Жидов

nju dužnosti kao.- i ostaltj čovje.čanske vrline pokojrnkaj * ~ ■ ' 1 ; •■■■.>•*s ,'S pokojniku gubi supruga predsjednika Radnoga Odbora, gdja t Vera Ste i n svoga brata, pa našoj sumišljenici i njezinoj porodici izrađujemo svoje iskreno saot češće! Zihrono letova!,. 150-godišnjica bogoslovne općine u Subotici. Pišu nam iz Subotice, da tamošnja Žid. bog. općina 8. decembra proslavljuje 150-godišnjricu svoga osnutka. Iz Zenice. Zaruke. Gospodin. Šandor Lev i. tajnik kult. udruženja žid. omladine »Neurim«, zaručio se sa gospodjiconi Emilijom Sprung, kćerkom uglednoga ■ trgovca, gosp. Hermanftit ■’ Sprunga iz Bugojna. 'Udruženje. .Neurim« srdačno.. čestita ovima zaručnicima i želi im mnogo srećeJ ‘ j Brnrt: »Ivrija«, društvo židovsko-narodnili akadenlicdra iz Kraljevine SHS u Brnu. održala je 13! b . mj. svoju glaviiu skupštinu, na koioj ie za' zimski semestar izabran slijedeći odbor; Ladislav Werth e i m, cangi ing., predsjednik - ; Dragutin A s cTi er, stiid ing, tajnik i blagajnik; Ivan G ross, stud. ing., knjižničar. »Ivrija« dbdržaje svoje redovite sa stan ke svakoga petka, a h. VVertheim držat će kurs o povijesti cijoinzma. Požega. Javlja nam se fz Požege, da je ondje pred kratko vrijeme osnovanu 'Židovsko Gos PvO j i n«k o Pr u š_t vo, kojem stoji na ćelu . naša sumišijenica Gisela Haas. Novoosnovano društvo kani na Haniiku prirediti svoju prvu priredbu. Nadamo se, da će to društvo doprinijeti jačanju židovske svijesti u Požegi, te du će medju gr a dj a list vom intenzivirati židovski društveni rad, kaošto to čini i omladinsko društvo ■»Hagibor« medju omladinom, koja se u zadnje vrijeme lijepo aktivirala.

Službena saopćenja POVJERENICIMA ZA KEREN KAJEMET LEJISRAEL

Javljamo, da su nam stigli iz Erec Jisraela umjetnički izradjeni Trenđerli i da se isti mogu kod uprave naručiti samo do 5. decembra, jer zaliha nije više velika. Podjedno molimo sve povjerenike, da nam jave rezultat akcije škrabica, da uzmognemo u narednome iskazu objelodaniti prihod škrabica iz cijele Kraljevine. Uprava Keren Kajemet Lejisrael.

IZ PALESTINSKOG UREDA

Društveno putovanje u Palestinu, Sportski klub »Hakoah« u Beču priredjuje svoje treće društveno putovanje u Palestinu i Egipat i to u vrijeme oko Pesaha, pod devizom »Pesah u Erec Jisraelu«. Priprave se živo vrše i već je sada velik broj prijavljenih učesnika za to putovanje. Interesenti neka se obrate po detajnije upute na Sportklub »Hakoah«, Wien 1., Wipplingerstrasse 24. Iz Sjednice Radnog Odbora. Na svojoj sjednici od 25. XI. 1925. god. Radni je Odbor pristu- y pio rješenju rezolucije Saveznog Vijeća u stvari sarajevskog spora. U tu svrhu poslao je saopćenja i upute obim stranama obzirom na izlfbr ! sastav. Mirovnog Suda. Na inicijativu člana Sav. Odbora dra. Albalc • poduzeti će Radni Odbor korake kod Saveza Jevr. Veroisp. Opština u stvari hebraizacije i kulturnoga rada. Odredjeni su svi - detalji potrebni za boravak i put g. Usiškina po Jugoslaviji. Ck>s{). će Usiškin stići 6. decembra u Beograd. Predvidjena su tri dana za boravak u Beogradu, a dva za boraVak u Zagrebu. Radni će Odbor sa gosp. JJsiSkinom održati sjednicu u Svrhu rješenja svih tekućih pisanja obzirom na halučku farmu. • - ; *• j 1

