Жидов

litu ćudorednu akciju, a potrebno je, da se sjetimo t u vidimo, koja je dragocjena vrijednost usadjena za tnlji naših otaca, vrijednost, što će zauvijek da nas mi zemljom. nekoliko godina, neposredno prije prevrata, kad se Jazio pravac onomu što će biti, nikao je jasan i smjer u čijom dijelu židovstva, jasan i odredjen izirom na Palestinu. Gotovo nigdje nije se mogao, ovakav stalan pravac prema cilju kao u cijonizmu. vezi ističe dr. Llcht moralnu vrijednost izdržljiustrajnosti naših halucim, koji su medju onima, što rije dali jasan i odredjen pravac koracanja prema m od najljepših i najćišćih dijelova. U nas se misao i i ako kvantitativno malenoga, ispoljila u apsolutnoj ;z pritiska spolja. Ako je bilo utjecaja spolja, bilo je lje nad galutom u životu ovdje. Vodila ih je žuđive čistu atmosferu, gdje će se iživljavati u svim mocijaraa. I tu nam se ukazuje apostolat, kojem :mca u drugoj kojoj naciji. Pošli su u zemlju s takoitolatom, da prožive godine pregaranja u nesrediekama, da donesu sredjenosti narodu kojemu služe, i rijeke je nužde da budemo naćistu, koliko je čisto i njihovo pijonirstvrr. Ova mala šaka naših najboljih ćp ljekovita svijetla točka za nas i mlade i stare, po njoj moći da uspravimo šiju, koja se mnogima bog prilika kadikad ipak sagne. U Erecu ima da se živ spomenik, koj« će kroz vijekove' govoriti ŽidoJugoslavLji i služiti da oborimo sve predrasude, da ;ma .idealizma. f atja,se kloniti krive predodžbe, kao da su ovi naši recu maštaoci, koji su jednom bili jednostavno opo»evljenjem. U Bijeljinl se bila skupila malena skuipremala se za rad stvarno, savjesno, s mnogo nosti. Imali su kad da sustanu u navali teškoća i m defetisti. Kad uočimo kako su se ponijeli i kanile premalo rečeno, te treba da se pred .njima poOni nijesu tek dostojni naše potpore, oni su doižnostn naše, vrijedni da svim snagama poradimo, bezbijeđimo njihovu životnu egzistancu. Ne valja da oni mole milost, da se novac ne će vratiti žinarodu. Vratit će taj novac nesamo moralnom >m nego i financijski. Potencirano su s pravom poraze tek zajam, koji će vratiti ne nama ovdje nego cjelini. ebački Zidovi koji su dali već lijep doprinos, bli »li pokazuju, kad je čas, da shvaćaju što treba da Svakomu će hiti drago, kad mu ime bude ovjekou spomen-knjizii farme i da se kad dodje na kraći u Palestinu osjeti ko u svom domu, u svojoj poroaj dom neka nosi plodove, što će biti na diku njeiditelja i pomagača. n odličnoga govora dr. L i c h ta, izrečenog s mnogo srdačnosti, prešlo se je na podjelu sabirnih araka, jrisutni preuzeli zajedno s popisima adresa podijeljeajone. Sabirači sastaju se u četvrtak dne 18. o. mj. sati u Vijećnici bogoštovne općine na dogovor, da )vi rezultat sabiranja, kako bi se onda moglo udepotrebno, da se svakako namakne što veća svota putama Radnoga Odbora Saveza Cijonista mora se vršiti do 25. februara. Svečano otvorenje Makabijeva doma. smo već u prošlom broju javili obavit će se otvotabijeva doma u su bolu dne 20, o. mj. svečanom mitom i u nedjelju, dne 21. javnom vježbom, ip u subotu na svečanu akademiju imadu samo ii: predstavnici civilne i vojne oblasti, grada, židovtidovskih korporacija i društava, zakladatelji i utemeikabija, prinosnici za gradj. fond Makabija, novinari )dje, zamjenici v.odja i bivši predsjednici Makabija te )dbornici. _ am je slijedeći: 1. Pozdravni govor predsjednika Ma■abija; 2. Posvetni psalam; 3. Svečano slovo; 4. a) M. Ja novjć Schick: Ritmičke vježbe šestorice. (Izabrani odio .°< a naraštaja), b) Očenaš ek Pospišil: Sustavne ritmičke vježbe za pet vježbačica (izabrani odio članica), c) a nko vi ć A. Fiirst: Ritmičke vježbe na brvnu (iza•ra-ni odio ženskog naraštaja). d)M. Janković—Muhvić: sedmorica« (prednjački zbor). Početak u pol 9 sati na večer. ♦ Javna vježbau nedjelju, dne 21. o. mj. u 5 sati po»b)c podne. Raspored: 1) Proste vježbe podmlatka muškoga; 2) Proste vježbe pomlatka ženskoga; 3) Preleti preko vrpce e ranog odijela muškog naraštaja. 4) »Male ptice«, izvodi naraštaj ženski. 5) Proste vježbe članica. 6) Sustavni skokovi preko visokog kozlića ušir članovi. 7) Sustavne proste vježbe aaraitaja muškoga. 8) Skupinske proste vježbe članova. 9) Maznrka ples izvode članice. * Pretprodaja ulaznica u trgovinama: Ferdo Schwarz i drug: Jorišićeva ulica i Ilica. Purimski maskirani ples »Makabija« bit će u subotu, u Predvečer purlma, 13. adar a - 27. februara - u vlastitoj voram (Palmotićeva ulica 22). Pripreme za tu purlmsku pri~e u »Makabija«, koja se vazda broji medju najuspjelije u ■zgrebu, se već čine. Dio čistoga dobitka ide u korist Jugoslavenske halučke farme. Sinagogalni koncerat. . j7/ ae,itska Ferijalna Kolonija u Zagrebu Pnredjuje ea svoje članove u hramu sinagogalni koncerat. ««>ncerat ee biti u utorak dne 23. o. mj. u 9 sati uveče.

