Жидов

gosp. Rapparđ, da Židovi nijesu u dolini Jezreel nikoga potisnuli ovm moskita i da su močvaru pretvorili u plodnu dolinu.« Iz dobrauo opsežnog protokola mogu se ’aiko izabrati po koje napomene raznih članova, koje uhu cijoniste ne zvuče baš ugodno. U drugu ruku mora se konstatovatl, da su izričaji kritike Ili skepse gotovo u svakom slučaju izazvali autorPtat/ifvnu zadovoljavajuću repliku. Značilo bi, nadati se suviše mnogome, kad bi se očekivalo, da će se rasprava komisije sastojat? od samih hvalospjeva, pa se ne Sirije smatrati, tragičnim, ako se katkad čuje i glas kritike. Rasprave Mandatarne Komisije dokazuju, da proces propagande ii upućivanja nije završen, ali one pokazuju i to. da je taj proces a posljednjih dvanaiest mjeseci uvelike napredovao. Treba pogledat 1 i drugu stranu slike. I afko imade mnogo nesporamaika, koje valja ukloniti, ipak se ne smilje mimoići mjesta a protokolu, koja nas vanredno zadovoljavaju. Spomenuli smo već izjave profesora Rapparda o iiriiferaciji i o djelu u Emeku. Na drugom mjestu zasvjedočava prof. Rapparđ zaslužno djelo »Hadase«, a drugi jedan član kotu sije, gospoda BuggeW ii c k s o h 1 isticala je djelo židovskih škola, a prije svega napore i trud učitelja. Gospodin Pa 1 a c i o s govorio je sa simpatijom o vodećoj ulozi, koju madu Židovi u razvitku kooperativnoga pokreta Gosp. d'Andrade govorio je o sveopćem napretku Palestine pod novim režimom, a naročito je naglasio činjenicu, da je u vrijeme općih nemira u slamskom svijetu uspjelo u Palestini stvoriti takove mirne prilike, te se je mogla izvršiti redukcija posade. Ali to nije sve. U najmanju jd ruku jednako važna činjenica, da su nepromjenljiv karakter mandata i nepovredivost Balfourove deklaracije bili u raspravama komisije p r e g aantno izrečeni. Gosp. Ormsbv Gore preporučio je Arapima, da spoznaju, te »nijedna britanska vlada ne će napustiti Balfounovu deklaraciju« i komisija je odbila, da dvije od arapskih peticija uopće uzme u obzir, jer su zahtjevom, da se obesnaži Balfourova deklaracija, dirnuli u jedan od osnovnih principa samoga mandata. Govorilo se je mnogo o načinu, Ikako je Mandatarna Kombija tretirala peticije Agudas Jiisroel, ali se je premalo pažnje posvetilo važnim liKjajvama, koje je k ovoj taćci ispred britanske vlade dao gosp. Ormsby Gore. Gosp. Ormsbv Gore je upozorio, da grupa, koju zastupa Vaad Hair Haaškenazi »jamačno želi uspostavu dviju općina: ali obzirom na činjenicu, da ova grupa broji oko 1600 duša, a da ostalih Židova ima 100.000, jasno je, da je taj p'.an posve nepraktičan i neprovediv.« »Nemoguće je«, rekao je, »da u jednoj zemlji budu dvije samostalne, posebne židovske općine, jer bi 1 to dovelo do kaosa.« Drug hrt riječima: gosp. Ormsbv Gore rekao je posve jasno, da mandatarna vlast ne će dopustiti stvaranje posebne javnopravne agudistiSke općine, to će reći općinu, koja traiži jednako pravo kao i zajednica svih ostaliM Židova, koje zastupa Vaad LeumL On se je mnogo trudio, da objasni, da se ovdje ne radi o konfliktu izmedju ortodoksa i neortodoksa, nego izmedju pretežne većine Židova svih reliigijoznih smjerova s jedne strane ! jedne vanredno male grupe. U pitanju š’h i t e, izliti je g. Rapparđ mišljenje, da se ovo pitanje slobodno riješi, pa da manjina, koja misli, da joj savjest ne dopušta, da se