Жидов
ruke Saveza Jev. Veroispovednih Opština za autonomiju sefardske općine ii Zagrebu) danas’jasno ukazuju na opasnosti, koje odatle nastaju. One danas stvaraju opasne- presedane za budućnost. Nije jamačno nijednome Židovu, koji imade pozitivno gledište prema židovstvu, potrebno dokazivati potrebu homogene židovske cjeline u Jugoslaviji. A sada ovo cjepkanje i dijeljenje počinje da razara korijene rasparčavajući bogoštovnu općinu, Potrebno je mobilizirati sve naše aktivne snage da svladamo ovo razprno i zazorno djelo, koje se jedamputa vrši iz negativnih raspoloženja, kaprica i taštine, a drugi puta iz nekih naročitih računa. Cijonistički pokret u nas pokazivao je vazda tendencu sjedinjavanja. Provodio ju je sadržajno i organizatorno. On je i danas prvi zvan, da se bori protiv svih centrifugalnih tendenca i sila. Pa ako nigdje nema sigurne garancije za uspjeh u tom smjeru, ima je u 2000 organizovanih cijonističkih pmladinaca. Ali prije svega treba upozoriti cijonističko gradjanstvo, da ne samo ovdje, nego i na svim radnim područjima, ne živi spokojno oslanjajući se na tu suviše spominjanu aktivnost mladje generacije, nego da i ono samo pregne svim silama, da radi sve, što je potrebno za sadašnjost, za budućnost i za korekturu starih grešaka i propusta. Tom dijelu galutskog cijonističkog rada treba posvetiti naročitu pažnju, da se uzmogne sve učiniti sustavno i odlučno u pravi čas, da onda ne treba jadikovki zbog dogadjaja, koji su se desili, jer su pozvani faktori propustili da dovoljno živo ili uopće izvrše svoje dužnosti. Uvjereni smo, da če sva nastojanja za jedinstvenošću skupiti sve zdrave elemente našega židovstva bili oni cijonisti ili necijonisti. J. R.
JOŠ O IZBORIMA U ČEHOSLOVAČKOJ
ITA navodi u svojoj vijesti o rezultatu izlrora u Cehoslovačkoj. da je ranije javljeni sporazum izmedju »Židovske Stranke« i »Židovske gospodarske Stranke« razbijen oficijelnim intrigama. Zbog toga nije nijedna od židovskih stranaka postigla količnik ni u jednom izbornom okrugu. Prema čelioslovačkom izbornom zakonu mora stranka najprije postići količnik u jednom izbornom kotaru, da joj se pribroje glasovi, koji su pali za nju u ostalim krajevima zemlje. Taj je količnik iznosio kod posljednjih izbora kojih 20.000 glasova, a Zidovi b: ga mogli postići samo u Potkarpatskoj Rusiji, kad bi jedinstveno istupili. Zbog toga je i sklopljen spomenuti sporazum izmedju obadviju židovskih stranaka. Ali vladini su organi sviim sredstvima radi i na tome. da se razbiju sva nastojanja za jedinstveni istup. Naročito su ti organi uložili sav svoj uticaj, da ortodoksan eletnenat u Potkarpatskor Rusiji navrate na odvojen istup u'izborima. Tako je i postignuto, da u tom kradi nije dobiven količnik, pa su zbog toga propali d svi glasovi u ostaloj zemlji. Netaćne su vijesti o sukobu, u kojem da su ortodoksi umorili jednog cijonističkog agitatora.
NOVA VLADA U POLJSKOJ
Bivši ministar za izvanje poslove Skrz y nsk i obrazovao je ovih dana novu vladu u Poljskoj na teme'ju mandata, koji mu je dva puta za redom dao predsjednik Republike Vojciehovski. U novoj vladi imade grof Skrzynski osim predsjedništva i ministarstvo vanjskih djela. Orof Skrzynski zalaže se za politiku dobrih odnosa sa narodnim manjinama i osobno je mnogo pridonio sklapanju pakta o sporazumu izmedjh vlade i židovskoga parlamentarnoga kluba, a zalagao se mnogo i za njegovo vršenje.
GODIŠNJA KONFERENCA CIJONISTA TRANSILVANIJE
Savez Cijonista Transilvanije obdržaje 23. do 25. o. mj. svoju godišnju toonfei'cncu u 'I urgulmuresu, s ■amjerom, da se t.- m prigodom stvore temelji jedinstvene cijo.r'dCke organizacije za č ; tavu Rumunjsku, jer dosad postoj? samo pokrajinski savezi.
