Жидов

ŽIDOV

Antisemitizam madjarske vlade

' ‘ij «itui pr>;?'saitisk:.oi*i Tc o numerus ciaususu * j£ii<loyyn*a. Argument? ministra Rlebelsberga Zna> £a|n<> fijßf ive Bethlena

ITA). neki dan vodila se u rtiad jarsi oni pa ••ja mentu u okviru gene ralne rasprave o budžet bom provizorija debata o pitanju ' urnierus -,:!au* -a- Socijalni đjJm'hkrata Peidl govorio je odre| šilo protiv zakona o iiumerus claususu«. Taj ic zakon Jg sramote za Madžarsku, Zastupnik S/j laiY pročitao je i Javu gtadjanskih stanaka di mo «-a‘. Koga kluba u kojoj :•• uki \uće-nuif eru dacszsa ali n« kao j jsić-fice izvana nego (ci suverenoga zekcuodavistva. * Zastupnik Pev e r (socijalni demokrata) f« nj|* no je Lnlerpe'ir; o motri zakona »> atunerus c us «u i rekao, tk je prema njegovim infoima« anrt. Savez Naroda bilo ponajprije zauzeti oštar stav pr*tk loga, da rumeniš c* ivsus ostane , ialje na laž Samo zbog o h car ja ministra K ebelsberf , će se zakon cl; cs k ori- izmijeniti oduisl o e Savez Nareda od presudne odluke. k|ir I Ministar prosvjete grof klebe'sber cxt govori«- je Pf acidjbi . lur -ina, istaknu Jtl ,p, da vlada ho«ft •vv ■ ia-ususom cč vat ; zen v'ni a, ii-, ,ogao da postane k- m .-cuclu* jom ga a renje j,\J a ,dt-nici povla Ji: ■ niie. Poviri sa lje ce; >Sljefa ja! To ste trebat i u Berlinu da k. *, »Sto j.-. o\j;> velim, čut će se . u fc'crimu, U struč" m školama />• aumeras ciausus uveden i ako židovska mlade > ikoie posjećuje velikom broju. Bethlenov kakiijet uvijek je držao umerus clcu.tus prolaznom, pridfor meno n uredbom. Savez Naroda nije btio prpe kottsolidovahja n. Mađjarskoj zaustaviti odluka«! koje bi rtuopjle dovesti do eksplozije, Zašućuje se, da je numerus clau-'us bio us ecri.i nakon diktature sovjeta u Mađjarskoj i kao na posljedica, Gotove svi vodje i egzekutivu i o»g; te i boljševičke diktature došli su iz redova us* jg. | ni h gaHč k i h Židova, koji nam se ni u- voj ni u drugoj generaciji nijesu mogli duševno U miH- 1 jc demagogija, gospoo n mi- I »istru!«) Drugi psihološki' razlog leži u kalasft.jfal- I trom stanju niadjarskdga srednjeg staleža, Ku-fT y f&. 1 stalež morao da vidi, gdje ga obara i sirrvij iji boj ga to židovstvo bio bi natjeran u oča , 0 ktji s protiv anfe'tTnifizma u Mađjarskoj neka promaši? to pitanje, koje a kršćanskog srednjeg staleža je srdžbu i očaj, Madimska nacija ne ;c iikaa ;i za boraviti komunizam. A ako opozicija agrasr ■■*<. cržaje na dnevnem redu pitanje numeru ci .ve ita smeta time proces izmirenja pa potiče i budi n«. v i va! (Poslanik Šai d .> t do- ; likuje; AH vi ste upravo intelektualni zt četnik an- : 4 semiiskoga vala!«), •• Čim se budu naše n dvene prilike u toliko popravile, da će se moći kazati, da i proces ozdravljenja ne će biti smetan, izir jenil ćemo zakon o numerus claususu«. Desnica je odobravala ministru, a demokratske stranke primile su govor s vanredno mnogo negodo- J vanja. Ovaj je govor jasno pokazao, da, vlada ne namjerava da ispuni svoje obećanje dano V jeću Saeze Naroda, da će doskora izmijeniti zaton o m / me«us claususu. Interpelfinr zast, Peyer >zja.ip j J da odgovor ministra neprima na z na a j e . Vlaaine stranke primile su odgovor trinis’ra na i znanje a uz njih i kršćanska opozicija. f naredna sjednica madjaiske Narodne SkripšM’j ! , bila je, ispunjena debatom o numerus clausr.su. Pri ni je govorio poslanik Paul Š and or (liberal; >; ić.i-ov i i rekco, da je grof Kiebelsberg zaveo pari t onat u bludnju, kad je ustvrdio, da se na univerze pnninjn sinovi zaslužnih muževa, jer bi inače bili p * Ijete’;, » sinovi nekih Židova, koji sn stradali u rat . ili od ,j komunista. I mnoge se druge tvrdnje minist; ja mo i protive činjenicama. Grof Klebelsb ' došao je iz Žcneve kao pobjednik. Savez *«' oda |i nije u pitanju numerus claususa donio odluk'. ; rotiv madjarske vlade, jer su Židovi ministru ki J>elš- , bergu da I 4 ar guim'cn at, kad su sf ,|sp'"o