u nekim ritualnim pitanjima podvrgne ritusu većine, kao štoi je na|' prfrnier Iklanje goveda, na svoj trošak 1 način obavi klanje. Ormsbv Gore napomenuo je k tome, da je to »kompromisni prijedlog, (koji će možda moći ukloniti teškoće, što postoje«, ali je na drugom mjestu dodao, da će možda Vrhovni Komesar predložiti, da se čitavo to pitanje ostavi) Izvan zakonskoga uredjenja. Metoda, kojom se je poslužila Aguda, mogla je medju članovima Mandatarne Komisije, koji ne poznaju pitanja, o kojima se radilo, prouzrokovati konfuzžju, ali izjava Ormsbv Gore-a daje naslućivati, da mandatarna vlast dobro poznaje činjenice i da ne će dopustiti, da bude zavedena ovakovim bluffe-om. Interesantna bšlal je tačka, o kojoj se raspravljalo veoma pčtanko: poticaj, da Mandatarna Komisija ili po njenom nalogu jedan odbor posjeti Palest.inu. Raspravljajući žalbe Arapa našla se je komisija pred teškoćom, jer se mnoge tvrdnje Arapa nijesu mogle drugačije ispitati nego na licu mjesta. Mnoge od tih tvrdnja ocjenjene su na temelju obrazloženja mandatarne vlasti kao obične fikcije. Ipalk su neki članovi kombije držali, da se ove tvrdnje mogu dovoljno obezkrtjepfjbi samo temeljitim ispitivanjem. Protiv toga da komisija posjeti Palestinu Uf drugi koji mand. teritorij, izneseni su mnogi razlozi. »Jasno je, da se mandatarna vlast, jednako u Palestini kao i drugdje, nalazi 1 u neodrživom stanju, kad se može uložiti priziv protiv svake njene upravne mjere, a of cijelno prisustvo komisije na mandatamom području moglo bi izazvati komplikacije, koje oizbiljno ugrožavaju urednu upravu.« Ove i slične razloga uspješno je iznio sir Prederik L ug a r d protiv prijedloga, pa je nasuprot predložio, da, ako je moguće, komisija sasluša u Ž e n e v i jednoga zastupnika A r a pa. Da je ovaj interesantan prijedlog bio prihvaćen, moralo bi se dati’ isto pravo ii CJon. Organizaciji, kao Jewish Agencv, pravo, 'ikoje je dosaida pripadalo samo akreditovanim zastupnicima mandatarne vlast". O prijedlogu se nije dalje rasprarvljalo, a obzirom na predloženo putovanje u Palestruli ograničila se komisija nato, da u svom izvještaju spomene, da se obzirom na broj i kompHciranost pitanja, koja su fenešena u arapskoj peticiji, sumnja, da se bključivo >na temelju pismenoga materijala)« mogu da dadu podesne »preporuke« (misli se mandatarnoj vlasti. Ured. »Židova«), Razlozi protiv putovanja su itako jaki i toliko jasni, ’da nema nikakove vjerojatnosti, da bi se moglo faktično obaviti; sa. cijorvstičkogai gledišta može se obzirom na ovo pitanje reći, da bi tačno i temeljito .ispitivanje arapskih ža'bi Cijonističkoj Organizaciju moglo donijet" samo koristi Iskustvo pokazuje, da neki nesporazume! o prilikama u Palestini iščeza-

vaju čim se osobno upoinaju'činienice. U vezi s tme dostaje, da. se spomene svjedočanstvo profesora Rapparda, koji je svojikn kolegama U komisiji izjavio, da je on potpuno uvferen o koristi njegova posjeta u Palestini, jer su njegov put po Palst ni i sve, što je u Palestini vidio, posvema izmijenii'i njegovo stajallište. Ovakova izjava tako uvaženoga čovjeka morala je da djeluje na komisiju. Cijr.nisfliCki čitaoci protokola s radošću će ustanoviti, da komisija .made ineđju svojim istaknutim članovima jednoga muža, koji se je vrat«o sa po Palestini pun zad vljenia i pr«>žet