Жидов

pruža naročit užitak. I ostale pjesme (Čiča Oross, Erih Artur, Moni de Buli) doimlju se ugodno; Albert Weiss i Ješua Kajon svojim pjesmama daju vrijedne priloge k upoznavanju duševne situacije u omladini. lznesen je odlomak iz Ašovoga romana Mary, koji plastično riše istočnožidovski geto. Medju člancima dominiraju kongresni dojmovi (Leja Levi, Ciča Oross, Ture Schwarz), dok je kongres prikazao i Zvonko Rosenberger u Cijonističkom pregledu. Naročitu pažnju zaslužuje članak Egona Ooldnera o suvremenim židovskim kompozitorima, š. Anslkoga »Znakovi Mašijakovi« iznose tu temu prema starim izvorima. Iz knjige Agade od Bjalika i Ravnickoga donesen je oveći broj izreka, koje osvjetljavaju vezu Izraelovu s Palestinom. lako taj agadiaki dio gubi u prevodu mnogo od svoje svježine, ipak je bila korisna i dobra namisao iznositi te odlomke, da iz njih omladina barem donekle upozna duh starih Izvora. Slijedi kritički dio; bilješke i pregledi. Možda se baš o'vdje najjasnije vidi razvitak »Oideona« u posljednjim godinama. Moramo se upravo čuditi zrelomu shvatanju omladine, njenome kritičkom, a ipak pozitivnom stavu, kojim ona prati dogadjaje u našemu svijetu. Njeni su pregledi riznica kritičkih poticajeva. U cijonističkom, omladinskom, palestinskom, umjetničkom, muzičkom, sportskom i književnom pregledu tretira se bezbroj pitanja: kongres, sefardska konferencija, visokošikolski kongres, omladinski slet; pitanje zemljišta u Palestini. Abel Pannova izložba u Beču; program osječkoga koncerta; Makkabi-Weltverband; Jiidischer Almanach; Jevrejski Almanah, Rathova knjiga; Ašova Mary itd. Fali kritički prikaz kempa Ahdut Hacofim na Bledu, koji je lijepo opisala Leja Levi. O bilješci Cvi Rothmiillera, koji tretira pitanje, kako da se prenose hebrejske riječi u hrvatski jezik, i koji iznosi neka originalna i interesantna mišljenja, donijet ćemo mišljenje iz stručnoga pera. Sve u svemu »Oideon« odaje kontakt sa životom. On nam ujedno dokazuje razvitak omladine, a tome je razvitku uzrokom upravo »Oideon«. Mi mu želimo stoga, da nastavi izlaziti i da bude glasnikom omladine i svih onih, koji teže za po'mladjenjem židovstva. š. b. Jevrejski Almanah za godinu 5686, Izdaje Savez Rabina kraljevine