskoj dužnosti treba zabilježiti. I tu odmah mora da konstatiramo jednu velevažnu činjenicu, a to je p o r a s t na š e imigracije. Ali što nas može sa zadovoljstvom napuniti nije sama činjenica, da je ali ja od (500 duša mjesečno porasla na 3000, pa da smo i prestigli onaj broj, što ga je nekoć dr. Rupptn označio kao minimum onoga broja, koji je potreban, da u 25 godina dobijemo majoritet n zemlji. Što ovdje treba naročito istaknuti jest fakt, da Palestina danas može da primi toliku imigraciju i da se ta bujica alije ipak ma da je došla dosta nepripravna mogla svrstati u zemlju. Danas, kad čitamo vijesti o broju useljenika u Palestini gotovo se i ne pitamo, kako će se ovi novi elementi svrstati u zemlju. A ipak treba samo da sebi dozovome u pamet dogadjaje iz nedavne prošlosti, a to je pred godinu, dvije. Sa zebnjom smo prisluškivali vijestima iz Erec Jisraela, kad je nastupila jesen, a s njome i neuposlenost, kad je prijetila opasnost, d*a će i onaj mali broj imigranata, koji je mjesečno došao u zemlju, morati uslijed teških prilika ostaviti zemlju. Sav rad vodstva, a naročito Weizmanna, bio je koncentriran na namicanje sredstava, da se uzmogne održati

ono, sio je teškom mukom stvoreno. " I 1 danas, pa i nadalje morat ćemo da sva* svoje šile posvetimo radu za namicanje sredstava. Ali našemu radu možemo danas mnogo mirnije pristupiti, jer znademo, da sve ono što je dosad uradjeno, već stoji na čvrstom temelju. Jedino će o intenzitetu našega rada zavisiti brži ili sporiji tempo razvoja izgradnje Erec J israela. Ustupili smo u p e r i j od k o n s o'l idao ij e našega kolo ni za torn og a d j e 1 o v a n j a. U početku se nas sigurno bolno dojmilo, da se ne će stvarati novih točaka u Ereeu, već da sav rad ima da posluži jednoj svrsi, da konsolidira sve ono, što je dosad stvoreno, da sve postavi na solidnu ekonomsku bazu, koja će omogućiti rentabilno gospodar-, stvo i učiniti kolonistu samostalnim i neovsinim gospodarom na njegovoj grudi. Znademo, da je to teško i mučno djelo, ali smo svi jesni, da ga treba čim prije i čim temeljitije izvršiti da dobijemo čvrsti osnov, na koji ćemo moći dalje graditi. Uspjesi, koji su postignuti, mogu nas zadovoljiti. Pored svega toga, ipak je u zemlji stvoreno i novih kolonija, pa je od interesa zabilježiti prvi pokušaj, da se i hasidski elementi koloniziraju. I još jedan dogadjuj od zamašne važnosti treba navesti; otvorenje heb rejs k o g uni v e rs i t eta u Jcrus o 1 i in u. Oduševljenje židovstva bilo je golemo. Kao malo koja prigoda proslavljen je dan otvorenja hebrejskoga universiteta u cijelome židovstvu, a i nežidovski je svijet učestvovao na doličan način u toj našoj slavi. Prvi put nakon gubitka naše državne samostalnosti okupio je židovski narod zastupnike svih kulturnih država na Maslinovoj gori kao domaćin u svojemu vlastitome domu, da učestvuju u kulturnoj svečanosti otvorenja prvoga hebrejskoga sveučilišta. Istina, još nemamo pravo ni krova nad ghivom, još nismo uredili svoj dom, sve je još u nastajanju, a ipak hoćemo prvo da izgradimo naš kulturni dom, da preko njega postanemo ravnopravni članovi kulturne čovječanske zajednice. U ovomu letimičnomu pregledu treba da i nekoliko riječi kažemo o odnos aj u araps k o g a pučanstva pr em a j i šuv u. S veseljem moramo konstatirati, da se prilike u Palestini popravljaju. I nije najmanja zasluga Sir Herberta Samuela, da je svojom koncilijantncm politikom mnogo doprinjeo poboljšanju odnošaja izmedju arapskoga i židovskoga naroda. Koliko je državničke spreme donio u upravu zemlje vidi se i odatle, što mu je uspjelo održati mir u Palestini, kad je sve oko Palestine u vječitom vri jenja. Taj odnošaj, postati će iz dana u dan bolji. Najviše upliviše na bolje razumijevanje obih naroda bez sumnje sam razvoj izgradnje Erec Jisraela, korist, što je ima arapski narod od židovske kolonizacije 'tako je već danas velika, da arapsko pučanstvo može sa simpatijama svojima da prati razvoj ovoga grandijoznoga pothvata. Gotovo nečujno tiho izvršena je p r omjena u vrhovnoj upravi Erec J i s r a e 1 a. Sir Herbert Samuel ostavio je nakon pet godina službovanja svoje mjesto, a sav Erec Jisrael duboko žali