Iz zagrebačkih društava

JAVNA PREDAVANJA Ž. N, A. D. »JUDEJE« za omladinu i gradjanstvo. U srijedu 4. decembra i« ne' kako je bilo javljeno u četvrtak), predaje u pol 9 sati na večer “ u Vijećnici Izr. Bog. Općine (Palmotićeva ulica-16.) UNIVERZITETSKI PROFESOR Gosp. dr. GRGA NOVAK o temi: ULOGA ŽIDOVA U TRGOVAČKOM RAZVITKU DALMACIJE. Ulaz slobodan. ♦ PROSLAVA PETGODIŠNJICE HISTADRUT klamta. v Židovsko Narodno Društvo u Zagrebu priredjuje u SUBOTU 5., decembra u pol 9 sati na večer u Vijećnici Izr. Bog, Općine PROSLAVU PETGODIŠNJICE HISTADRUT KLALITA. Potanje u dnevnim listovima. IZ ZID. NAR. AKAD. DRUŠTVA »JUDEJE«, ZAGREB. U srijedu, 25. XI. održano je u Vijećnici, bog. općino, s i.j c I o, koje je otvorio h. M. Sclnveigcr. naglašujući, da je jedan od važnih ciljeva odgojnog rada »Judeje« pripravljanje žid. političkih vodja i boraca u javnom životu. Zatim je govorio g. dr. Lavoslav Schick o temi: »Sto se. 0 Zidovima tokom v rern e na p isa I o?« Predavać. ističe,;da će se u 'glavnom osvrtati na. ono, što su drugi o nama pisali, jer je upravo to 1 velika pogrješka naša, da smo previše medju sobom, pa jedva znamo, što je zapravo stav drugih prema nama. Zatim historijskim radom prikazuje stav istočnih naroda i klasične a liti ke, pisanje patrističkih pisaca i ranog srednjeg vijeka,- ističući, da se tu uvijek radilo o suprotnosti nazora o svijetu, a da sve to u Širokim slojevima) uopće nije našlo odaziva. Ekonomska borba i pravo potlačenje počinje tek iza križarskih vojni. Prikazuje mišljenja h u m ani.sta (Reuchlin) i Martiua Luthera, koji su svi vidjeli jedini spas židovstva u prijelazu kršćanstvu. Imamo doduše tu i tamo osamljenih prijatelja, ali 1 svli oni imiaju za nas samo sažaljenja, a ne vide vrijednost i nutarnju jakost židovstva. Prelazi na moderni antisemitizam (Oobineau, Chamberiain etc.) r na neke moderne kršćanske roman.e o nama (Riclmrd Voss, braćai Tharaud, Loti, Eotvos), gdje se nigdje ne ukazuju znaci prave simpatije: Tražeći razloga toj mržnji i analizirajući njene elemente, predavač dolazi do zaključku, da je naša ekskluzivnost u prvom redu. a zatim naša rasijanost po svijetu, koja stvara i previše dodirnih točaka s drugima, uzrokom toj mržnji. Ne vidi lijeka u teoretisanju nego u re alite t i m a Palestine. 1 doista, u tom nas pogledu prikazuju već i drugi s mnogo više razumijevanja i simpatije (Sven Hedin, Macdonald et.). Završuje, želeći, da ne budemo politički vod je n galutu, nego obični ali potpuni Jevreji u Erec Jisraeln. Predavač bio ie, nakon predavanja srdačno aklamiran od pune dvorane, u kojoj su se okupili članovi »Judeje«, omladina te nešto gradjana, da čuju to interesantno i poučno predavanje. Htjeli bismo još spomenuti, da je od potrebe, da ta predavanja »Judeje« posjeti u buduće veći broj židovskih g radj a na, jer su ta predavanja namijenjena i gradjanstvu. —rt.

Grupa* »Judeje« sastaje se svakoga tjedna jedamputif* Zadnja dva sastanka bila su posvećena razmatranju vjernosti k židovstvu, panarapskoga pokreta i gledišta na državnu politiku. Slijedeći sastanak grupe u ponedjeljak 30. o. mj. u kancelariji Žid. A'kaA Potp. Društva u 8 sati na večer. Cercle Hatarbut u Zagrebu priredjujc u subotu dne 25. Kisleva o. g. (12. decembra 1925.) u pol 9 sati naveče u vlastitim prostorijama, Peščcnica VI., broj 9. Makabejsku svečanost u korist lijevanja u broncu poprsja našeg narodnog velikana, osnivatelja KKL,, te jednog od glavnih inicijatora za osnivanje jevrejske universe u Jerusolimu, profesora dra. H e r m a n n-a Schapire. Poprsje, koje je modelirao naš poznati jevrejski umjetnik zagrebački kipar gosp. Stavko B r i 1, a koji je ovim djelom postigao velik uspjeh, bit će poklonjeno universitetu u Jerusolimu. Za vrijeme makabejske svečanosti bit će poprsje, koje zasada odliveno u