S. H. S. Uredili su dr. Leopold Fischer, nadrabin u Vtršcu, i dr. Mojsije Margel, rabin u Zagrebu. Već davno postojala je u nas želja, da se izdaje jedan almanah, pa nas je sve vrlo radovalo, kad smo čuli za odluku rabinskog Saveza, da izda ove godine svoj prvi almanah. S pravom smo očekivali, da će ovaj almanah biti djelo muževa, koji radeći na znanstvenom židovskom polju, žele da i širu židovsku i nežidovsku javnost upoznadu sa raznim područjima židovskoga umovanja i znanja, I svaki tko poznaje sve teškoće, da se znanstvene rasprave ipak pišu tako, da i laiku budu razumljive, znat će da cijeni nastojanje pojedinih autora, da se oduže i temi i čitalačko publici, iako to nije uvijek potpunoma uspjelo Redaktori nastojali su, da im saradnici obradjuji: teme, koje su od naročitog interesa . •. naše židovstvo, pa moramo reći, da je to i uspjelo, naročito i pogledu istorije, pa bi samo poželjno bilo da se i tome smjeru i dalje radi i ne čeka s radovinu d,otle, dok će opet izaći jedan almanah. Dr. Š i l ponovno toplo pledira, da se obradjuje istorijs jugoslavenskih Židova, te daje puno poticaja zs taj rad, a naročito navadja vrela iz kojih bi mogli crpsti gradju za ovakovu istoriju. Dobar je prikaz dra. Schulsingera (Ujakovo), o pravnon stanju i gospodarskom životu Židova u Štajerskoj Kranjskoj. Dr. Diamant piše o istoriji najstarije, zemunske općine, dr. David A 1 k a 1 a j o po sveti i gradnji beogradske sinagoge »Bet Israel«, ; dr. Moric Levi (Sarajevo), daje nam u jednon lijepo i s puno mara pisanom eseju sliku o radt i djelovanju znamenitog sarajevskog hahama Davida Parde, dok nam vrhovni rabin g. dr, Isak A 1kalaj daje vrlo lijep i potpun popis svih Židov skih knjiga, koje su štampane u Beogradu i koj nam pokazuje, koliko je bilo kulturnog rada u to staroj i uglednoj židovskoj općini. Od biblijskil tema koje su obradjene spominjemo članke gg dr. Gliicka, dra. Kaufmanna, dr. Fischera, dra Margela, dr. Schwarza i dra 1 , Urbacha, te su naro čito ovi radovi, koji traže mnogo obzira. Pisci si sastojali da svladaju često nešto oporu materiju Koja kao da ne voli široki krug, pa se ne osjeći dobro u velikog, društvu i još se uvijek hoći ograničiti na maleni, dE tim privrženih, krug ži

