Жидов

školstva i podjele zemljišta Židovima, pa ■ krit4*vao argumente, koje je iznijela engleska vlada protiv ričovorl u memorandumu Cijonističke Organizacije, "Na »raju referata dotakao se je dr, Licht prilika u Juoslaviji rastumačivši kako kulturni nivo sredine utječe na araktecnu strukturu zajednice, koja u njoj živi. U nas postoji osjetljivost za riječi kritike. Neispravnim i pretjera- j •n) reagovanjem stvara se antagonizam. Mi smo Židovi oso- \ .ito osjetljivi jer smo inferijonni u političkoj zazrelosti, pa se icrado upuštamo u kritiku naših unutarnjih pitanja. Zbog oga ne jle ni dr. Licht, da sad kritikuje mnoge pojave u nas f icgo te da se takne tek nekih pitanja. U ono doba revolucijonarne atmosfere oko godine 1918. šio je ili nas revolucijonarni zapos i duh zgrtanja oko zajed- | ličkih vodja i ciljeva. Svjedodžba naše inferiornosti jest činjeiica dalje u nas nestalo skupnosti, čim je nestalo umišljenih ipassooti U zemljama kao ito su Engleska i Italija je sanosvijeJ Židova bila jaka i prije ojonizma. tim Židovima ne ; reba stimulans pogroma buditi ovu samosvijest i pored asiuilatorsV.h težnji. To čini tradicija slobodnjačkoga osjećanja i ; redjenjjcivilizatorski uljeacj sredine. U nas se eventualno , apie »pričati labavost našega židovstva, koje je politička ne- | azrelo i koje se ne osjeća političkom jedinicom. U tom se j lašem opaža neopredjeljenost prema židovstvu u vakom'pogledu. U jednom dijelu javlja se bolesna, nesocijal- i 1a težnja za isticanjem individualiteta. Ta težnja za vlastitim ‘t|Oßnjem javlja se u raznim oblicima. Ona je razlog mnogo,elm u »as. ukoliko vodjc pojedinih akcija nijesu što poduzeli na temelju promišljanja. U velikoj je sredini teže prodrijeti i istaknuti *e, pa se zato ovakovošta čini u malom židovskom krugu, gdje će lakše poći za rukom. U Turskoj ukida Kemal Pala fe*. Bosna fesa se ne će odreći. Velika sefardska općina u Solunu uzima za svoga rabina dr. Ehrenpreisa, u Bosni se takovošta ne će učiniti. Pod plaštem dobrotvorne institucije provodi se nastrana tendencija. Govori se, da se radi o nijansama, ali se iz nijansa prave velike stvari. Iza toga kritikova© je dr. LMcht Savez Jevrejskih Veroispoveđnih Opština, »Početkom 1919. bili smo«, _ re j« dr. Licht »fantasti. Pomišljali smo na židovsko narodno predstavništvo u ovoj sredini. Zaboravili smo, da sićušne prilike u Jugoslaviji ne dopuštaju, da se izvrši ono, što se je moglć 'učinili u čehoslovačkoj«. Ali moglo se izraditi štogod za pojačanje židovstva u nas. Savez je neplodna organizacija. Trebaj bi barem biti prožet težnjom za a ne bi smio dr protežira cijepanje. 3 Dr. Licht je završio svoj instruktivan referat, koji se odlikovao pregnantnim, taćno odredjenim stajalištem u svakoj tačci, koja je bila iznesena, spomenuvši, da će ovaj puta pc Miti po sirani dragu- mu temu o omladini. U diskusiji je g. Hoše Schwcigcr replicirao na neke izvode dr. Lichta naročito o dogadjajima u Americi i o madžarskim Židovima. U završnoj riječi odgovorio je dr. Licht na pngov.ore stavljene u diskusiji, pa je nadopunio svoj referat kraćim razlaganjem o pitanju Kcren Hajesoda i o planu nacijo® a Inoga zajma za izgradnju Palestine. afSfckon završne riječi dr Lichta zaključeno je ovo veče. DiskJlijone večeri Narodnog Društva mnogo će doprinijeti ako se stalno dalje nastave da se u redovima zagrebačkih cijoaifeta, koje u Hjepom broju okuplja oko sebe Žid. Narodno Društvo, razbistre mnogi pogledi na suvremenu situaciju u židovstvu, na osnovne njegove probleme i pitanja palestinske obnove. Predavanje i veče pjesama prof. Raoula Stromfelda. Prn,-. Raoul Stromfeld održao je, kako smo javili u prošlom broju, u okviru priredbe Zid. Narodnoga Društva dne 14. siječnja uveče u Vijećnici bogoštovne općine zanimljivo i Informativno predavanje o »psihološkoj sadržim židovske pjesme u obradbi Zge Hirschlera«. Osim toga je prof. Stromfeld pjevao 12 židovskih pučkih pjesama u obradbi gosp. 2ige JJirschlera (a uspavanki i sedam raznih pjesama). U predavanju je prof. Stromfeld ponajprije istaknuo, da kod popijevke valja Više pazftfi na stil nego na veličinu. Ovdje se upravo radi o nijansama, kojima treba posvetiti mnogo pažnje i dati im potrebnoga odraza. Židovska pučka popijevkatipostala je pjesmom tek. kad je dobila harmoniziranu pratnju. Bez tih'obradbi ne bi bila prodrla toliko u svtet. Ta obradba joj je podala estetsku azgradjenost. Ove pjesme izg'edaju jednostavne i priproste, al? imadu duboku Psih'jjfeku sadržinu pročućenost. Istočno-židovska pjesma Još je pred kratko Vrijeme bila nepoznata zapadu. Zasluga je lista ?(pst urni West«, da je na zapadu porasao 'jiteres za ove *istočno-židovsk:lh masa. Umjetnost najlaglje predoiosl kulturnog-. 1, društva i židovska pučka pjesma u radbi postala je posrednicom, po kojoj zapadna pužna je ljepotu duševnoga! stvaranja Židova na stoku ’redavač je studirao obradbe raznih vrsnih muzičara,« : mogao za nj'h zagrijati- Nijedna pjesma nije u onizacijama dob 'a pravu ilustraciju, koju ob»ratna moraju da dadu samoj izvornoj melodiji. Umjetnost izražava osjećaje, raspoloženje. Nijansama se označuje, što pjesma kaže, a .ne efektima. Naišao je onda nai obradbo g. Ž*ge Hirschlera i tu je odmah spazio, da je ispravno zahvaćena psihološka strana pjesme.