Caveant Consules! O vjerskoj organizaciji Jevreja
Pomalo se saznaju detalji o nedavnim raspravama Saveznoga Odbora Saveza Jevrejskih Veroispovednih Opština u pogledu zakonskih nacrta, što izravno ili neizravno zanimaju našu vjersku zajednicu. Vidi se, da imade nekih pa i mjerodavnih lica u Saveznoj Upravi, ' kod kojih prevladava neka nebriga f neki optimizam, koji upravo zabrinjuju. Kad se radi o novom zakonskom uredjenju .organizacije na'še konfesije, onda bi odgovorni faktori jevrejske vjerske zajednice, S. J. V. 0., morali postupati sa najvećom žurbom i sa najvećom pomnjom. Radi se o jedinstvenom uredjenju odnosa, koji se sada upravljaju po sasvim raznolikim principima, a na nekim .područjima čak i bez ikakovih stalnih principa ri zakonskih normi. Radi se o jednom uredjenju, koje treba da vrijedi za godina. 0 tome uredjenju ovisit će, kako će se u buduće razvijati kod nas naša vjerska zajednica. Tu treba da jevrejski faktori rade vrlo promišljeno i oprezno, da se osiguraju našoj vjerskoj zajednici oni preduvjeti, koji joj bezuvjetno trebaju za povoljan razvitak. Mjesto toga mi vidimo, da se inicijativa prepušta nejevrejskim nadleštvima, koja nemaju i. ne mogu imati dovoljno razumijevanja iza jnaše potrebe, čak ni onda, ako je u njih najbolja volja. Pomišlja se na to, da se zakonski n e uredi cijeli kompleks relevantnih pitanja, e da »zakon« ne ispadne prevelik, sa previše paragrafa, nego da se mnogo toga uredi izvan zakona putem jedne ministarske naredbe ili »Statuta« za jevrejsku vjeru. Obrazlaže se to time, da je zakon »nepomičan« i nepromjenljiv na dugo godina, pa da je bolje, ako se u njemu ne uredjuje previše, neko ako se što više ostavi za ministarski »Statut«, koji je mobilniji i rastezljivih, te se dade mijenjati prema potrebi 1 iskustvu od vremena do vremena. Pa upravo taj argumenat govori za to, da se izradi što više iscrpan zakon, a da se ne izradi »Statut«! Nije • poželjno i nije dobro, nego je upravo zlo, a prema iskustvu i opasnost riko naša vjerska zajednica ovisi suviše o ministra, o njegovoj dobroj volji i o njegovome razumijevanju za naše stvari. Ni-e to nepovjerenje premadanašnjemu ili kojemu prijašnjemu ministru vjera. Ali ministri su politički ljudi, mijenjaju se sa političkim prilikama i podvrgnuti su političkim uplivima. A uredjenje naše vjerske -zajednice nije, barem ne bi 1 smjelo da bude, politička stvar, tu ne ulaze politički momenti, to ne smije da ovisi o političkim Organizacija naše vjere kod nas ima da‘ se ravna (dakako u skladu sa državnim zakonima i interesima, ali je to suvišno reći, jer tu nema ni najmanjeg povoda ili mogućnosti kolizije, nego vlada najpotpunija suglasnost!) isključivo prema potrebama naše vjersike zajednice i ne smije nikako da ovisi o ~ vladama, ministrima i političkim partijama, što se neprestaflio mijenjaju, pa im se ne smije dozvoliti politički uticaj na tu stvar, koja sa politikom nema posla. Hoćemo i nužno je, da zakon obuhvati uređenje naše vjerske zajednice toliko potpuno, da ne budemo izvrgnuti šikanama i da ne budemo upućeni na milost državnih nadleštvi ili na intervencije političkih faktora. Hoćemo da znademo pravno stanje i ne trebamo i ne želimo nikakove protekcije. Mi ne računamo, da bismo ikada mogli protekcijom dobiti više, nego nam pripada, pa i ne idemo za tim. Zadovoljni smo, ako imademo ono, što nas ide. Zato moramo znati točno bazu. opseg i granice pravnog uredjenja. Taj okvir neka bude valjan, u skladu sa našim potrebama. Taj okvir, kada se jednom uzakoni, hoćemo da čuvamo i u njemu hoćemo da se krećemo i razvijamo. Imade -dosta značajnih simptoma, koji nas zabranjuju i viču na oprez. Postoji S. J. V. O. sa zadaćom, da bude vrhovnih) predstavnikom naše vjerske zajednice u našoj kraljevini. Odgovorni faktori toga Saveza priznaju, da vlada mimoilazi Savez upravo u najkrupnijim pitanjima i da vlada na intervencije pojedinih advokata ili narodnih zastupnika donosi protiv S. J. V. O. riješenja, koja su protivna zakonu ili štatutu, što ga je vlada odobrila. To se stanje ne smije trpitil Uprava Saveza mora izvojevati kod vlade onaj autortet za S. J. V. 0.,