ivili, da se rješenje toga pitanja nametne izvana. >Mi smo to učinili, da očuvamo prestiž zemlje. Uvjeren sam, da se ministar predsjednik grof B e t h 1 e n ne slaže s ministrom Klebelsbergom u mišljenju, da se zakon o namerus claususu mora održati na snazi. \li zašto ne govori sam predsjednik vlade, Protestir ;m i s ovoga mjesta protiv toga, da se pitanje riješi pritiskom izvana. Ono mora riješiti samo ugarsko društvo«. Frivolnost je, kad ministar Klebclsberg tu stvar miješa s boljševizmom, da übere Uo veći aplauz. Židovi su pod pritiskom boljševizma jednako trpjeli, k t p i svi ostali u zemlji. Kad su se mađarski Židovi borili u zemlji protiv boljševizma sjedio je grof Kleb'flsberg u inostranstvu i promatrao situaciju iz svojć udobne hotelske sobe, »Mi se Židovi borimo, protiV numerus claususa, jer hoćemo !a se već jednom) riješimo žute mrlje«. Naredni govornik, \pcr|klni demokrata Ruperf, rekao je, da su Židovi naivni, kad drže, da se grof Bethlen ne slaže s ministrom Klebelsbergom. Groi Bethlen je spretniji. Dalje je pjosl, Rupert upozorio vladu, da sudbina madjarskin manjina u nasljednim državama ovisi o postupku madjar.ske vlade. Govor ministra prosvjete jest izdajstvo madjarskoga naroda. Poslanik Vazs o n y i (nacijonalni demokrata, Židov), rekao je, da je zaključak Saveza Naroda osokolio grofa Klebelsberga, da se konačno vlada ovako uskogrudno i rasno šovenski i da ne daje nimalo nade da bi se numerus clausus u dogledno vrijeme mogao ukinuti. Tražimo od vlade, da nam odgovori na naše pitanje: Što smo mi Židovi ;,apravO u Ugarskoj? Nacija, rasa ili madjari židovske konfesije? Odgovor ministra predsjednika Bethlena, Ministar predsjednik gVof Bethlen rekao je u svom odgovoru poslanicama, da vlada u pitanju numerus claususa vodi samostalnu politiku. »Na pitanje, da li su, Žjdovi r&sa ili nijesu odgovaram ovo: Zakon o numerus claususu označuje Židove kao rasu, odnosno kao naciju. O tome nema sumnje. Ali to dakako ne znači, da je takovo i gledište vlađ- Ži love, koji se identifikuju s Madja r on a držim Madjarima židovske kon f e s i/l ane rasom. Naprotiv moram da kažem, da i' ovoj zemlji ima i takovih Židova, koji se sami o.zjn a ču j u na ro ć i to m rasom i to tako, da se ne identificiraju s interesima madjarskoga narode«- i tosiar.ik Fab i a n .(nacijonalni demokrata) iznu je u svom govoru statističke podatke, koji pokazuju u kphko su velikom broju stradali Židovi od komunističkoga režima. Od übijenih ljudi bilo je 14% Židova a sad se prima na univerzu od lwO Žitova samo p. Grof Bethlen morao bi protumačiti, k ako se m že konstatirati koji Židovi čine rasu, a 1 iii amo konfesiju, k imerus clausus za sva zvanja? Budinipcšta, 21, decembra 1925. (ITA). Na nom partajskom banketu, rekao je antisemita ». i'i’js Gonjbos u svom govoru, da savjetuje Židovi ni, da ne diraju u zakon o - numerus claususu, jer c. sic inače zatražiti, da se vodi katastar ©svim z njimq i da se numerus clausus proširi na sve p., lovne grane, cm udjska konferencija Židova u Madjarskoj, 5, januara sastati će se u Budimpešti konferenc asvi'i Židova u Madjarskoj, koja imade na dnevr n redu jedinu tačku: borba proti numerus clausvtsi Pregled Antisemitizam madjarske vlade, Necijouiste i rad za Palestinu, 10. godište »Židova«, Zagreb, 30. decembra 1925. Madjarski ministar prosvjete grof Kuno K 1 cb elsb e r g, bio je neki dan u pešlanskom parlamentu izazvan interpelacijom socijalno demokratskog poslanika Pey e r a i govorima nekih drugilh članova madjarske narodne skupštine, da govori o numerus claususu i da ga opravdava. Prema onome, što je rekao, čini se, da madjarska vlada ne će u dogledno vrijeme izvršiti obećanje, koje je nedavno u njeno ime dao Savezu