Жидов

Poanta apela Cijonističke Egzekutive, koji je objavljen u prošlome broju »Židova«, kao da se krije u jednoj rečenici; »Ali vrijeme je, da se obnovi fond srca. i duha. Apel a on je -apsolutno vjeran i ispravan izričaj sadržajne, da tako rečemo, psihološke potrebe pokreta traži u svojoj suštini dvoje: nutarnje idejno jačanje svake stanice i suvisli rad oko organizovanja cijonističkoga pokreta. Vodstvo Cijonističke Organizacije proklamovalo je zadatkom, da se u vremenu od jednoga mjeseca u proljeću ove godine naše snage skupno i jednovito obrate svojem izlazištu, vrelu i potpornju svojemu. Sa površine konkretnoga djelovanja treba da se pogledi' svih cijonista zapute u dubine, gdje se krije korijen našega idejnog opredjeljenja. Svaki pojedinac znajući da to isto čine hiljade njegovih sumišlfenita, treba da se zadubi u začetke sa kojih je pošao, kad je ulazio u živu struju cijonizma. I tu će opet naći srčiku svojega cijonističkoga opredjeljenja, odavle će ponijeti osvježeno uvjerenje u istinu i ispravnost ideje a s time i ojačano volju da i dalje ustrajno i pregalački učestvuje u teškom i napornom procesu ostvarivanja. Obnovit če svoj »fond srca i duha«. Ali sa druge strane on ima i dužnost, da ideji stiče no v i h sljedbenika, da je usadi ondje, gdje je nema i da je ustali, gdje je uvjerenje mlitavo ih plaho. Sve to treba učiniti, jer faza, kojom danas prolazi cfjonizara, traži prije- svega-, da svaki njegov pobornik i sitni radnik bude vanređbo stabilan u svojoj idejnoj izgrađjenosti, da bude prožet onom vjerom, koja ga je ispunila u prvim počecima, kad nije bilo Stvarnih, zamornih detaja-, nego samo poimanja ideje tr cjelosti i jeđnovite slike cilja. Izvrši li se to produbljivanje f ustaHvanje ideje, moči će se osvježeno poći na rad. A to se logično mora da ogleda u jačanju i oživljavanju svega polreb- 1 noga rada. Da se taj rad udesi tako, te će mu učinak smjerati onamo, gdje je najpotrebniji, treba prije svega valjane j organizacije. Zato je jasno, da vodstva pojedinih zemaljskih organizacija odazivajući se -apelu Egzekutive ili iz vlastite inicijative ponajprije izgnadjuju i usl'aljuju organizaciju po- \ kreta u n-a-s, stvarajući tako najpotrebniju bazu svakome radu : da se odvojene i raspršene ne bi sfabile i gubile dajući tek ; malo ili ništa. • m I Radni Odbor Saveza Cijonista naše države živo je | prionuo radu oko organizatornoga jačanja i ostali vaaja pokreta u nas, stvarajući tako najpotrebitiju bazu svakome radu j i pripremajući se, da kraj čvrstoga orga-nizalornoga tfa poradi uz saradnju svih pozvanih oko idejnoga jačanja i ideološk.oga produbljivanja cijonizma u našoj zemlji. Londonska Egzekutiva povjerila je v.odstvo ijarske akcijagospodinu Feliksu R-osenb 1 u t h u, jednome od najuglednijih njemačkih cijonista; odabrala je veoma podesnu ličnost, jer je g. Rosenbluh iz onoga kruga cijonista, koji su a posljednje vrijeme najjače naglašavali potrebu idejnog produbljivanja i intenziviranja rada. Zov na rad u tome pogledu čuo se baš u redovima njemačkih cijonista i ako se počesto činilo kao da je opozicija radikalnih cijonista nekako uzela na se patenat da gov.ori o jačanju organizacije i izgradjivanja pokreta u galutu. Iz dopisa Egzekutive Savezu Cijonista, koji donosimo u ovome broju, a u kojem Egzekutiva pozdravlja inicijativu Radnoga Odbora oko orgaoizatornoga rada, vidi se, da se ličnost poput Bjal i k a, s dubokim smislom za duhovni momenat u pokretu *dazivlju pozivu Egzekutive i da su spremne da rade u smislu njezinog poziva. Propaganda, koju. valja provoditi, Ima da bude usadjenje ideje u područja, gdje do danas nije bila uhvatila korijen, ra-zjašnjivanje njenoga smisla, otkrivanje njenih iskona i upoznavanja njenoga cilja tako, te će se vidjeti, da je nenadoknadiva, apsolutno potrebna, da ju je živpt rodio i da je produkt istine. Ta propanda treba da dopre u dušu pojedinca, da se zapilji u komplikovanost njegova- bitka i da mu dade životni pravac sa snažnim i dubokim izlazišlem i- visokim i lijepim ciljem. Jer samo će tako riječ biti djelom. J, R. POLOŽAJ VELIKE BRITANIJE NA SREDJEM ISTOKU. Izjava britanskoga ministra za kolonije. London, 16. februara (ITA). Britanski ministar za kolonije L. S. A m e r y održao je u Leeds-u predavanje ,o položaju britanske vlasti na Srednjem Istoku, pa je izjavio, da Srednji Istok, koji je nekoć bio kolijevkom civilizacije, i sada traži, da se na nj koncentriše golemi interes j to zbog -njegove neprocjenive gospodarske važnosti. Razvitak kroči smjerom, da se može reći, te će te- područje steći opet onu važnost, 'koje je imalo u ranijim stoljećima. Obzirom na Pa 1 e st i n u i Ir a k rekao je ministar Araery. da je Engleska preuzela na se odgovornost, da ove zemlje nikad više ne dodju pod tursku vlast. Velika je Britanija uzela na se zadaću, da u Palestini izgradi narodnu domaju za Židove, ali uz uvjet, da odatle ne smije rezultirati nepravednost prema arapskom pučanstvu. To bijaše pplitika Velike Britanije dosada i ova će biti njezin smjer i nadalje. POHOD IBN SAUDA U TRANSJORDANIJU. London, 15. februara.. »Times« donosi vijest iz Kaira, da su Vahabiti zaposjeli mjesto Vadi Musa u Transjorđaniji. Ova se vijest u Engleskoj primila s rezervom. Ako odgovara istini, značilo bi, da Ibn Saud, pobjednički sultan Vahabila, koji je lišio prijestolja kralja Huseina a onda i njegova sina AK-ia- polazi sada protiv drugoga sina Husemovoga Abdulaha, emira u Transjordaniji. Engleska ne plaća bivšega kralja Huseina. London, 16. februara (ITA). Ministar predsjednik Balduin izjavio je autoritativno da su nela-ćne vijesti o tome, da Engleska plača subsidlje bivšemu kralju od Hedžasa Huseinu.