dovsko-obrazovanih muževa. Od svih tih radova treba naročito istaći raspravu gg. dra. S. S c h w a rZai (O knjizi Samuelovoj), dra. M, Margela (Primjeri iz rabinske poezije) i dra. Fischera (Iskopine na Orijentu), koji su na visini. Konačno bi još trebali i beletritistiku spomenuti, koja je dosta slabo zastupana. Nalazimo nekoliko prijevoda Bijalikovih pjesama od Cvi Rothmullera', zatim satira od Kišickoga i prijevod nekih Agada od g. rabina Deutscha u Ludbregu. Obilan je za to književni pregled, koji u vrlo kratkim ocjenama hoće da upozna čitatelje sa sadržajem djela, pa treba da izrazimo svoje priznanje marljivome recenzentu. Vrlo dobro će poslužiti našoj publici tumač naših obreda, a svakako je od velikog interesa, što su objelodanjeni i ,oni sefardski obredi, koji se razlikuju od aškenaskih. Čudimo se, da se u kalendaru nijesu navela istorijska data. Spomenuti treba još statistiku i popis svih židovskih institucija u našoj državi. Sve u svemu znači almanah jedno obogaćenje naše knjige, pa smo uvjereni, da će naredni almanah sigurno popraviti sve ono, što bi imali u tehničkom pogledu prigovoriti. Ispravci statistike: U rubrici Razno, Darovi zemlje dolazi umjesto 680. 745. ukupni iznos pod Razno mjesto 2293.50, 2358.50. —, Prema tome se mijenja skupni iznos Darovi zemlje 278.880.94 na 278.945.94.—, te konačna svota 720.797.01 na 720.862.01.—. Pod br. 2) Darovi ispod 200. Dinara izostalo je mjesto Vrbanja. VJESNIK SAVEZA ŽID. OML. UDRUŽENJA, Broj 6. 16. X. 1925. 1. Gideon. Izašao je konačno br. 9. —12. Upozoravamo Vas, da zaista izvršite sve, što smo od Vas zatražili. Napose javljamo, da će ,ovih dana primiti predstojništva bogoštovnih općina dopis, u kojemu tražimo čitav niz pompći. Vodstva naših društava neka iza 20. podju mjerodavnim licima, pa da energično zastupaju naše zahtjeve. 2. Haaviv. Izlazi I. broj. Ovaj broj treba da se što brže raspača i prodre u što više porodica. Imenujte dva tri člana, koji će preuzeti raspačavanje, da se osigura izlaženje. Upozoravamo! Vas, da broj pretplatnika mora da bude još jedamput toliki kao lani, 3. Iskaznice, Razaslani popisi članova neka se odmah korigiraju i vrate. Iskaznice će se izdavati tokom mjeseca novembra. 4. Izvaci iz tekućih računa. Zbog nedostatka ljudi u Misradu izvaci još nijesu dogotovljeni, Razaslat će se ovih dana. 5. Imenovanje. Članom Misrada imenovan je Ješua Kajon za kontakt s Hanhagom. 6. Materijal za Hanuku. Molimo sva udruženja, da nam bez oklijevanja stave na raspolaganje materijal za priredbe, jer je Hanuka već 12, decembra. Ujedno nam treba javiti sve želje u pogledu materijala: hoće li biti dječja ili drukčija priredba l ; koliko ima djece, muške, ženske; treba li komad ili su dovoljne scene i t. đ. 7. Personalija. Član Hanhage Šalom Fre iber ge r stanuje ove godine u Wiirzburgu (Njemačka). Njegova je adresa: Š. F. bei Frau Schmitt, Reibeltgasse 2 1 /,. Član Hanhage Cvi Ro thmiiller ostaje u Zagrebu do iza Vijeća Saveza Cionista, gdje će održati kulturni i omladinski referat. Iza toga putuje u Wiirzburg, do daljnjega mu treba pisati na Šalomovu adresu. 8. Ured za nabavu knjiga. Naručene su sve knjige, pa molimo naručitelje neka se strpe. Upozoravamo udruženja, da preko nas mogu nabaviti vrlo dobar »Jiidischer Almanach« (vidi vanredno povoljne kritike u »Židovu« i »Gideonu«). Mjesto originalne cijene od 45 Dinara dobivaju ga naši članovi za 35 Dinara plus poštarina. Almanah će ovih dana primiti za svoju knjižnicu sva udruženja za koja mislimo da im je potreban. Udruženja imadu odmah poslati novac (36 D. s poštarinom). Za ostale narudžbe mora se novac poslati unapređ. Ujedno upozoravamo sva udruženja i sve članove, da nam je omogućeno nabaviti uz osobito povoljnu cijenu monumentalno Dubnovljevo djelo: »W ell gesch ich t e des jiid. Volke s« u 10 svezaka, od kojih su dva dosad izašla. Dok svezak inače stoji 15 zlatnih maraka (oko 200 Din,), dobivaju ga naši članovi po 150 Dinara', ali se dabome moraju obvezali na preuzimanje svih 10 svezaka. Knjige su uvezane u čisto platno i vrlo šu lijepo opremljene. Ova pogodnost vrijedi samo do 25. oktobra. Svako jače udruženje mora da nabavi ovu knjigu, a plaća je nakon izlaska svakoga sveska. Novac za prva 1 dva sveska mora se poslati unapred.