Nadalje je prof. Stromfeld iznio potrebu, da se ; žTidovska muzička umjetnost igaji u židovskim domovima. Na kraju predavanja obrazložio je vrijednost obradbi g. Hirschlera, istaknuvši, da je on melodiji podao dobni i prikladnu ilustraciju, bez koje se melodija sama ne može dosta raričajno da prikaže. Gosp. Hirschler se je posvema prilagodio duhu teksta i melodije onih pjesama, koje ie hannoniizovao. Istaknuvši ponovno potrebu, da se žid. pjesma treba što više gajiti u židovskim krugovima, prešao je na uvodjenje tekstova pojedinih pjesama, ikoje je pjevao. Pjevao je 9 pjesama. Profesor Stromfeld imade mnogo topline u svojoj interpretaciji, njegov je izričaj vanredno iskren i pročućen. Odlično zahvaćanje ii izricanje svake i najmanje rtijansc odaje duboko muzikalno shvatanje. Obradba g. Žige .Hirschlera, koji je s rutinom, drskretno i skladno pratio na klaviru izvadjača, pridonijela ie mnogo, te je publika, koja se je okupila u lijepom broju, s mnogo razumijevanja pratila svaku izvedbu. Ppof. Stromfeld ie 'inteligentan muzičar, on interpretira pjesmu savjesno ‘i s mnogo toplote. l Ali njegov organ ne dostiže ove njegove dobre osobine, što se jamačno imade pripisati poodmakloj dobi Prof. Stromfeld uspio je da ovom večeri dade propagiranju židovske pjesme svoj doprinos. Elitni ples »Makabija«, Dne 16. januara o. g. održavalo je Židovsko gomb, i šport, društvo »Mak a bi« u Zagrebu u svim prostorijama Glazbenoga zavoda svoj ovogodišnji elitni ples, koji je jednako vrlo dobro uspio u materijalnom i moralnom pogledu. Na podiju veltke dvorane bio je aranžiran otmjeni salon, u kojem su bili dočekani odlični uzvanici, predstavnici židovskih i nežidovskih korporacija, civilnih i vojnih vlasti, medju kojima smo vidjeli u ime Zagrebačke oblasti gosp. banskog savjetnika Zr e 1 c a sa kćerkom, za Armijsku Komandu gosp. gjenerala Vesov i ć a, potpukovnika Todorovića sa gospodjom, ko nzu 1 e Belgije, Austrije i Njemačke, predsjednika Saveza Trgovaca g. E. G riinwa 1d a i urednike gotovo sviju zagrebačkih novina, gg. Karu, Siesa, Dečaka, Peciju Petrovioa., i dr, više gradskih zastupnika medju njima g, dra. M, H o r na, tim predsjednika općine g. dra Hugu Ko na sa gospodjom te potpredsjednike gg-u. dra L. Šika i Lava Sterna sa gospodjama. predsj. Žid. Nac. Društva g. dra. Aleksandra Lichta sa gospodjom, predsjednicu zagreb, podružnice »La Benevolencije« gdju Dianu R o m a no, zatim zagrebačkog rabina gosp, prof. dra. G. Schwarza sa gospodjom, Savez Cijcnista zHkupala su gg. dr. Oskar Spieg 1 e r, Hans Hochsinger i Egon Po 11 ak. Ples je bio vrlo dobro posjećen od svih židovskih krugova, te je animirana zabava potrajala do rano u zoru. Za vrijeme velike pauze proglašen je rezultat izbora najljepših dama, pa su takovim proglašene gdje; dra. Žige Neumanna i Moše Albaharija te gospodjice Zora Schvvarz i Lilly Schulhof. Čista dobit ove priredbe ide. u korist gradjevnoga fonda za »Miakabijev Dom«, kojega adaptacija i uredjenje iziskuje velika materijalna sredstva. O samom plesu donijela je sva zagrebačka štampa, koja ima rubriku o zabavama, vrlo lijepe i pohvalne izvještaje, ističući elitnost plesa i dobar uspjeh njegov. Vjenčanje, Gospodin dr. Fritz L e d e r e r vjenčao se dne 19, o. mj. s milovidnom gdjicom Jelkom Selinger. Srdačno čestitamo.