simpatijama za cionistička stvaT. PRIMICI KEREN HAJESODA U DECEMBRU. Glavni Ured Keren Hajesoda u Londonu objavio je specifikaciju prihoda u mjesecu decembru. Prihodi još uvijek ne donose potrebnu svotu i ne polkazuju nikaikav porast prema ranijim mjesecima oktobru i novembru. Primici u decembru iznose svega 32.805 funti'. U decembru 1924. iznosili su primici Keren Hajesoda nešto preko 39.000 funti. Najveći doprinos u decembru 1925. doznačile su Udružene Države (nešto preko 21.000 funti). Na drugom je mjestu Rumunjska sa svotom od 7571 funti. Onda dolaze redom Njemačka (1521 funtu), Argentina (1261), Letska (1118), Nizozemska, Engleska, Poljska. Ovaj puta nalazi se u iskazu i Jugoslavija, pa je sa svotom od 305 funti, na 11. mjestu. Zbog premalenih primitka ne će Palestinska Cijon. Egzej kutiva moći dobiti mkakovc doznake za pokriće budžetnih ! stavki, predvidjenih za mljesec decembar, jer se moraju da ppkriui ponajprije deficiti, koji su nastati u mjesecima oktobru i novembru zbog preniskih primitaka Keren Hajesoda, Direktorij Keren Hajesoda traži, da se unutar cijonistićkih redova i krugova, koji simpatiziraju sa izgradnjom Palestine upru sve sile za poboljšanje rada za Keren. Hajesod. Konsolidacija židovskih pozicija u Palestini moguća je samo onda, ako bude i pregalaćka saradnja, svih prijatelja palestinske (Izgradnje stalna i osigurana ! alko Keren Hajesod bude mogao da izvrši svoje obveze. GOSPODIN MORGENTHAU OBEčAJE POTPOMAGATI ZAJAM ZA PALESTINU. Jerus oli m, 19. januara (PC). Doznaje se, dia je g. Hen ry Morgenthau, nekadašnji američki poslanik u Turskoj i predsjednik komisije Saveza Naroda za zajam Grčkoj, izjavio, da će ući u komite) od 5 istaknutih trgova koji će studirali preduvjete i izglede Palestine i konstatovati, dia li ovi opravdaju zajam za dalji razvitak Palestine. Kad je gospodin Morgenthau odlazio iz Palestine, predložio je, da: se konstituira takav k,omite i rekao, da napredak židovskoga rađa u Palestini od njegova posjeta u god. 1914. vanredno irnenadjuje. G. Henry Morgenthau je obećao,da će zagovarati i pripomoći židovski nacijonaini zajam, iako istraživanja komiteja dovedu do povoljnoga suda. rr ŽIDOVSKA MIGRACIJA. 12.100 židovskih useljenika u Americi lO.OOO židovskih izbjeglica u Bugarskoj. Ženeva, 19. januara. (ITA) Internacionalni Radni Biro Saveza Naroda izvješćuje; U kvotnoj godini 1924. —25. došlo je u Sjed. Američke Države litz raznih zemalja svijeta 294.314 useljenika. 92.738 deportirano je; prema tome čista stavka useljenja! iznosi 201.586 osoba- Useljenje se je prema prošloj godini umanjilo. Medju useljenicima u kvotnoj godini od 1. jula 1924. do 30. juna 1925. bilo je'l2.loo Žiidova. lz izvještaja proizlazi! nadalje, da se mediti izbjeglicama što su se sklonili u Bugarsku od vremena njena/ oslobodjenja ovamo nalazilo 10.000 Židova. Delliner zatvara svoju tvornicu svile. Palestinski privredni list »Mishar V’taasija« javlja, da je bečki Industrijalac Delfiner zatvorio svoju tvornicu svile u Tel Avivu. Razlog tome nć leži u lošoj situaciji tvornice, jer je ona jedno od najboljih preduzeća u Palestini. Narudžaba imade toliko, da se ne može za vremena producirati sva količina naručene robe. Upravo je tik pred zatvaranjem tvornice doputovao sam vlasnik Delfiner iz Egipta, odakle je donio velikih nairudžaba. Delfiner