Жидов

ŽIDOV

GLASILO ZA PITANIA ŽIDOVSTVA

Steiger - riješen

Zagreb, 23, decembra. U četvrtak, 17. decembra poslije podne pala je presuda porolnika u procesu protiv Steigera, koji je trajao više od dva mjeseca. Osam porptnika glasovalo je za nedužnost, a 4 za krivnju. Presuda je zadovoljila pravdi. Sfanistav Steiger, optužen, da je dne 5. septembra 1924. počinio atentat protiv predsjednika Republike Poljske, riješen je svake krivnje. Državni odvjetnik koji je upstrebljavao kojekakova sredstva i kojekakove argumente da održi optužbu i da dokaže Steigerovu krivnju, nije uložio ni š tovnu žao b u, pa je Steiger odmah iza presude pušten na slobodu. Izvještaji kažu, da je pučanstvo priredilo ovacije nedužnom mladom čovjeku, koji je bio žrtvom nesavjesnog spletkarslva lavovske policije i hajke poljskih službenih i privatnih antisemita. Ovdje se naikraju nije radilo o jednom čovjeku, nego o dubljim i širim momentima. Već je početak polica fne istrage naznačivao da tragovi atentata vode k nezadovoljnoj buntovnoj narodnoj manjini Ukrajinaca, ali je lavovskoj policiji više konveniralo da pokaže, da ona ima u rukama krivca, pa makar stvarno i fiktivnoga, da dokaže svoju sposobnost, a u drugu ruku, da se zataška buntovnost ukrajinske narodne manjine. A k tome je Steiger i Židov. Taj argumenat podraaio je jače subjektivnost posvemašnjih antisemita lavovske policije. A antisemitsko more uzbibalo se u Poljskoj još jače, da joj hajkom svojom i perfidnom besavjesnošću još više okrnji ugled u kulturnom svijetu. Ovi se antisemite grade najčišćim patrijotama poljskim, a ne vode u svom postupku nikakova računa o tome koliko koriste i koliko štete svojoj domovini. U procesu, koji se više od osam nedjelja vodio pred porotnim sudištem u Lavovu, vidjelo se, da su sva objektivna lica, koja su imala uvid u početak i tečaj istrage, bila na čistu o tome, da sumnjičenje Steigera počiva na labavim nogama i da je Steigerova nedužnost posvema vjerojatna. Čitava je stvar u glavnom bazirala na izjavama jedne plesačice, a koje se nijesu usto uvijek slagale. Na policiji se još i iskrivljavali zapisnici sa preslušavanja okrivljenika i na koncu se golema optužnica državnoga odvjetnika hvatala babjih priča. Od 5 .septembra 1924. nalazio se Steiger u zatvoru. Najprije je stavljen pred prijeki sud, gdje ga je tek glas jednoga suca spasio od s m r ti. »Isprela se golema l spletka puna naivnih i perfidnih kombinacija i mlad život malo da nije stradao mučen postupkom, koji je bazirao na laži. Na koncu su se potvrdile sumnje, da je korijen atentata kod Ukrajinaca. Steigerova afera poljskoga pravosudja prenesena je u inozemstvo nesamo štampom nego i dogadjajima, kakav je na pr. interpelacija poslanika Bad t a u pruskom saboru o prijavi Ukrajinca Olšanskoga vlastima u Beuthenu, da je počinio atentat u Lav,ovu. Potkraj novembra potvrdio je Olšanski zaprisegnut berlinskoj policiji svoje izjave i potanko ocrtao sam atentat, kako je spremljen kako je izvršen i što je nakon atentata bilo. Iskazi nekojih svjedoka u procesu, potvrdili su mnoge navode Olšanskoga, pa je svakom moralo biti jasno da je Olšanski atentator. Steigerov slučaj nazvan je drugom dreifusijadom. Ali u Francuskoj Je objektivni duh samih Francuza predvodio borbu za pravednost, istaknuti Francuzi bili su na čelu akcije, koja je raskrinkala lukavi zločin. A u Poljskoj, zemlji bijesnoga antisemitizma, nutarnje i političke rarro-

