Жидов

MENAHEM M. USIŠKIN POVODOM NJEGOVOG DOLASKA U JUGOSLAVIJU

Po drugi puta polazi gosp. Menahem M. Usiškin, predsjednik Kcren Kajemct Lejlsraela, Evropom, da širi i jača misao oslobddjenja zemlje i da potakne Ujoniste u pojedinim zemljama i njihove irganizacije na što jače i življe učešće i radu Kerena. Svuda, u svim zemljama, koje je lane i ove godine obišao gosp. Usiškin, jaki je val oduševljenja i predalosti dao Kerenu osvježeni kader radenika i time u vezi pojačane prihode. Ove je godine zadaća svih eijonista. da za Keren Kajemet sakupe dva puta veću svotu nego u prošloj godini. Radni plan Kerena za ovu godinu traži iznos od 500.000 funti. I Menahem M. Usiškin. muž, koji nije nikada volio visoke fraze i isprazne geste, nego koji je vazda svim svojim energijama tražio i stvarao č i n, i sati, kao pomladjeni inspirator, dolazi on, predstavnik naše glavne nacijonalhe institucije, da djeluje svojom snagom, pojavom i prelanc.'sti na Židove u raznim zemljama, da »ovedu računa o novim potrebama pojaane djelatnosti u fundiranju iskonskoga nai.onalnoga rada, oslobodjenja i oplcdjianja palestinske grude. Gosp. Usiškin nije tek administrativni ipravljač Kerena On mu je i glava i duh. :oji ga pokreće. Bogata njegova tradiija u cijonističkom pokretu i uopće u raiu za Palestinu stvorila mu je gloriolu elikarm u našem pokretu. Ideje, koje je »u iznosio i kao predstavnik grupe Činile Cijon i mirno uje afirmirale su se u ;ivotu kao potpun«" 1 ispravne. Njegovo ripadništvo »Bife Moše«-u, redu. koji je itemeljio Ahad H a a rn, da bude srčika ulturne obnove, naroda, tačno objašnjuje ijegove odlučne zahtjeve, postavljene iosljedno i jednako kroz niz godina, da ■e imade potpuna važnost posvetiti henaizaciji i svemu kulturnom radu; i to lesamo u Eree Jisraelu nego i u galutu, Uje se židovstvo mora odgajati u najednom smjeru nacijonalne obnove, da mde zrelo za primanje nacijonalno-kulurnih tekovina Nove Palestine. Ali dok u vodja toga reda imao tek smisao za ’-raktički rad u Palestini, dakako duboki vrijedni, kao što mu je i duh bio odlučili, Usiškin je predstavljao i zastupao ■kladim sintezu praktičnoga i kulturnoga ada. Njegova hovevecijonska ideologija usljedno se ispoljavala u zahtjevu, da ijonistička Organizacija preuzme prakeku djelatnost u Palestini i prije nego o će dobiti eharter. Ne gubeći s vida novice iz kojih je izrastao cijonizam i

cil.evc nacijonalnoga uskrsnuća, s punim shvatanjem velikih perspektiva, bio je prvak opozicije protiv plana sa Ugandom. Velika historička fakta u djelovanju Usiškina nijesu tek činjenice iz prošlosti. Ima ih. koja su se desila u naše dane i još se danas zbivaju. Djelo, što se danas vrši u Emek Jezreelu, glavnom kapitalu naše nacijonalnd kolonizaci.e i propagande vezano je uz ime Usiškina. Odmah iza rata usred žive cijonističke djelatnosti u Palestini, izdao je prvi parolu Oeulat Haarec . Goleme kupnje zemljišta uvjetovane

njegovom dalekovidnošću i energičnom voljom, nailazile su na nesmiljenu kritiku i oštru opoziciju, a domala svi uvid eše vanrediiu korist ovih Usiškinovih čina. / Usiškin je uopće čelični karakter, V o ,j nezastrašen kritikama i nesputavan j t '_ nim obzirima koraca ravnom linijo’ n pre-' ma cilju. Njegovo mu lice ne m ; y/ _ ričaj mirnoće ni u časovima ka j o j <o n j e . ga vlada bara kritike, pr otivštinc m oduševljenja. Sa toga mu ' ica č;tas svu snagu i odlučnost. Ima sUn|h , veUk „, zgoda iz njegova života _ koJe pokazllj ,, svu veličinu njegove I , svu sna(;u njego«, pregalastva. Jednom kad je još za života Herzlov a |)osao „ a sjednicu Akclionog Ko.nl dvoje je „jegove djeve Ulio van, ed|K) i )() | esno . Naredio je zem. da nm • ~i tko „ zdravs,ve-