JAVNA PREDAVANJA ž. N. A. D. »JUDEJE« za gradjanstvo i omladinu U četvrtak, 18, o, mj- u sati na večer n Vijećnici Izrael, bog. općine (Palmotićeva 16.). predaje: g, dr, HUGO KON o temi: ŽIDOVSKE BOGOŠTOVNE OPĆINE.

IZ ŽID. NAR. AKAD. DRUŠTVA »JUDEJE«. Javno predavanje. U četvrtak 18. o. mj. u pol 9 sati na večer predaje u Vijećnici Izrael, bog. općine g. Dr. HUGO KON u nizu javnih predavanja, što ih »Judeja« priredjuje za žid. gradjanstvo i omladinu o temi: »ŽIDOVSKE BOGOŠTOVNE OPĆINE«. S obzirom na predstojeće novo zakonsko uredjenje žid. bogodi. općina u našoj državi ovo ie predavan'« od osobite važnosti. Budući da je potrebno, da se što veći krug upozna sa pitanjima, koja su s time u vezi, pozivlje se ovime žid. gradj anstvo i omladina, dan što većem broju posjeti ovo predavanje. V Plenarni sas/.anak. U ponedjeljak 15. o. mj. u pol 9 sati na večer održaje se u Vijećnici Izrael, bog. općine pleparni sastanak »Judeje« sa dnevnim redom; Demisija predsjednika. Pozivlju se ovtrne članovi i seniori »Judeje«, da tom sastanku neizostavno prisustvuju. BEOGRAD. (Od našeg redovitog dopisnika.) U toku ove zimske sezone pojedine jevr. ustanove osećale su potrebu, da manifestuju svoju zadaću putem javnih priredaba (zabava i matine-a), kako bi 'istovremeno došli do nužnih sredstava za postignuće svojih ciljeva. Ovakve i slične priredbe neophodno su potrebne, jer se time donekle jača jevr. društveni žiVot, koji /naročito u poslednje vreme sve više opada. ♦ Jevr. Žensko Društvo priredilo ie svoju zabavu sa igrankom. Uprava Društva na čelu s gdjom. Jel. de Majo trudi se, da usprkos ravnodušnosti, koja u opšte vlada, postigne željene uspehe u svim granama rada. U svom delovanju na kulturno-humanom polju ovo Društvo ostvarilo je ustanovu dečije kulturne kolonije, a ujedno održava i upravlja svojom ženskom zanatskom školom. ♦ Jevr. Žensko Društvo »Dobrotvor« uvidjajući potrebu da i ono treba da pomogne dovršenju nove aškenaske sinagoge, povela ja Inicijativu, da se osnuje ■»Odbor Devojaka« sa zadaćom, da putem priredjivanja zabavnih sastanaka dodje ido sredstava za pomanutu svrhu. Ovaj »Odbor Devojaka« izveo je nekoliko takvih sastanaka, (koji su u svakom pogledu uspeli. Nadati! se je, da će se naše devojke tako postepeno privrći samopožrtvovnosti, kako u lokalnom, tako i u opštem jevr. radu. ♦ Društvo »Potpora«, kome je cilj pomaganje siromašnih studenata do njihove potpuno izobrazbe, kao i ratne siročadi, održalo je jednu konferenciju, na kojoj je uprava preko svojih predstavnika gg. dr. Bukića Pijade, Leona de Leone i ,dr. Raf. Marguliesa izložila svoj dosadanji rad i budući ptogram rada. Konstatovan je težak finansijski položaj, zbog čegaj ie upnava u ograničenoj meri vršila svoju zadaću, te je da bi se omogućilo Društvu, da odgovori svojoj uzvišenoj humanoj zadaći istaknuto kao najvažnije pitanje, kako dal se dodje do potrebnih sredstava. O ovome kao i o radu sadanje uprave povela se diskusija, te je odlučeno, da se povede sabirna akcija pa rajonima, a da svi prisutni Izvedu ovu aJkdiju. Odlučuje se, da se ove godine ne priredi velika zabava »Potpore« zbog "velikih režijskih troškova. Želeti je, da ovo društvo svojim autoritetom utiče na omladinu, koju ona stipendira, da Istovremeno bude što više srodjena sa Društvom a ujedno i da bude saradnik i nosilac kulturno-nacionalnog rada. * Omladinska konferencija. InScjiativom užeg odbora starijih omiadinaca iz M. C. 0. održana je ova konferencija sa zadatkom, da reši problem razvitka naše omladine. Tom je prilikom nastala interesantna diskusija izmedju starijih omiadinaca i mladjih sakupljenih u Omiad. Udruženju i Srednjo-Skolskoj Sekciji. Konstatovana) je potreba, da se sav interes i pažnja posveti vaspitnom radu omladine (upoznavanju cionist, pokreta, palest. rada, omiad. pokreta, istoriji i književnosti). Ima se odmah početi sa predavanjima i diskusionim sastancima; Izražena je želja, da se ustanovi kurz za učenje jevr. jezika, da se ovom vaspitnom radu privuče i omladina iz Pevačkog Društva i Gimn. Društva, kao ida mlađji omloidinaii pomognu starije u otpravljanju mnogih tehničkih poslova. Ovaj važan rad u pogledu budućeg razvitka naše omladline poveren je upravi Jevr. Omi. Udruženja s time, da starija! omladina iz M. C. O. svojim iskustvom pomogne ova nastojanja. ♦ Matinea Pjofviereništva Je\?T. Nar. Fcjndai. 31. pr. mj. pniredjena je ova matinea povodom praznika novog drveća (frutas). iKoncertni deo sastojao se iz »Jevrejke« od Halevi-a, koju je izveo orkestar; jedne solo tačke na klaviru (gdjica Stefla Sa(lamon); ,Tarantell a « od Hellera i simboličke slike »Rad Halucim i Halucot« po zamisli gdjice. Stelle Kadraon, Recltovali su i to: mali Leon Pesah: »Hoću haluc da postanem«, od S. Leovića; Mirni Lev i; »Sta je 'Palestina« od C v i-a i Rena Alb ah ari; »Aloj rođjendan« od S. Leovića.