vanosti bili su Židovi prepušteni sami sebi izuzevši nekoliko uglednih ncžidovskih odvjetnika, koji su preuzeli obranu okrivljenoga. Onih osam porotnika, što su glasovali, protiv ostalih 4, za nedužnost Steigera, skinulo je ljagu sa poljskoga pravosudja. I sad je završena jedna senzacija, koja je i opet išla na račun židovstva, senzacija u sre-

dištu koje je bio nedužni mlad život f a koja je ciljala na sve židovstvo u Poljskoj. I kaošto se uvijek na koncu dešava, dogodilo se i ovdje: istina je pobijedila, a s njenom pobjedom izlazi okrivljeni Židov čista obraza, ali s biljegom mučeništva patničkog galulskog židovstva. Vel.

Kolonizacija drž. zemljišta u Palestini

Debata u engleskoj Donjoj Kući.

Nakon odluke Saveza Naroda o magjarskom „numerus claususu". Keren Hajesod u novembru.

NEOBRADJENA ZEMLJIŠTA U PALESTINI. Lotidou 15. decembra. (11 A) Chm engleskoga parlamenta, Col. licut. J. M. K c n \v o r t h y upitao Je a Donjoj kući ulnistra za kolonije, koliko je- koloniizatomoga ženi# išta. otkuda imade britanska vlada mandat nad Palestinom, dosada dodijeljeno židovskim nascljcnicima n Palestini i koliko zemljišta oni obradinjn; koji su nadalje koraci poduzeti, da za nove useljenike, koji lioće da se posvete zemljoradnji, bude podesnoga zemljišta. Državni podsekretur za kolonije, () r m sby (iore odgovorio je; U nedavno objelodanjenom izvještaju o upravi Palestine u godinama 19211. do 1925. saopćio je prijašnji Vrhovni Komesar da. židovski privatnici i židovske ikorporaole imadu sada u Palestini 319 četvornih milja zemljišta; prije rata imali su Židovi u Palestini svega 177 četvornih milja. Palestinska vlada bavi se stida: nvodjenjem novoga sistema za registraciju zemljišta. Sve dok ta nova uredba ne će biti provedena, moći će se veoma malene površine državnog zemljišta podijeliti. K enwu r t h y pitao je dalje, da li Mr. Ormsby Oore zaista drži, da nema držav n o g a zemljišta, koje bi se moglo da dade podesn'm kolonistima zbog što bržeg i gušćeg naseliivanja. Mr. Onnsby Gore odgovorio je, da ima zemljišta ii državnom pojedu, ali će se ta zemljišta moći dati žiteljima u kolonizacijone svrhe tek onda, kad bude dokraja uveden novi si ttein r egis trjac iJe i kad budu ispitane sve mogućnosti potraživanja u vezi sa posjednućem tih državnih zemljišta. Član Donje kuće J. H. T.homas, koji je u vladi Mac Doaiald-a bio ministar za kolonije, upitao je; Drže li gospoda, da kod podjele državnoga zemljšta ne valja da bndn Židovi protežirani pred Arapima, drugim riječima, da se u ovom slučaju imade prema svima jednako postupati? Colonel VVedgvvood, jedan od najuglednijih članova Radničke Stranke, up'tao je; Posjeduju li u Palestini privatne osobe neobrajdiena zemljišta, i koje korake hoće vladu da poduzme, da ovakovo iiekultbvirano zemljište bude kolonizirano? Mr. Ormsb y Gore odgovorio je; Što se tiče pitanja g. Thomas-a može se odgovoriti, da su državna zemljišta, koja su se dosada podijePia, dobili samo Arapi Nema sunijc, da u Palestini imade mnogo zemljišta, koje nije ni u čijem posjedu i koje se ne obradjuje, a ikoje će se, nakon što so provedu potrebna istraživanja, predati obim narodima, koji nastavaju Palestinu, u svrhu kolonizacije.