VRŠAC. Glavna skupština M. C. O. Bogoslovna općina za KKL. (Od našeg redovitog dopisnika). (Dr. A. M.) Koncem decembra 1925. god, održao je gosp. dr. Alađar Menzer na odb. sjednici M. C. 0. izvještaj o boravku g. Usiškina u Beogradu, te o predaji diplome g. dini. Davidu Alkalaju, začasnom predsjedniku M. C, 0. radi njegovih velikih zasluga za osnutak M. C. 0, u Vršcu, 15. januara 1926. održana je VII, glavna skupština M. C. O, Predsjednik dr. Josip Douath iznio je godišnji izvještaj o radu M. C. 0. Nakon tajničkog i blagajničkog referata izabran je slijedeći odbor: predsjednik; dr. Josip Donat h; podpređsjeđnici; dr. Alađar Menzer i Edo Na schitz; tajnici: Paja Barkan i Alaksandar Englander; blagajnik; S. Bruckner; bibliotekar: Berta Jermović; komesar za KKL; dr. Djuro Fisc h e r; komesar za K. H.: Mor D j 6 r i. Na prijedlgo dr, Menzera izabran je naročiti odbor, koji će se pobrinuti da se svakako namakne kontingenat za KKL i da se financijalno fundira M. C, 0. U izborima za Jevrejsku Veroisp, Opštinu izabrana je slijedeća posvema cijonistička uprava; predsjednik; S, Be rg; podpredsjednik: Rudolf Tau s; gabaim: Bernat Menzer, Edo Naschitz; blagajnik; Stevan Schonheim; kontrolor; dr. Alađar Menzer; predsjednik školskog odbora: dr. Josip Donat h. Na energični zahtjev predsjedništva M. C. 0, primljeno je u budžet veroisp,ovedne opštine za god. 1926. stavka od 2.500 Din., za Kcren Kajemet. Prvi je to puta što je veroisp. opština umetnula stavku za KKL u svoj budžet. PUSTOLOV PINTO U jZAGREBU. Oijonističkoj je javnosti poznat pustolovni tip Josipa Pinte, koji se izdavao za razine osobe, da uzmogne od privatnika i raznih institucija izmamiti novac. Bio je kojekuda po svijetu, dok nije najzad dospio u zatvor beogradske poßcije. odakle je nekim čudom pušten na slobodu čak sa sudbenom svjedodžbom, da se ustanovilo, da nije počinio onp, zbog čega ga je beogradska policija strpala u aps. Pinto se zaputio u razna mjesta Jugoslavije i prošle je’ subote došao u Zagreb, gdje je ponajprije uspio da lažno Informira jedan ugledni zagrebački 1 dnevnik, koji Je sutradan domio potiču o svjetskom putniku Pinti, za kojega da se u Beogradu uspostavilo, da je posve pošten čovjek. U toj notici bilo je spomenuto, da je Pinto proputovao mnoge zemlje, da je p Egiptu prisustvovao otkriću Tutankalmenove grobnice i otvorenju univerziteta u Jerusoliimu i da će u Zagrebu po svoj prffiici prirediti predavanje o svojim dojmovima u Palestini. Pinto je zaista namjeravao da održi predavanje, ali su ga ličnosti na koje se obratio, rask r "brkale i predale redarstvu. Sutradan je spomenuti dnevnik (»Obzor«) korigirao svoju raniju noticu Istaknuvši, da je Josip Pintoi no t o r n i varalica. U jurnjavi za temom, gosp. se je Slavko Cihlar u »Hrvatu« latio pera, da se naruga »Obzoru« pa da 'ispuni jedan stupac rubrike »Na vršku pera«. Članak gosp. Cihlaira pisan je nastrano 1 nedostojno tonu jednog ozbiljnog lista. ♦ Nakon što je Pinto bio jedan dan u uzama zagrebačke policije, pušten je, jer se pokazalo, da je Pinto u beogradskoj apsanll već odsjedio za svoje .prevare, Pinto je poslao uredništvo »Jutarnjeg Lista*« neki »ispravak«,' kojega je uredništvo popratilo duhovitim humorističkim glosama. Upozoravaju se naši sumišljenioi, da rvkafeo ne nasjedaju Josipu Pintu i da svakß slučaj eventualnog pokušaja iznudiivanja ili obmanjivanja prijave policiji svojega mjesta.