Deč i j i zbor pod upravom, g. A. F i n g e r h u t a, kantora i člana PovereniStva, otpevao je skladno dve pesme: »I ugovanku Raheie« od Ben Jehude i »Kraljica Sabat« od Bjalika. Grupa dečaka i devojčica predstavljala je rad halucim i halucot u polju. Zabavni deo u igranci, lutriji, zabav. pošti sa nagradama i buffe-u doprineo je živahnosti- i odličnom raspoloženju, te se može s pravom konstatovati lep uspeh ove priredbe blagodareći obilnosti posetu i odličnom redu, koji je vladao. BROD n/S. Izbori za gradsko zastupstvo. U nedjelju 31. januara obavljeni su ponovno Jlzbori za gradsko zastupstvo u Brodu n/S. Židovska listina dobila je sa 139 glasova samo jedan mandat uslijed povišenja kolfčnika. Izabran je g. dr. Josip Abramovlilć. * Mjesna Cionistička Organizacija održala je na HamiSaasar bišvat, dne 30. januara, poslije podne uspjelu dječju priredbu. MS. Osnivanje Mjesne Cionističke Organizacije. (Od našeg redovitog dopllsnika.) Cijonističk;; poikret vodjen je do sada u Mrsu jedino agitacijom i radom pojedinaca sasvim predanih ideji. Ovdašnje jevrejsko stanovništvo, i ako mu je većina još nedovoljno svesna i upoznata s pokretom, uvek se je odazivalo i svojom moralnom i materijalnom pomoći. Ovi prvf vredni I uspešni pobornici cijonizma u Nišu jesu gg. Moša Beraha, Leon E.škenaz.i i Izak M and ii. Njihova se uloga u cijonist. pokretu u Nišu ne srne podceniti .8 alko sa raznim pokušajima da ovaj pokret u Nišu organizuju, nisu mogli uspeti. Prvi uspeli pdkušaj, da se cijonist. pokret u Nišu organizme, učinio je prošle godine g. dr. David A 1 k a 1 aj, predsednik Saveza Gijonlista, koji' je naročito došao u Niš i na jednom rvrlo posećenom zboru organizovao Povereništvo K. K. L. Ovo povereništvo je u prošloj godini postiglo svojim radom lep uspeh. Osokoljeno svojim uspeslitna, ono je na jednom zboru održanom dne 1. Januara’, gde je podnelo ponajprije izvještaj o prošlogodišnjem radu, predložilo, da se u Nišu osnuje Mesna Cijonisttčka Organizacija sa zadatkom, da nesamo prikuplja članove nego da stvori preduslove za nacijonalno kulturno vaspitanje i obrazovanje našega jevrejskog stanovništva. Prd kom poduženja ovoga predloga predsednik povereništva KKL u Nišu, g. dr. Borivoje Beraha održao je übedljiv govor, razloživši ukratko bit i historiju cijonizma i ocrtavši uspeh e, koje je cijonistički pokret od Herzla do danas postigao. Zbor je jednoglasno priltniio predlog Porvereništvai, pa se odmah pristupilo izboru uprave od 10 člamova, u koji su jednoglasno izabrana gg. dr. Borivoje