nudii tvornicu na prodaju. Razlog tome bit će jamačno u tome, što Delfiner imade u Evropi' nekoliko tvornica, koje jamačno trebaju likvidnoga novca. Tvornica u Tel Avivu kao apsolutno aktivno i dobro preduzeće moći će se lako prodati, pa se očekuje, da će doskora doći do kupnje. Umro dvorski savjetnik Taussig. U Beču je umro u 63. godini dvorski savjetnik Taussig. Rudolf Taussig, koji je svima posjetiocima cijonističkah kongresa. sve od godine 1897. dobro poznat kao upravnik stenografske službe na kongresima, igrao je ( vidnu ulogu u židovskom i cdjontetičkom životu Beča, a osobito se odlikovao svojim radom na, socijalnom polju, napose za vrijeme rata. (Zfko) Prvi državljanin Palestine. Na temelju novih odredaba o naturalizacija vrši se u Palestini podjela državljanstva pojedinim optantima. Prvi certifikat o naturalizaciji dobio je ihž. Ruthenberg. (Ziko) Novogradnja za hebrejsku gimnaziju u Jerusolimu. Budući da se hebrej. gimnazija u Jerusolimu radi skučenih prostorija ne može onako razvijati kako bi to bilo od potrebe, to je jedna turistička grupa iz Amerike preuzela na se, da nabavi novaca za pod r žanje nove velike zgrade za gimnaziju. Kod te akcije sudjeluje i poznati hebrejski književnik Reuben Bra i n i n. (Ziko)

Probudjeni krivotvoritelji novčanica i jevr. Madjari

(N. T.) Kao teška mora leži antisemitski režim u Madžarskoj na Jevrejstvu cijeloga svijeta. Puni patriotskog oduševljenja 'i užasa radi semitske moralne inferiornosti madžarski su aristokrate zaveli režim hrišćanske kreposti i madžarskoga poštenja. Mladi su se Madžari počeli buditi Madžari, koji se bude iza teškoga sna u znaku jevrejskoga jarma t' spoznali su, da će domovinu spasiti uništavanjem Jevreja i dizanjem zastave zaštite plemenite madžarske rase. 1, gle, »Madžare, koji se bude« konačno su probudili francuski detektivi kod falsifikovanja novčanica, te posvećene tekovine kapitalističkog društva Hoće li g. K 1 e b e 1 s b e r g, grof i ministar prosvjete, junak »numerus clausus«-a, znati rastumači® začudjenoj Evropi potrebu falsificiranja novčanica, koje je počinjeno u »patriotskoj uzbudi enost i«? Uvjereni smo, da će jevrejski Madžari tu uzbud,enost vieo; ma brzo shvatiti ii preuzeti ulogu tumača prema začudjenoj | Evropi Oosp. već je počeo pripravljati teren svojim poznatim govorom. Već se povlači zid izmedju falsifikatora i vlastodržaca na čelu sa grofom Bethlenom. Bečka »N eu e Freie Press e« dosljedna svojoj tradiciji već je čestitala zvanićnoj Madžarskoj, kako je muški izdržala prve udarce, koje joj je zadala afera s falsificiranjem novčanica. Ona čestita kao da je afera već svršena- Mediiutim sve to ne će koristiti probudjenoj Madžarskoj. Engleski i francuski diplomate, koji nijesu mogli zaboraviti na romantične predratne lavove u Madžarskoj, na zvukove ciganske glazbi viteške muževe zamamljivih žena, valjda će biti izliječeni od svojih sentirnentaliteta, koji su toliko unapredili interese Horthyjeve Madžarske. Gospoda diplomate ne će valjda biti tako naivna, da će povjerovati onome zidu, kojega žele sazidati »Neue Ereie Presse« i gosp. Vazsonyi, jer je svakome jasno, da »patriotska uzbudjenost« ne prestaje kod Odmbosa i Eckhardta, nego ide i dalje i više. Sada nam je »zaštita rase« razumljiva. Takova rasa treba da se doista ogradi od ostalih