koji mu pripada, jer će Savez inače izgubiti svaki autoritet i oslonac kod svojih članova. Mi. trebamo S. J. V. 0., ali ga trebamo santo onda, ako on sam bude znao da čuva i uspostavi svoj autoritet i kod nas i kod vlasti. A to će z»ati samo onda, ako bude jak prema svakome, to jest, ako se energično, Ibez obzira na bilo koga i na bilo što, a naročito bez obzira na političke konjunkture bude borio za svoj položaj kao vrhovni predstavnik vjerske organizacije našega Jevfejstva. Ne uspije li mu to, jalov mu je posao i dovest će nas u mučnu i bezizglednu situaciju. Jedno trajno valjano uredjenje organizacije naše vjerske zajednice bit Še samo onda moguće, ako S. J. V. O. bude taktično ne samo -na papiru, a i to se već želi da promijeni vrhovnim predstavnikom naše vjerske zajednice. * Savez sada imade prilike i dužnost, da energično pokuša uspostaviti svoj ramponirani autoritet, da ustane protiv povrede zakona, a u obranu ugroženih interesa jednoga svojega važnoga, člana, jer to vrlo osjetljivo, a možda i sudbonosno dira ii interese samoga Saveza i cijeloga našega JcVrejstvaPred kratko vrijeme primila ja zagrebačka jevr. općina odluku, da’ministarstvo vjera odobrava osnivanje posve samostalne opčine starovjeraca u Zagrebu. Uprava Saveza nije u toj stvari uopće pitana za mnijenje, nego se to sve svršilo njezinih ledi a'. Zagrebačka je jevrejska vjerska općina imala prilike, dade svoj.e mnijenje, pa je upozori a vladu, da se molbi zagrebačkih ortodoksa ne može udovoljiti, jer § 2. zakona od, god. 1906. propisuje, da u Hrvatskoj i Slavoniji na jednoj općinskoj teritoriji ne može da bude nego sama jedna općiha jedne vjere. Ipak je ministarstvo vjera udovoljilo molbi zdferebačkih ortodoksa, jer da Ustav »postavlja princip slobode savjesti i vjerskog ispovijedanja«. Zar je pozitivni zakon god god. 1906. u protimbi s tim principom? Ta zagrebački ortodoksi nijesu n svojoj moibi naveli, jer nijesu mogli navesti, niti jedan, jedini slučaj, da im se dosele ma i najmanje branila sloboda savjesti ili ma i koliko otežavalo vjersko ispovijedanje. Oni su svoj korak obrazložili jedino time, da su sve do god. 1906. imali svoju samostalnu općinu, pa je hoće i opet imati. Tvrde, da im je autonomija oduzeta god. 1906. sa jednim austrijskim (!) zakonom (u istinu je to blo autonomni hrvatski zakon!), pa traže od narodne vlade, da uspostavi stanje od prije god. 1906. Ortodoksi znadu, da odatle ne će imati nikakovih, ni moralnih ni materijalnih, koristi, nego samo velikih materijalnih poteškoća i briga, a valjda i šteta. Velik dio zagrebačkih ortodoksa, cijeneći velike zasluge i žrtve, što ih je zagrebačka jedinstvena bogoštovna općina prinosila udruženju ortodoksa daleko preko okvira svojih obveza, protivan je osnivanju samostalne općine ortodoksa. Ipak je ministarstvo vjera, bez koristi i potrebe za bilo koju stranu, t a na moralnu štetu velike i ugledne zagrebačke općine, pa 1 na štetu samih ortodoksa, donijelo unatoč prosvjeda zagrebačke bogoštovne bpćine jedno riješenje, koje se protivi zakonu! Možda bi zagrebačka žid. bog. općina otuda imala materija’ne koristi, jer bi uštedila velike žrtve, koje je dosele davala Udruženju ortodoksa. Ipak je ta općina ustala u obranu zakona! A za kršenje zakona ustala je šačica zagrebačkih ortodoksa, i opet ha vlastitu štetu! Ministarstvo vjera, koje je zvano, da bdije nad vršenjem zakona, odlučilo se za kršenje zakona. Zar ne vrijedi zakon i za ministarstvo? Za? nije zakon i nad ministrom? Upravo ie jadno obrazloženje, kojim ministarstvo odobrava molbu nekolicine ortodoksa. Ministarstvo se poziva na § 4. zakona od 7. 11. 1906. Prema tome paragrafu vlada može dopustiti uz neke predpostave promjenu područja jedne općine. Ali tu se govori’ samo o području kao geografskom području jedne općine, a na način, koji sasvime isključuje svaku pbmisao, te bi se time diralo u § ? istoga zakona, koji doslovno veli; »U istom području može postojati samo jedna bogoslovna općina.«
2
•2.1 DOV?
BROJ St