Naroda grof Kuno Klebelsberg. Vijeće Lige Naroda, a na prijedlog iznesen po izvjestitelju Mello Francu nije ispitivalo opravdanost i pravnu dopustivost zakona o numerus claususu, nego se zadovoljilo obećanjem madjarske vlade, da će zakon o numerus claususu biti doskora izmijenjen. U Ženevi je grof Klebelsberg odbijao sumnje, da je numerus clausus uperen naročito prema Židovima, a ako ih zakon toliko pogadja, krivnja je u činjenici, da baš Židovi daju percentualno najj više intelektualaca. Tu se u Ženevi madjarski ministar prosvjete vješto poslužio odrešitim gledištem madjarskih Židova, koji su na sva usta stali da protestuju protiv interve n-«|i je izvana, a naročito židovske internacionalne akcije, koju vodi Jewish Board of Deputies, organizacija britanskih Židova. Ministar Klebelsberg, kao oficijelni predstavnik madjarske vlade priuštio je tiradi irskim Židovima i komplimenat, da su ugarski patr'ide, ,ia da brane suverenitet svoje domovine i u piianjn, kojim se sticajem prilika i protiv volje vlade osjećaju pogodjeni. Došavši kući navukao je ministar prosvjete staro ruho i prvom zgodom brani numerus dausus, padjonglira banalnom pričom o boljševizmu Židova Da bude politički savršeniji on oprezno luči nov useljene gali č k c Židove, koji se ni prvoj -n» drugoj generaciji nijesu mogli asimilirah ma darol'-u,' od domaćih Židova. Gotovo svi vonje 1 egzekutori boljševičke diktature u Madjars oj potiču po njegovom mišljenju iz redova toga ga lički židovstva. Time se brani i opravdava mitue-rus cl u;-us, koji jasno pogadja sve madjarske Žid«. ve, pa kako je naveo poslanik Šandor, sinove ot ir. .dj irskih Židova, koji su se žrtvovali za Madjatsku Drugi dan, sam je ministar predsjednik grof Be thl e n u svom odgovoru poslar k.u Vazsonyi-u rekao, da zakon o numerus claususu smatra sve Židove rasom, pa je time ukazac na smiješnosi bajke ministra prosvjete o lučenju Židova na galičke i madjarske. Ministar predsjednik Bethlen rek o je u tom odgovoru poslaniku Vazsonyi u, da vlada ne smatra sve Židove rasom. Oni, koji se idejuifikuju sa irt teresima Madjarske drži ona Madjar! .a židovske konfesije. Ali ima, reče, Židova, koji se nr smatraju Madjarima. U riječima grofa Bethlenu iraade tona, koji pokazuje, što riječi same nijesu rekle Groij Bethlen misli, da se time, što netko da nije Madjar, nego Židov, Čeh, Rumunj, Nijemac .. 1: može opravdati protupravan postupak prema njemu. \ madjarski Židovi kao da šutke priznavaju to načelo ministra predsjednika, jer nijedan od židovskih (a ni nežidovskih) narodnih poslanika nije ustao da kaže, da to načelo ne valja i za nj nema opravdanja, sve kad i bi svi Židovi jasno i glasno ispovijedali đa su posebna nacijonalna grupa. Jer i pored te deklaracije, mogu oni da budu valjani patriote, dobn gra djani, koji svojoj zemlji mogu da i usto više koriste nego natražnjački i šovenski ministri, kgrade dalekovidnim socijolozima ma teških društve' ” prh k: a kou-uće su obični političari opsjednuti uskogrudnim »rasnim« i uact jonalnira šovinizrnem, Grroi Klebelsberg voL-gov procesu ozđravIjfvanja, kojemu ima da s’uži zakon o numerus ■ susu. Već sam\ govori tmmsira Klebe;sbe-ga ? iu stra predsjednika Beiblanu u »ajmanju raku u#-

Starina plaćen« u t-jtci-vom ;TPLATA NA ,ŽID’)V" STOJI. JODIŠNJED 100,— t POLUGODIŠNJE 30.r-, D25.riillm SE RAh siAlu FO S TALNOM efsN Kl’. - y PLATIVO 1 QTUŽIVO U ZAGpTSU - BROJ ČEK RAČCNA URRAVE ,ŽIDOV' JE !

GOD X

ZAtFjiß, dne 1. jam* .i 1 r ii . 1.5, i... >a - -b.

PoJeđJtu broj stoj? 2 dinara „ŽIDOV?; JŽlAil SVAKOGA PETKA ! OPRAVA .ŽIDOVA" .NALAŽE' ’&fc' /JidjlEß, ILICA 35.-UL Z AKL.JU '%& HrUIA&CIJEZA OLANKFDO SR!jHĆif.:vVđ ŠATI.’-ŽA' VIJESTI DO RUKOPISI S^i\^VM- v AĆ A »U.

*ROJ i.