rasa. Jevrejski Madžari izgubili su sada uzor, koji su im postavljali »čistokrvni« tijekom posljednjih godina. Njima ipak nema lijeka, i oni ne će prestati s dokazivanjem, da su se njihovi predji prije Arpada ili barem s Arpadom doselili u Madžarsku. Oni će valjda i nadalje nalaziti zadovoljstvo u tome, da ih viteški gubernator pohvali, kada dadu pare za antisemit ske svrhe. Sad će davanje para biti opet potrebo, jer je mašina za falsificiranje razbijena. Ova afera nam dajq nove poglede u psihologiju madžairsko-jevrejske asimilacije. Sada nam postaje razumljiv osebujni karakter madžarskih asimilanata, jer su se samo u milieu-u, što ga sačinjava madžarsko društvo, mogle razviti tako niske ii podle, ropske i bezobrazne karakterne crte, kakove imadu madžarski asimilanti. Za modu i asimilaciju vrijedi jednaki loi d’imitation. ■ Treba oponašati one, koji su viši po društvenom položaju. Madžarski nairod u sivo joj cjelini nffe ni bolji ni gori nego drugi narodi, ali na čelu madžarskog društva stoji klasa sasvim (osobitih značajki: madžarska gentry. Prirodno je, da su se jevrejski Madžari u svojoj ludoj težnji za asimilacijom u prvom redu poveli za madžarskom gentry. Tako nam se otkriva ova hohštaplerska, a ujedno bornirana crta madžarskih | asimilanata, koja je tudja drugom jevrejskom življu. Naše simpatije priklanjaju se šačici naših istomišljenika u Madžarskoj, koji stoje u borbi na dva fronta; proti pokvarenosti i nasilja hrišćanskog kurza J proti podlosti svoje izdajničke braće. Uvjereni smo ipak, da će snaga naše velike stvari vratiti Jevrejstvu zalutalu braću. (ŠTRAJK ARAPSKE ŠTAMPE U PALESTINI. I židovski listovi pridružiše se protestu arapske š ampe. Jerusolim. 19. januara. (ITA) Već smo javili, da je arapska štampa u znak protesta prot’ povišenju poštanske tarife na nekoliko dana obustavila svoje izlaženje. Arapska štampa je zak’jučila, da tako dugo, đak se ne snizi poštanska tarifa, ne će donašati ohavfještenja vlade. Kako čujemo, sada su s%; tome zaključku društva arapskih izdavača novina priključila dva hebrejska dnevnika u Tel Avlvu »H aar eci i »Davar« HEBR. univerza u jerusolimu zastupana u komisiji ZA INTELEKTUALNU kooperaciju. Zastupa je proL A, Battožit Pariš, 18. januara (ITA). Ovamo jc prispio prof. A. Einstein, da kao predsjednik kuratorija za hebr. univerzu u, Jerusolimu istu zastupa u komisiji Saveza Naroda zai internacionalnu intelektualnu kooperaciju. Predavanje Einsteina u Pariza o hebr. aniverzL Pariš, 20. januara. Prof. Einstein, koji boravi ovdje kod sjednice komisije Saveza Naroda za inlernacijonalnu intelekt. kooperaciju održao je u društvu France Palestine interesantno predavanje o daljnjoj izgradnji hebr. univerze u Jerusolimu. Predavanju su prisustvovali uvaženi predstavnici umjetnosti i politike u Francuskoj. ProL Couchoud sa pariške Sorbone zadivljen obnovnim radom n Palestini, Pariš, 18, januara (PCJ. Prof, Couchoud, koji predaje na pariškoj Sorboni povijest staroga vijeka, vratio se jc sa svogla puta po Palestini te je u krugu »Chomer Israel«, društvu ortodoksnih i anticijonističkih Židova, održao oduševljeno predavanje o Židov, obnovnom radu u Palestini. Velik utisak, koji je učinio taj kršćanski naučenjak na prisutne pokazao se je i u zaključku, da se poduzme putovanje u Palestinu.

2

»ŽIDOV«

BROJ i