Жидов

niti, da <se promijeni nacrt »Zakona o venskim zajednicama i njihovim medjusobnim odborima« i projekt »Zakona o venskoj za jedinici Mojsiijevaca u Kraljevini SHS*. 0 tim je zakonskim nacrtima bilo već govora u nlašem. listu, pa su tu bili kritički ocijenjeni i osvijetljeni iz mjerodavnog pera. Ne ćemo dakle da tu opetujemo ono, što je stvarno i do n detaje izneseno u jednoj seriji članaka i u našem listu objavljenom stajalištu zagrebačke općine. Ovo je, ako se ne varamo, jedini javni čin. kojim su se iznijeli momenti, u kojima ne može da se održi analogija izrnedju židovske religijo i ostalih ustavom priznatih vjera. Bilo je pi grješno, što se ranije nije na to upozorilo. Bit će da nije ni sada prekasno sve nastojanje, da se ukhini iz projektni sve ono, što hi prihvaćeno u parlamentu židovskoj religićnoj zajednici zadalo grdnih, sudbonosnih šteta po kult i organizaciju religionoga života, a da od tega ne hi imao baš nitko nikakove koristi. Vrhovna se upravna vlast ne. može a priori kriviti, što stvara projekalt, kqji ne odgovara drevnim i' starom tradicijom udiešenim osnovicama naša vjerska organizacije. Jugoslavenski Židovi su sami trebali d’a učine štogod, da se vrhovna upravna vlast i sva legislativa opskrbe potrebnim shvatanjem te stvari. Tu je valjalo i u javnosti preko štampe štogod učiniti. Inicijativu trebao je da dade S. J. V. 0. Spomenuti su nacrti prije svega da pustimo sve drage pokazali, da je Savezu u pravo vrijeme manjkala inicijativa'. Izvještaj sekretara sjednici Saveznog Odbora, a- i sam gospodin Vrhovni Rabini priznavajn da Ministarstvo Veru ne uvažava Savez u dovoljnoj mjeri. Ta je stvar neprilična i teško ju je analizirati, ali Savez mora da nacije način, kako će postati ono, zašto je stvoren: da ne bude tek organizacija, koja intervenira, kad je na. to nagnala, nego tijelo, za koje se u svakom času može da znade, da je vrhovna organizacija jugoslavenskog židovstva. Savez mora prije svega, da ojača iznutra. Da u svoju organizaciju primi nešto vita Meta živoga organizma. Pitanje o napomenutim zakonskim nacrtima jest i pored sve svoje važnosti a la. longue, jer zadire u srčiku organizacije židovske religične zajednice, ipak jedno mo.mcntano praktično pitanje. A Savez ne smije vazda da upravlja svoje djelovanje samo prema krupnim praktičnim pitanjima. Ne mora da bude sve napisano u programu. Savez J. V. O. ima nesamo da se obazire nogo i pozabavi svim pitanjima, koja vrše važan utjecaj u nutarnjem životu židovske zajednice u ovoj zemlji. Sabiranje sredstava za seminar, još ne zadovoljava taj zahtjev. ■Stvar je dublja. Savez treba da. bude u kontaktu sa svim i svakim djelovanjem, koje hoće da židovski jača naše židovstvo ili mora da potiče i pomaže židovski život ondje gdje postoji, a gdje ipak treba neke pripomoći. On valja da pomaže sve zametke, koji se tuđe javljaju. Danas se bez sumnje može zapiaziti, jaka težnja, da se naš život udesi intenzivnije i vrijedni je, da se opremi tekovinama, koje će moći da nam daju osvje-

ž crnja >i sposobnosti da produbimo i ojačamo naš vez sa svim životom suvremenog kud turao - aktivnog židovstva. Neka tu Savez učini svoje. Neka bude star natelj svega kulturno-židovskog nada u ovoj zemlji. Praktični zadaci posvema detajnii u tom smislu mogu se vakome lako da naznače. JR.