BOARD OE DEPUTIES I ODLUKA SAV. NARODA O »NUMERUS CLAUBUSU«. I, ou don. 14. decembra. (ITA.) Pod predsjedanjem lorda James Ro t li s e luil I d a održala se sjednica ,)ewish Board ot Ueputies-a (Vijeće predstavnika engleskih Židova). '• Nakon što je raspravljenu akcija člana Donje Kuće E i tili ur g h-a protiv ministra unutrašnjih jiosala Joyn s o n iiicks-a i pitanja oteš čuvanja inostrani m useljenim Židovi ma, d a steknu britansko državljanstvo referirao je Mr. d’Avigdor O oI d s mid o stanju pitanja numerus elansusa u Žcnovi. Pročitao je brzojavku Lucien Wolfa o odluci Vijeća l,igo Naroda u stvari numerus claususa. Mr. d’Avigdor Goldsmid izjavio je, da će Johu Foreign Cominittee (Izvan# pripomoćni komite britanskih Žiu slučaju* da ugarska vlada ne bi u skoroj diibučnosti promijenila zakon o numerus elansnsn. prema želji Vijeća l,igc Narooa, opet t () pitanje staviti na disku s i i u. Mr. N. Laz »rus izrazio je želju, da Jpint Porerign Committee sa više energije tretira pitanje progona Židova n Rumunjskoj, činjenica, da je sud riješio Moraresc u-a, koji je übijao čitave mase i ispadi protiv židovskih studenata l na dan jubileja borbe z,a numerus clausus jesu simptomi, koji se protive izjavama ministra Duke Josut Foreigit Comm3ttee-n o apsolutnoj slobodi vjere i pravnoj jednakosti u Rnmunjslkoj. PRIMICI KEREN HAJESODA U NOVEMBRU. Glavni Ured Keren Hajcsoda saopćuje, da je u mjesecu novembru ušlo u gotovom novcu svega L 32.984. Udružene Države dale su od toga L 19.378, Poljska L 401$, Južna Afrika L 2500, Rumunjska 1582, Njemačka L 1429. Doprinos od 400 —1000 funti dale su Bugarska, Cehoslovačka, Holandija i Palestina. Svoti# od 32.384 funti zaostaje veoma) sa iznosom, koji bi trebalo svakoga mjeseca namaknuti da. se provedu radovi, koji su predvidjeti! u budžetu. prihvaćenom na kongresu u Beču. Tek je malen broj zemalja udovoljilo svojoj dužnosti. Ostale zemlje n jesn doprinijele ništa ili su doprinijele premalo. U popisu zemalja, koje su u novembru doznačile svoje doprinose, nema Kanade i zemalja Južne Amerike, vanredno bogatih krajeva, koji bi uz jaču agitaciju mogli mnogo da dadu. Radni plan palestinske izgradnje, zaključen na kongresu u Beču, traži velike svotc t novaca, koje se mogu namaknuti. Potreban je jači napon snaga ti svim zemljama, jer palestinska. izgradnja, koja sc u prvom redu vrši novcem Kefen Hajesoda, ne smije da sastane u svom razvitku, koji u posljednje vrijeme kroči odličnim tempom.

GOD. »X.

POŠTARINA PLAĆENA U GOTOVOM

uprava i uredništvo ; zagreb iL'C A BROJ 31, 111. K\T

ZAGREB 25. decembra »925 - 8. tevcta 5686.

IZLAZI svakog petka RUKOPISI SE NE VRAĆAJU

PRETPLATA GOD ICO D. POLUOOD. 50 D CETVRTGOD. a») I) POJEDINI BROJ 2. D

BROJ 55.