Жидов

Što valja dakle učiniti? Židovske bogoštovne općine svakoga mjesta trebale bi se pobrinuti, da se, kako je gore spomenuto, kultura shvati sa prave njene strane, i da se više brige posveti tjelesnom uzgoju mladoga židovskoga naraštaja. Na taj bi način u najskorije vrijeme nastala i mogla započeti radom mnoga židovska gimnastička i športska društva. Ova bi pak morala biti upravljana i vodjena ipo jednom vrhovnom športskom forumu za Jugoslaviju i po njemu poduprta u tehničkim stvarima. Trebalo bi dakle stvoriti jedan židovski športsko-gimnastički savez, kojemu bi bila glavna briga i svrha poduprijeti i brinuti se za valjani razvoj vježbanja, igre i športa medju Zidovima zemlje, a osobito da bdije nad odgojem mladeži u pojedinim židovskim bogoštovnim općinama. U daljem slijedu valjalo bi pomoću liječnika, pedagoga i gimnastičko-športslkih, tehnički sposobnih ljudi odgojiti i stvoriti u okviru kratko- i dugoročnih kurzeva sposobne učitelje za pojedine grane tjelesenih vježbi. Židovski šport u Jugoslaviji mora vazda da kroči drugom stazom, nego postojeći opće športski jugoslavenski savezi. On mora da bazira na sasvim drugoj osnovici. Njegov l cilj mora da bude tjelesna odgaja, okupljanje židovstva u jednovitu cjelinu. Priključak na postojeće opće športske saveze, odnosno takmičenje izmedju žid. društava sa ostalima ne bi smjelo uslijediti tako dugo, dok žid. društva i njihovi članovi ne budu na istoj onoj tehničkoj visini, kao što nežidovska, koja bi izjednačenost dozvoljavala mjerenje snage sa športašima ostalih saveza, bez štete za normalni razvoj šport, društava. Židovski šport u Jugoslaviji još je vrlo mlad, pa ipak je dokazao u borbi sa ostalima športašima na športskom polju, da uspješno kroči prema naprijed. Budu li odgovorni židovski faktori shvatili svoju zadaću u podizanju tjelesne obnove prema naprijed rečenome, tad ne će izostati uspjeh u učinjenom poslu i u uzornoj tjelesnoj odgoji i ne će to samo biti dobitak za, židovsku cjelokupnost, već će svaki pojedinac pdkročiti korak naprijed k ljudskom savršenstvu.

R. J. Ii o k e.

IZ OKRUGA SVJETSKOG SAVEZA »MAKKABI« ZA KRALJEVINU SHS

Sa I. sjednice vodstva Maka biokruga, održane 16. XI. 1925. Predsjednik dr. Zwieback nakon otvorenja sjednice iznaša kratak historijat oko .osnutka Okruga te radni program. čita se zapisnik Konstituirajućeg Vijeća, koji će se predložiti slijedećoj glavnoj skupštini na verifikaciju i dopis poslan svim začlanjenim društvima, prema kojemu imadu društva da pošalju prepis društvenih pravila kao i ispunjeni upitni arak. Nadalje se čita dopis »Makkabi« Weltverbandu, u kojem se prima na znanje naš osnutak kao i izabrani odbor, Makkabi Weltverband će izdati jedinstvene iskaznice za sveukupno članstvo. Imade se tražiti uzorak ovih iskaznica. Pravila .okruga predana su nadležnim vlastima na odobrenje. G, Pfibram predlaže, da se hebrejska komanda, izdana po Makkabi Weltverb. razašalje svim društvima Okruga. Imade se raspisati natječaj za sletske proste vježbe za muško i žensko članstvo. U tom smislu se imade od Makabija u Zagrebu zahtjevati pismene propozicije. Na prijedlog g. F. Reinera imade se urgirati kod društava, koja to do sada nijesu učinila, da nam čim prije odgovore na dopise, da pošaljiU prepis društvenih pravila, kao i prepis zapisnika odborske sjednice na kojoj prihvaćaju pristup u Okrug. Službeni glasnik okruga je »Židov«, Odbor Okruga, Statistički materijal. Odbor okruga umoljava još jednom sva društva, koja* to do sada nijesu učinila, da odmah odgovore na stavljene upite, da pošalju prepis pravila kao i prepis zapisnika ođborske sjednice o pristupu u Okrug. Odbor Okruga.