Sjednica Akcijonoga Komiteja

U nastavku svoga vijećanja bavio se Akcijoni Komitej provedenjem zaključaka kongresa obzirom na Palestine Land Development Company, a iza toga bilo je predmetom opširne rasprave pale«t lisko školstvo. U raspravi učestvovali su dr, Mossinson, Nahum Sokolov, David Y e 1 1 i n, dr, T oh n, rabin M. Berlin, S p r i nzak i Najdič, u glavnom su se svi govornici bavili pitanjem, kako da se .organizira palestinsko školstvo i koje učešće obzirom na materijalno obezbjedjenje mora da imade Palestinska Egzekutiva, a koje palestinski jišuv. Pali su prijedlozi da se izabere naročita komisija, koja će izraditi plan o uredjenju tih pitanja. Najširi prijedlog iznio je Najdič, prema kojem bi trebalo stvoriti komisiju, koja če da se bavi nesamo uredjenjem školstva, nego i svega ostalog kulturnog djelovanja u Palestini. I na narednoj, 5. sjednici, raspravljalo se o pitanju palestinskog školstva. Predsjednik bugarske cijonističke organizacije, Farc h y, iznio je zahtjev, da se poradi oko hebreizacije galuta, da se tu pomaže hebrejsko školstvo naročito time, da palestinski hebrejski učitelji polaze u galut kao haluci palestinske hebrejske kulture. Dr. K 1 e e potaknuo je pitanje, da se židovske opčine u galutu pređobiju za pripomoć školstva u Palestini. Već na 4. sjednici bila je izabrana komisija, koja ima da raspravi pitanja, koja su u vezi sa današnjim položajem palestinskoga šk.olstva. U tu su komisiju izabrani dr. T oh n, rabin Berlin, dr. Mossinson, Sprinzak i Farchy kao članovi i gosp. Ye 11 i n kao ekspert. Na 5. sjednici izabrani su naknadno u tu komisiju dr. K 1 e e i dr. Rabin, pa je rasprava o pitanjima školstva odgodjena do izvještaja komisije. Iza toga iznio je dr. Klee izvještaj komisije izabrane na 14. kongresu, da ispita pitanje prenosa Herzlovih kostiju u Palestinu, Nakon toga raspravljalo se o pregovorima sa Agudom. Na 6, sjednici stavljen je ovaj prijedlog; »A, K. zaključuje, da se do 15. kongresa produži radni period Egzekutivi, biranoj na 13. kongresu i Financijalnom i Gospodarskom' savjetu sa pravima, kako su mu onda bila dana.« Griinbaum izjavljuje, da njegova grupa ne če glasovati protiv tog prijedloga, jer je donekle saglasan sa prijedlogom, koji je on stavio. Pristaje dalje, da se tek u narednom zasijedanju A, K. raspravi drugi dio njegovoga prijedloga o sazivu cijonističkoga kongresa u godini 1926. Rabin Berlin izjavljuje u ima Mizrahia: »Svi mi želimo da naredni period bude sretan i plodonosan za razvitak Palestine. Budući da se nije mogla izabrati Egzekutiva, koja bi odgovarala širokim masama, što stoje za Mizrahiem ne će Mizrahi učestvovati u glasovanju.« U ime Hitahdutia izjavljuje dr. Kalznels oh a, da če frakcija Hitahduta glasovati za taj prijedlog uz pretpostavku, da će instance stranke prema sadanjoj situaciji biti saglasne s time da Hitahdut i dalje učestvuje u Egzekutivi, kojoj se produžuje rad. Van Vrie s 1 a n d, blagajnik Palestinske Egzekutive izjavljuje obzirom na stavljeni prijedlog »Izjavljujem da sam spreman ući u Palestinsku Egzekutivu samo onda, ako se status quo zaista, a ne samo po imenu održi, t. j. ako se dr. Ruppin vrati na rad i ako je dr. Halpern spreman, da u Financijalnom i Gospodarskom savjetu sa pravom glasa u Pal. Egzekutivi preuzme resor za gradsku kolonizaciju, ako se ne mijenjaju kompetence i ako se ne mijenja pravo glasa ostalih članova Financijalnog i Gosp. savjeta kako je to zaključio 13 kongres, dodavši dakako jedan glas gosp. Kaplanskyja za poljoprivredu. Stojim čvrsto na tom stajalištu jer u slučaju produženja statusa quo mora odgovornost ležati na istim muževima, koji su bili odgovorni i u prošlosti«.