gipsu, izlpženo y,-prostorijama Na samu svečanost "nadbvezat će se zabava; na Icoju iMnadu pristup svi Jevrejd i po njima uvedeni gosti. Čajanke Cercle Hatarbuta. Svake subote naveče u pol 9 sati priredjuje Hatajbut u svojim pr.oStprijama na PćŠčenici VI., broj 9- čajanke, na koje imađu pristup svi Jevreji i po njima uvedeni gosti. Dosadašnji uspjesi ovih čajanka ponukali su cercle, da iste upotpuni, pa će stoga razloga od vremena do vremena na istima osim zabavnog dijela obdržavati i predavanja o kulturnim i aktuelnim jevrejskim pitanjima kao i općenitim predmetima. Prošle subote održao je gosp. dr, Bau e r svoj uspjeli referat o b oj e s t i o č i j u s osobitim obzirom na očne bolesti medju Jevrejima', Pozivamo ovime Jevreje Zagreba, a napose jevrejsku omladinu, da ovim čajankama u što većem broju prisustvuje. Predavanja posve cijonističkog sadržaja obdržavaju se u prostorijama cercle-a svake srijede u pol 9

K našem izvještaju o glavnoj skupštini o Cercle-a Hatarbut u »Židovu« br. 48 imademo primjetiti, da se u novo izabranom odboru nalaze i 3 necijiOnista. Cercle Hatarbut je jevrejsko kulturno društvo, u kojem imade cijonista kao i nccijonista.

VJESNIK SAVEZA ŽIDOVSKIH OMLADINSKIH UDRUŽENJA. Broj 11, 27. XI. 1925.

IZ OMLADINE. Iz Ah'dut Hacofim. Hanbaga je Ahduta sazvala drugi V a ati ham.auhigini (sabor vodja) za 25. prosinca 1 o. g. u Zagreb. Program je jednako kao i na prvome Vaadu na, Pesah u Sarajevu aktuelan i potpuno izrastao iz današnje situacije te iz današnjih problema Ahduta. Uz kritiku dosadašnjega rada, bit će govora p hahšari, o stavu Ahduta prema židovskoj tradiciji, o misiji Ahduta, o koedukaciji itd. Situacija je. danas u Ahdutu dosta povoljna. Kemp i kongres unijeli su novi tempo. Novi članovi, novi kibucitn, nove energije, pritječu, pa sve to oživljava- Ahdut. U zadnje vrijeme cofim mnogo uče za ispite, koji se približavaju. Manbigim će u Zagrebu, za vrijeme Vaada, polagati ispite iz palestinografije i iz cijonizma, a iza -Vaada će ostali cofim polagati ispit iz palestinografije. • Potanji izvještaj donijet ćemo naskoro. Osijek. Poslije .ovogodišnjega sleta u Osijeku, opet se je nakon gotovo šestgodišnjeg mirovanja omladinskoga židovskoga rada započelo s intenzivnim radom, za koji se sada nakon dva mjeseca rada, može kazati, da imade veoma mnogo izgleda na uspjeh. Odmah poslije sleta održan je sastanak omladine, na kojem je zaključeno osnovati omladinsko društvo. Na čelu društva stoji sada slijedeći odbor: Harry Weingruber, predsjednik; Adolf Weiss, tajnik; Alma Sonnenschein, knjižničar; Egon Kraus, blagajnik; Ilonka Schiffer, Rudi Ungar, Erži Ferber, Qiza Liebling i Zora Wcllner, odbornici. Društvo broji oko 120 članova. Svakoga tjedna održavaju se redoviti skupni sastanci, na kojima se čitaju ponajviše originalna predavanja o židovskim i nežidovskim temama. (Dolazi redovito 50 članova.) Osim toga održavaju sekcije (literarna, šahovska i pjevačka)) posebne svoje sastanke. Literarna sekcija obradjuje posebno židovsku književnost po Pinesu. Šahovska sekcija priredjuje prvenstveni turnir. Pjevačka sekcija osnovala je mješoviti pjevački zbor (20 članova) i vježba 2 puta tjedno židovske i nežidbvsike pjesme. U društvu se nalaze omladinci, djaci i nedjaci, u glavnom u dobi oko 16 godina: »... isprva su doduše bile kojekakove nesuglasice l trzavice, ali se počinje konsolidirati i već se opažaju konture nekog stalnog prijateljskog kruga. Počinje se protestirati protiv ukočenog šablonskog neomladinskog rada, počinje se govoriti o duševnom kontaktu, sve u- znaku nekog pokreta za zajednicu.« .Marljivo se 'tadi i priredjuje za Hanuka-priredbu, a preuzelo se je i porazmjestiti 200 škrabica- KKL.

BROJ 51.