Književni ogled

»Haaviv«, 1i § t jevr. mladeži (Zagreb, Bakačeva ul. 5. lili.; pretplata 50 Din. godišnje). Ovaj naš najvredniji list ušao je već u č e t v r t,u godinu svoga izlaženja. Izašla su već dva broja; za septembar i oktobar. U septembarskom broju, koji obiluje sa raznim lijepim, zabavnim i poučnim člancima, pjesmama te lijepim brojem zagonetaika, nalaze se i tri veoma uspjele slike sa ovogodišnjem Kempa Ahdut Hacofima na Bledu. Oktobarski broj, koji je upravo izašao, imade slijedeći sadržaj; Starac (slika od Liliena); Slova (pjesma od Cvia); BVešit (priča od BjaMka); Sad osjećam da sam Zlildov ... (pjesma od Rafael Simon Havereha): prikaz o životu i radu Mozesa Montefiore; odlomak iz knjige proroka Jeremije; Sto je Palestina (pjesma od Cvia); Novi ljudi u Galileji (prema dr. Franz Oppenheimer); Dječak i haluci (priča od Slavka Biera iz, Vukovara); Lastavica (pripovijetka od Jehude Steinberga); Pjesma o Gideonu (od Cvia); Š. Anski: Znakovi Mašijahovi; Alfons Dodet; Dofeniova smrt. Zagonetke, opis igara); imena odgonetača završuju ovaj uspio broj. Nema mnogo smisla, da i opet naročito naglašavamo važnost »Haaviva«. Ali uvijek iznova treba da se ponavlja: ne smije da bude i jedne židovske kuće u našoj Kraljevina bez »H aav i v a», jer treba da se znade: još uvijeik nije »Haaviv« dovoljno raširen, još uvijek nije on materijalno osiguran, još uvijek nije dovoljno materijalno i moralno potpomognut. To treba da se znade i iž toga treba da se povlače konzekvence. Unatoč svim poteškoćamal marno uredništvo sprema, kako čujemo, za Hanuku lijep broj sa obiljem slika, pjesmica, priča i zagonetaka. —ir. »Gideon«. Kako saznajemo, imenovala je Hanhaga Saveza Zid. Omi. Udr. novi redakcioni odbor »Oideona«, u kojemu su Salom Freiberger (Wiirzburg), Ješua Kajon, Filip Reiner, Joel Rosenberger (Zagreb) i Cvi Rothmuller (Wiirzburg). Redakcioni je odbor odlučio, da izgradi »Gideon« u dosadašnjem smjeru omladinskoga časopisa, kojii nastoji da tretira i židovske i općenite probleme, koliko su od interesa za čitavu židovsku javnost. Osobita će se briga posvetiti originalnomu stvaranju svib vrsta, koje je dosad bilo dosta zanemareno. Kako se ma Vijeću Saveza Cijonista pokazala jednodušna želja, da se taj list što izdašnije podupre, a kako su dosad već mnogi odlični sumišljenici pristali da stupe u kolo saradnika »Gideona«, ima nađe, da će naskoro biti svladane i financijske poteškoće, pa da će izaći prvi broj sedme godine, koji se iza tako uspjeloga broja 9. —12. nestrpljivo očekuje.

VJESNIK SAVEZA ŽIDOVSKIH OMLADINSKIH UDRUŽENJA. Broj 10. 20. XI. 1925.