Iza toga prešlo se na glasovanje pa je prijedlog o produženju radnog perioda Egzekutivi i Financijalnom i Gospodarskom savjetu izabranim na 13, kongresu primljen sa 25 glasova bez i jednoga glasa protiv, a 10 članova susteglo se je od glasovanja. Nakon toga saopćuje Judge Rosenblatt, da je ovlašten izjaviti, da svih sedam američkih članova A. K., koji su spriječeni da prisustvuju sjednici, pristaje uz primljeni prijedlog. Na kraju iza svega izjavljuje Weizma nn : »Vi ste nakon zrelog prosuđjivanja sada stvorili nešto, što će, ja se nadam, naići na potporu svih grupa i što će služiti našoj stvari, koja se nalazi pred teškim zadaćama. Svi se moramo staviti na raspolaganje Egzekutivi. Ja joj svakako hoću da svira silama pomognem izvršiti njen težak rad. Nadam se, da ćemo se narednom zgodom opet sastati svijesni da srao pokročili naprijed. Zahvaljujem opoziciji zbog njene saradnje, koja nam je omogućila da dođjemo do sporazumnog rješenja«. Na 7, sjednici, u nedjelju poslije podne, podnijela je komisija za Palestinsko školstvo svoj izvještaj. Referirao je dr. Rabin a na to se nadovezala opširna debata. Na 8, sjednici, koja se održala u nedjelju u noći, raspravljalo se o stvaranju kontrolne instance prema zaključka 14. kongresa. Ispred komisije referirao je dr. Hott e nstre i c h. Primljen je njegov priiedlog, da se odrede tri osobe, koje će izraditi nacrt statuta za spomenutu instancu, i predložiti ga narednoj sjednici A, K. Iza toga referirao je dr. Hugo Herra an n ispred komisije, koja se bavila pitanjem odredaba na jedinstveni šekel i stvaranje zemaljskih šekelskih komisija. Iza toga stv.oreni su zaključci, koji potanko uređjuju to pitanje. Na kraju referirao je dr. Rufe i s e n ispred komisije za budget londonske Egzekutive. 9. sjednica održala se je u ponedjeljak poslije podne. Na toj sjednici referirao je dr. Rufeisen ispred komisije za budget orgrßiizacije. Nakon kraće debate primljen je prijedlog komisije. Dalje je raspravljeno pitanje PLDC-a. Nakon kratke pauze nastavljena je sjednica pa rabin .Berlin referira o prijedlozima komisije za palestinski budget, a dr. Tohn o još neriješenim prijedlozima komisije za palestinsko školstvo. Nakon kraće debate primljeni su prijedlozi (zaključke donosimo niže. Op. ur.). Na prijedlog Griinbauma primljena je rezolucija koja se odnosi na zakon o palestinskom državljanstvu. Iza toga raspravljalo se o . učestvovanju Va d Leumia u Pa!. Egzekutiv- Na kraja sjednice izrečena je želja, da Se naredno zasijedanje, koje treba da bude a proljeće održi u Pa I es t i ni, ako se to prema mnijenju predsjedništva i Egzekutive bude moglo da provede. Na 10. sjednici utorak prije podne raspravljalo se u opširnoj debati o pitanju kolonizacije Krima. Prijedlozi Grunbauma i Loker-Heftmanna upućeni su komisiji koja će ih uz sudjelovanje Sokolova potanko raspraviti. Na kraju Sjednice zahvalio se rabin Rubinstein predsjedniku A. K, Motzkinu zbog uzornog vodjenja vijećanja, a u šest sati i po zaključio je predsjedatelj Motzkin ovo zasijedanje A. K. zahvalivši se Cijonističkoj Organizaciji za Njemačku, za- njeno gostoprimstvo. ZAKLJUČCI AKCIJONOGA KOMITEJA. Zaključci Akcij.onoga Komiteja odnose se najprije na izbor Egzekutive, a onda redom na politiku, organizaciju školstva u Palestini, učestvovanje Vaad Leumia u Palestinskoj Egzekutivi, Palestinski budget, budget organizacije na vrhovnu kontrolnu instancu i konačno na omladinski pokret, U zaključku koji se odnosi na političko područje poziva A. K. Egzekutivu, da svim energijama poradi da se izmjene neke nepovoljne stavke u zakonu o palestinskom državljanstvu. U pogledu palestinskog školstva zaključio je Akcijoni Komitef, da se ima konstituirati komisija od 18 članova, u kojoj će biti po 6 zastupnika Cijonističke Organizacije, Vaad Leumia i organizacije palestinskih učitelja. Osim toga bit će -članom te komisije upravitelj onog dijela školstva, koje uzdržava Cijonistička Organizacija, nadalje pročelnik financijalnog odjeljenja Palestinske Egzekutive, U komisiji treba da ima Mizrahi najmanje jednu trećinu a palestinsko radništvo najmanje jednu šestinu članova. Komisija mora da izradi tačni, i detaljni plan o organizaciji školstva i svega kulturnpga rada u Palestini, pa će svoje prijedloge staviti narednoj sjednici A. K. Zasad su imenovani kao zastupnici Cijonističke Organizacije za tu komisiju gg, Usiš-

4

7,1 D U V«

BROJ 48.