SLUŽBENA SAOPĆENJA

SVIM MJESNIM CUONISTIČKIM ORGANIZACIJAMA! Posljednji, XIV. kongres stvorio je u stvari šekela slijedeće zaključke: 1. Šekel je u buduće za čita'Vu organizaciju jedinstven, 2. Rukovanje šekelom (razdioba, računi, kontrola) vodi se unutar jedne zemlje jedinstveno. Zemaljska organizacija i grupe zasebnih saveza (Mizrahi, Hitahdut itd.), čine u tu svrhu jedan z era a I jsk i šekelski savez. Granice zemaljskog šekelskog saveza odredjujc Egzekutiva. U savezu s time stvorio je Akcijoni Odbor na svojoj sjednici od 26. oktobra 1925. slijedeće zaključke (citiramo ih u izvodu): I b) Vodstvo zemaljskog šekelskog saveza ili zemaljska šekelska komisija sastoji od predstavnika zemaljske cijon. organizacije i predstavnika zasebnih saveza, koji postoje na teritoriju zemaljske organizacije cijonista i predstavnika zasebnih saveza, koji postoje na teritoriju zemaljske organizacije.

,BRO.I 4.

»ŽIDOV c

5

Židovsko Akademsko Potporno Društvo priređjuje dne lr februara o. g. u Glazbenom Zavodu svoj SJAJNI PLES Obzirom na plemenitu svrhu društva za sigurno će židovsko gradjanstvo i ovog puta svojim obilnim posjetom doprinijeti uspjehu zabave. Pozivnice će se razaslati slijedeći tjedan. Pretprodaja ulaznica, reklamacije pozivnica i rezerviranje stolova 31. I. i 1. 11. u Grand-Hotelu. Pretplate se primaju sa zahvalnošću.

- • -k Vukorar FEUCE BRESSLAUER dr. ŽIGA KIŠICKY zaručeni. Osijek Švat 5686.

SPECTRUM d. d. ng* Koplsta, llubKk.y ft Kr§tftć Tvornice ogledala i brusione stakla ZAGREB BEOGRAD OSIJEK LJUBLJANA vićcva uL 23. Banatska ni. 2. Desatlčina ul. 39. Medvedova u. > 3 Zrcalno staklo - Portalno staklo - Mašinsko staklo 5-6 mm -Ogledala u svim veličinama i oblicima - Rrnžene ploče - Uvinute ploče - Ustakljivanje u mjedi - Fin ogledala.