njegov odlazak. Bilo je vremenea, kad snio drugačije .sudili o radu toga velikoga Židova, koji je .s mnogo predanosti i ljubavi vršio tu svoju 'tešku misiju. Danas su svi složni, od krajnjih ljevičara do najkonzervativnijega dijela desnice, da je rad prvoga vrhovnoga komesara bio blagoslov za Palestinu i svi imadu samo jednu želju, da se taj muž opet vrati u Brec. Nije svrha ovih redaka da opširno prikazuje rad Herberta Samuela i njegove zasluge. Htjeli smo samo upozoriti na promjenu ,kdja se dogodila u Erec Jisraelu i u nama samima. Kako bi prije primili ovakovu vijest? Što bi pisali naši listovi i koje bi se sve bojazni izrazile kod onakove promjene, koja je uslijedila bez znanja vodstva cijonističke E gzeku t i vef Danas smo to sve mirno primili, ali ne zato jer smo možda postali apatični prema svemu, već jer smo stekli uvjerenje, da nikakova promjena ni u palestinskoj, ni u engleskoj vladi, ne će više primijeniti englesku politiku na Orijentir i danas ništa ne može i ne smije priječiti u našemu radu. Novi Vrhovni komesar, lord Plumer, jest nama nepoznat čovjek, o kojemu se veli, da imade veliko iskustvo i u upravi, a pored toga da će sigurno savjesno shvatiti svoju zadaću t. j. podupiranje izgradnje židovske narodne domovine, jer se inače ne bi prihvatio te zadaće. ♦ U nas se prilike nisu znatno promijenile. Država do danas nije donijela zakon o državljanstvu, niti je riješila molile za opciju, tako da je velik dio naših sunarodnjaka u vrlo neugodnom položaju, jer nije ničiji podanik, što omogućava mnogo šikana prema dotičnim licima. Na žalost u toj stvari nisu intervencije Saveza vjercispovjednih općina imale uspjeha. Tu i tamo je pojedinac uspio, ali većina još i danas čeka na rijesenje svojih molba. Inače se država malo brine za židovske prilike osim prije izbora —te je prepuštala nama samima da rješavamo naša interna pitanja, s iznimkom, da je tu i tamo zatvorila koju židovsku pučku školu. Sad sprema prijedlog zakona o vjerskim zajednicama i njihovim medjusobnim odnošajima kao i predlog zakona o verskoj zajednici Moj si j ovaca. Obima se osjetljivo dira u autonomiju naših općina. Pored toga ima da nas se obdariva svećenicima, da se uvede neka hierarhija, nama sasvim tudja, nepotrebna i nepoželjna. Ne znamo, što su poduzeli Savez vjeroispovjednih općina i Savez rabina da još pravovremeno spriječe, da postane zakonom nešto, što bi s temelja promijenilo strukturu naših općina. 1 naše nam novinstvo s -zud njbvs aCnooAsod ouioCua nu nuomo.TA nju, obično da nam zadaje sad krupnije sad sitnije übode, a naročito je savjesno u prenašanju anticijonističkih vijesti. Veseli nas da možemo zabilježiti i ugodnu iznimku. Povodom otvorenja hebrejskoga univerziteta u Jerusolimu pisalo je cijelo nežidovsko novinstvo naše Kraljevine. osim jednih zagrebačkih novina simpatične članke, a mnoge su donijele i ilustracije. U našem nutarnjo židovskomu pokretu možemo konstatirati lijep napredak. Na svečan je način proslavilo cje-

BROJ 40—41.

>1 I D (> V«

3