IZ MISRADA S. Ž. O. U. Proslava pete obljetnice Histadrut Klaiit. U. prošlom smo Vjesniku upozorili' sva društva, da moraju početkom prosinca prirediti proslavu namijenjenu petoj obljetnici Opće Radničke Organizacije. Tom prilikom sjećamo ponovno sva dru-, štva, da bezuvjetno izvrše tu svoju dužnost te pripominjemo, da se u prilogu ovoga broja nalaži nastavak materijala za tu proslavu. Hanuka-priredba. Budući da se Savez nalazi, u kritičnom financijalnom stanju, molimo i očekujemo od svih društava, da će nam poslati više nego obligatnih 10% čistoga prihoda od priredaba. Vjesnik. Umoljavaju se sva društva, a pored njih i pojedini članovi, da u roku od nedjelje , dana bezuvjetno odgovore na ova pitanja: 1. što, biva s Vjesnikom S. 2. O. U.,, koji dobiva svako društvo: 2. tko sve čita ovaj Vjesnik bilo u »Židovu« bilo priposlan od Misrada; 3. vrši li se štogod od odredaba i poticajeva Vjesnika, dade li se izvršeni dio oznnačiti postocima; 4. koje se stvari najviše vrše i na koji se obraća naročita pažnja; 5. doimlje li se Vjesnik manje ili više od drkulara; 6. bi li bilo potrebno, da Vjesnik dobiva svaki član (izravno od Misrada ili po društvu kao lani) ili bi bilo zgodno, da društvo prima neki broj eksemplara pa da ih dijeli onim članovima, koji bi ga čitali, a! nisu pretplaćeni na »Židov« ili je i jednon i drugo nepotrebno; 7. bil li trebalo Vjesnik promijeniti sadržajno i U) kojemu smjeru; 8. kakvo je uopće mišljenje društva, odbora itd. o Vjesniku. Ove odgovore .trebamo, e da bismo znali urediti Vjesnik onako, kako je zaista najzgodnije. Iz kulturnoga referata. Budući da se često traži materijali za) rad, a mi ne možemo ništa poslati, jer nema stvari u srpsko-hrvatskom jeziku, odlučio je kulturni referat, da naposljetku ovaj puta organizira opsežnu akciju, kojom će se prevesti velik dio potrebnih djela, ponajviše kompendijakih prikaza različitih grana, a pored njih i lijepe literature. Za oto treba pomoći svih. naših pismenih ljudi. Kulturni referat može samo onda organizirati dovoljnu akciju, ako mu se javi dovoljan broj suradnika. Neka se odmah jave kulturnomu referatu svi oni, koji hoće prevoditi iz hebrejskoga, njemačkoga madžarskoga ili kojega drugog jezika i neka označe: 1. iz kojega jezika žele prevoditi; 2. jesu li već štogod prevodili ,ili inače literarno radili, što i kada; 3. imadu li posebnih želja obzirom na struku ili djela; 4. koliko vremena mogu posvetiti prevodjenju; 5. traže li naknadu troškova ili kakvu nagradu. Treba iskoristiti povoljno raspoloženje naže javnosti za kulturni rad! Treba stvoriti materijala, koji će se objelodaniti bilo u saveznim edicijama i biblioteci »Crideon«, bilo u našim glasilima bilo u izdanjima Zadruge, koja će se osnovati, čim se tuđe pokaže djelotvoran interes za njen rad. Kulturni referat čeka vašu pomoć i suradnju! Palestinska karta. Ona udruženja, koja su u prilogu prošlog Vjesnika dobila najnoviju kartu Palestine imadu za nju Savezu platiti 4 Din. Društvene igre. Misrad može da uz veoma povoljne uvjete nabavlja različite dječje igre, kojima mogu da se osobito služe vodje dječjih grupa. Zasada možemo da vam pošaljemo Palestinadomino. Palestina-domino izdao je Keren Kajemet, pa ie dobar materijal za propagandu Keren Kajemeta. Igra je veoma jednostavna i interesantna, pa može da se raširi i u gradjanske krugove. Stoji zajedno s poštarinom Din. 25, a naručuje se direktno kod Misrada. Novac treba unaprijed poslati. Šaljite odmah opširne izvještaje.

IZ OMLADINE. Novisađ (»Ivrtja«). Na koncu prošle školske godine izabrali smo slijedeći direktorij: Aurel Friedmann, Rudolf Friedmann, Aleksa Hajdu. Istovremeno smo počeli spremanje »fuksova« za iburševski« ispit Predmeti su bili; historija cijonizma i hebrejski jezik. Medjutim kandidati na ispitu u glavnom nisu zadovoljili, pa je odredjen ponovni ispit, na kojeme su dvojica kandidata

8

»Ž I D O V*

BROJ 50,

Najsolidnija bojadisaona 1 kemička čestiona MAX PONGRATZ

Stigli najmoderniji Pull-overi, Weste, svako■sne čarape i rukavice FERDO SCHWARZ I DRUG, ZAGREB Hica 45. Tel. 2-56. Jurišićeva ulica 12. Tel. 6-34.

Trgovina gotovog rublja te pletene robe LAVOSLAV FUCHS Ilica broj 72 Zagreb Ilica broj 72. Preporuča svoje bogato skladište gotovih odijela, kišnih kabanica, muških i ženskih štofova, platna, razne pletene robe, popluna itd. uz najumjerenije cijene.

Marko Schlcsioger i drug Manufakturna trgovina na veliko Splavnica 1. Zagreb. Jelačićev trg 3.

Trgovina umjetničkih slika IVAN ŽLIĆARIC Zagreb, Nikolićeva ulica 17. Bogati izbor okvira, slika i najmodernijih dopisnica. Preuzima uokvirivanje slika. Brza i solidna podvorba!