nom stanju djece, da ue budi smeta« u radu. ; : ♦ 1 ’ ; ' Menahem M. Usiškin rodjen je godine 1393. u Dubrpvni, u guberniji Mohilevskoj. Stroga židovska odgoja roditeljske kuće, vršena u hasidskom duhu, dala ie njegovom biću čvrstu i neslomivu židovsku osnovicu. Sa pet gjodina je polaziti heder. Kasnije se njegovi i roditelji prcseliše u Moskvu, gdjje je nastavio učenje Tenaha i Talrnutta u tamošnjem.pederu. Tek sa 13 godinja, pošao je u realku, ali je i tada nastavio, svoj hebrejski i židovski studij kod privatnoga učitelja, oduševljenoga prlsta'lice povohebrejske literature. Ideje Pinskera \, Lilienblutna snažno su ga zahvatile. Pjoč inje da radi d'moskovskom Bilu*, grjupi lioveve Cifoaa. (ivozdena volja i neumoran rad doveli su ga doskora u a vidno i istaknuto mjesto u pokretu. 1 Časnije ulazi u *Bne Moše*, red Ahad Ha ama. Usiškin razvija sve živi u dje l .atnosl unutar Hoveve Cijona, pa post , a je predsjednikom njego voga Centra mog Odbora u Odesi. Ovaj odbor, oko , kojega su se grupirala sva udruženja Hoveve Cijnua, upravljao je praktičnim ; r adom Hoveve Cljof>a : u Palestini. U siš.kin je njegovom djelovanju podao s , n je r i sistem i ponajviše je njegovim nastojanjem prešao Hdveve Cijou novoj , Svjetskoj Cijonističkoj Otgaritzaciji- i C fi . , /a ranijim kongresima bio je Usiških pol' x-.,niik evolucijono-sintetičkoga smjera /(jod. 1917. stupio je na čelo židovskor >a Narodnoga Vijeća u Ukrajini i živo. je učestvovao na političkim raspravama cijonističke Egzekutive u Londontt i- Parizu. > Na Mirovnoj Konferenciji u Parizu zastupao je dostojno i uspješno uz dra, Weizm a nn a i Sokolova irtterese cijonizma. Doskora se Usiškin preselio u Palestinu, gdje bude predsjedateljem cionističkoga odbora (Vaad hacirirp). Od 13, kongresa je Usiškin predsjednik Keren Kajemeta. - • U ljetu 1924. prošao je Usiškin Istočim i Srednju Evropu, da osigura Keren Kajemetu ono mjesto, koje taj fond zaslužuje kao nosilac cijonističke zemljišne politike. Usiškin je posvuda bio dočekivan s velikim oduševljenjem i čitavu je turneju okrunio vanrednim uspjehom.

Iz Jugoslavije TRI BOGOŠTOVNE OPĆINE U ZAGREBU

Rješenjem Ministarstva Vera od 31. oktobra v e godine odobren je statut posebne općine orto''ksa u Zagrebu. Ta odluka ministarstva protivi e pozitivnom zakonu hrvatskog sabora od 7. 11. ’06., k o ji dopušta da u jednom mjestu bude samo dna općina. Ministarstvo je motivira člancima i 142 Ustava Kraljevine SHS., ,koji govore 0 ‘°bodi vjere i savjesti. Sve do godine 1906. postojala je u Zagre’jn / °sebna općina ortodoksa. Te je godine spomena*.

tim žalo , , jdom od 7. 11. 1906, izgubila svoju autonolitsk- a i e prisajedinjena velikoj zagrebačkoj Izraej jj bogoslovnoj Općini. Tacfci su starovjerci unuzajedničke općine stvorili »Udruženje StaaV;era<ca--, koje je u općini bilo i jest njihov re|>*ežentant, U to udruženje može biti primljen za člana samo onaj Židov, koji je porezovnik zagrebačke poreszovne općine. Udruženje br.oji sada kojih 50 članova, a predsjednik mu je gosp. Lavoslav Rothstein. U posljednjim godinama ojačala je u jed lom krilu starovjeraca tendenca da se stvori posel ma ortodoksna općina, i ta se tendenca is-

poljila u peticiji jedne omanje grupe, koja j« nadležne upravne oblasti u Zagrebu tražila ppdjelaautonomije za posebnu ortodoksnu općinu.- Inicijativu u čitavoj stvari vodio je gosp. Aleksandar H e r š k o v i ć. On je na peticiju skupio dovoljan broj potpisa i predao je oblasti. Oblast' ovaj podnesak dostavila Izraelitskoj Bogoslovnoj Općini, da se o njemu očituje. Općina se očitovala pr#' tiv uvedcnja autonomne ortodoksne opčine uiotivj rajuči nemogućnost pozitivnog rjelenja te petscij* izričitom odredbom zakona od 7. 11. 1906. OWn*t je nakon toga odbila ovu zamolbu. Medjutim su gosp, Herškovit i njegovi sumi ii]« niei mudro i savremenp tražili, kako će oni ipak

BROJ 51,

»ŽIDOV«

5