Beraha, dr. J. Mandii, «. Hazan, M. Goldstein, Moša Beraha, L. Oedalja, L. Eškenazif, A. A1 kalaj, Rah. Alka1a j d David Mandii. Vredi istaći, da/ je zbor u naročito lepom broju posetila ovdašnja omladina, od koje su nekolicina ušla ii u upravu Mesne Cijonističke Organizacije, što je dobar znak za/ budućnost cionističkoga pokreta u Nišu. Na zboru je obavljen i upis članova u M. C. O. i odziv je bio neočekivano velik tako, da ima nade, da će gotovo svi odrasli članovi niške opštiine postati čalnovima M. C. O. Na prvoj sedn/ci izabrane uprave prešlo se nakon konstituisanja na stilizaciju pravila i ciljeva organizacije, od kojih treba naročito istaći; osnivanje biblioteke, održavanje predavanja i konferencija, priredjfvanje cijortističfcih svečanosti, organizovanje rada za KKL * KH i ostale cijon. institucije, osnivanje kurzeva za jevrejški jezik iDtd. Uprava M.'C. O. pristupila je radu s mnogo volje { u potpunoj svesti o veličinu zadataka, koje valja vršiti. Ima mnogo nade, da će se ona pokazati doraslom zadaći, koju si je stavila. (gj POŽEGA. (Od našeg redovitog dopiisnika.) U proslavu ovogodišnjeg Hamiša Asar Bišvat blagdana priredila je M. C. O. u subotu, dne 30. siječnja sijelo, na kojem je obdiartla svu jevrejskp djecu raznovrsnim južnim i ostalim voćem, a medju inima i palestinskim bademima. 1 redsjeonik M. C. 0., rabin g. dr. Lazar Rot h, otvorio je sijelo i pozdravio sve prisutne, a napose djecu i razložio im značenje toga dana. Iza toga slijedio je program, koji su izvela djeca na sveopće zadovoljstvo. Ponajprije su otpjevah Hatikvu, a zatim je pjevala mala Maja E.i/snerota »Jume, jume« i Josip Pol lak »Harah«, te braća Egon i Nada Bienenfeld duet »Borna jaldati«. Slijede deklamacije; HHda Bienenfeld; »Kuda« i Oskar St e robe rg : »Blijedi radnik«, pjesme Morilsa Rosenfeida, te Braco BiienenfeJd; .»Kašica N. F.« od Cvi-a. Naročito je ova poslednja« deklamacija vrlo pozorno saslušana. Osim toga otpjevala, su djeca mnoge jevrejske pjesme, medju kojima smo čuli mnogo novo uvježbanih. Naročita zasluga iide h. Anicti Weiss, h. Robert Steina i h. Alfreda Krausza, koji su u zadnji čas u nekoliko dana uvježbali s djecom ovako opširan program. Nakon programa sjela su sva djeca, za jedan stol, koji je bio pun raznovrsnog voća l . Ponajprije je rabin g. dr. Roth blagoslovio sve vrsti voća, a zatim ie potpredsjednica grija. Erna Fr i m obdarila djecu sv r m vrstima voću. Nakon dugo« razmaka i stanke ovo je prvi nastup JVL C. 0., koji je ali i moralno posvema uspio. (M. b. SJ

BPJJ 7.

»ŽIDOV«

5