9. Savezni zbornik. Na Hanuku mislimo izdati zbornik, koji će sadržavati priloge iz svih dijelova Saveza. Budući da zbornik ima prikazati rad, život i stvaranje, savezne omladine, bit će nam svaki prilog dobro došao. Stoga nam pošaljite različne radove iz arhiva; predavanja, pjesme, lotografije, koje ilustriraju vaš život. Prilozi treba da stignu najkasnije do 10. novembra. Misrad S. Ž. O. U,

PROGRAM RADA S DJECOM.

Prošli su blagdani, nastaje hladnije vrijeme, izleti su sve rjedji; nastao je momenat gdje se pitamo: što da radimo ove godine s djeco m? Kod toga treba da raizlikujemo sam odgojni rad i sprovođjenje različitih akcija. Učenje palestinografije, pjevanje, pričanje, vještarstva pripadaju odgojnomu radu. Širenje Haaviva, priredba na Hanuku i ovakve stvari jesu akcije. Zadaća je onih, koji rade s djecom, da povežu ta dva. područja, da i sve akcije podrede odgojnomu planu. Treba dakle da prije svega sastavimo plan rada bar za neki odsjek vremena, jer je mnogo lakše raditi po planu, nego prepuštati sve slučaju i raspoloženju. Ja predlažem, da načinimo, plan do Hanuke, koja ovaj puta pada vrlo rano (12. 19, decembra). Ha nuka je dan, kad se gotovo u svakom mjestu priredjuje kakva priredba; bilo dječja, bilo za odrasle. Vrijeme je dakle da se pitamo: što ćemo na Hanuku? Predlažem, da svaki o tom razmisli i da najkasnije do 25. oktobra piše Misrađu kako on zamišlja rad za Hanuku, Ja sa svoje strane obećajem, da ću zainteresovati neke ličnosti, neka po mogućnosti do toga vremena napišu kakav igrokaz za Hanuku. Zasada nemamo baš mnogo stvari, ali ja ću nastojati da medju jevrejskim stvarima nadjem koju zgodnu i da je priredim za nas. Vi svaki i svaka' činite isto, zanimajte se, tražite, sastavljajte, tako da bude dov.oljno materijala za sva mjesta. Ovih dana izlazi »Haavi v«. Drugi tjedan neka bude posvećen njemu. Djeca i stariji, svi neka nastoje da bude što više pretplatnika, i da ga što više djece dobije u ruke. Na sastancima neka se već sada pripovijedaju pročitane priče, neKa se uče naizust pjesmice, pa će se vidjeti, koje dijete imai za što dara. Neka se priče pokušaju dramatizirati. Djeca razdijele uloge, jedan je redatelj, i priča se prikazuje. Dobra prilika za vodju, da upozna djecu, a još bolja da (ako ima talenta) improvizira češće ovakove predstave. Vještarstva neka se nastave kao lani. U Zagrebu se dobiva dobar plastilin i tko treba, neka se obrati na mene. I za sve druge stvari poslaću materijala, ako budete tražili. Do Hanuke neka se načine predmeti za bazar, da se provede ono, o čemu sipo se na sletu dogovorili, prodavanje tih predmeta u korist KKL. Pri tome upozoravam sve one, koji lani nijesu radili s djecom, a ove godine to žele, neka mi pišu, ako trebaju kakovih uputa, a inače im preporučam da pročitaju moje lanjske članke u »Gideonu« i »Vjesniku«. Uz ovaj program treba i učiti. U prvom! redu zemljopis Palestine i povijest Židova. Iz zemljopisa preporučam zasada: Klimatske prilike. Početak kišne periode. S tim u vezi o svetkovanju Sukota. Nadalje gore i rijeke. Od plastilina neka se napravi relijefna karta. Svako dijete dobije komadić plastilina. Na daski je zemljovid ili skica Palestine. Djeca, neka već znadu imena pojedinih gora i rijeka, pa sad svako dijete nalijepi svoj komadić na ono mjesto, koju goru hoće da načini i neka lijepo izradi oblik gore. Pri tom neka se dakako pazi na oblik i visinu, da bude nekoga razmjera u svemu. To se može ponavljati nekoliko puta, dok sva djeca dobro ne znaju, gdje je koja gora i kako se zove. Onda se može tek prijeći na floru i faunu. Metoda je poredbena. Slični poznati krajevi se poredjuju s nepoznatima. Poslije dolaze kolonije gdje se može ići redom po starosti ili veličini. Doskora će izaći Palestinografija od Jože Milhofera, koja će nam u t,om radu mnogo koristiti, za sada vidi »Haaviv« 11. god. 9,—10. br. Kad budemo učili o kolonijama, neka spretniji dječaci pokušaju da načine modele od kartona. Neka se svakako nauči pjesma El jivne hagalil, jer se na taj način lako upamte mnoga imena. Pjeva se recimo; Atlit lanu bijhuda, el jivne hajhuda, baruti jivne hajhuda. Ili: Emek lanu begalil el jivne hagalil, baruh jivne hagalil. Tako se umeću vazda nove riječi. Ako koja mjesta ne znadu note, neka ml jave.

BROJ 44.

»2 I D O V«

7