DOLAZAK BJALIKA U IS'EW VORK. Doček u l.ucL Ovacije. Miting. Ne w York f 16. februara. (fTA> Pjesnik Hajim Nzfnnan Bialik stigao je svečanu dočekan, u Nese Ycrk na parobrodu iMauretanija« u društvu svoje supruge, dr. Šmarjahu Levina i Lotris Lipslkoga. Predstavnici gradske uprave u New Yorku i nekoliko v dienih židovskih ličnosti dočekali sn Bjalika kod karantenske stanice. U pristaništu skupio se golemi broj židovskoga pučanstva i židovske školske dcce. Pitome! hebrejskih škola dočekali su Bjalika hebrejskom pjesmom. » Povodom Bjelikova dolaska održao se u Mecca T e rupi e, gdje se je pred nekoliko nedjela otvor e njniorški drajv Udruženih Palestinskih Fondova, .veliki miting. Bilo :e prisutno više od 4000 ljudi. Bialik je govorio preko dva sata. Njegov ie govor bio vatreni apef na američke Zidove, da porade kod obnove židovske narodne domaje. Američko židovstvo, rckah je pjesnik, imade jaka i S roka) ramena: ono mora i morat če da snosi terete palestinske izgradnje, dok evropski Židovi ne budu uzmogV da preuzmu svoj dio. Ne uspiju li Ži.dovi n provedbi 'izgradnje Palestine, to će se mrznu, koja je udes židovskoga naroda, pridružiti i prezir. A miedna nacija u svijetu nije još, mogla da preživi prezir. Bjcijk je odlučno govorio protiv plana ž'dovske kolonizacije u Rusiji. Rekao je, da se židovski narod može spasiti samo izgradnjom RaJestine. Židov unosi Erec .lisnici u srcu, Palestina zauzima u židovskom! životu počasno mjesto. A dijaspora vodi nasuprot židovski narod sve dolje u> propast. Govor Bjalika pobudio je oduševjenje u svih prisutnih. Ovac',ie su potrajalo dulje od 10 minuta.. iza Bjalika govori!', su još predsjednik američke cijoni•stiičke frakcije Loufe Li psky, koji je predsjedao mitingu, nadalje je predsjednik Crionsf'čke Egzekutive g. Nahum Soli oJo v, sudac Julian M. M a clk, Abraham Goldb e r g, poznati pjesnljk Jehoiaši i dr. šmarjahu L e v in. IZVANREDNA SJEDNICA MANDATARNE KOMISIJE SAVEZA NARODA. Prilike u Siriji i francuski mandat. R i m, 17, februara (A. S.) Jučer je ovdje započela izvanredna sjeđinica Mandatarne Komisije Saveza Naroda. Na dnevnom redu ove sjednice nalazi se kao jedina točka Sirijla. Komisija će ispitati izvještaje Francuske, koji nijesu predležali Komisiji u oktobru prošle godino, kad se u Ženevi održala njezina redovna sesija. * Rim, 17, februara (ITA). Ovamo je stigao pov.odom. zasjedanja stalne Mandatarne Komisije Saveza Naroda, upravitelj Cionističkoga Biroa u Ženevi dr. Viktor Jacobsobn. U Rim je došla i delegacija palestinsko sirskoga arapskoga komiieja i predala komisiji memorandum u kojem se traži, da Francuzi polože mandat nad Sirijom. Na prvoj sjednici referisao je Paul Boncourt ,o razvitku prilika u Siriji i o. današnjem položaju. Izvještaj Faula Bomcourta bazira na izvještaju guvernera Sirije de Jo uvenela i na podacima prijašnjega komesara generala Sarai 11 a. Sjednice su kpmisije tajne, pa se teško doznaju detaji rasprava. Navodno je Francuska u svom izvještaju Komisiji iznijela prijedlog, da se Sirija uredi po uzoru Švicarske. Sva hi se' zemlja podijelila u autonomne državice, kao što su švicarski kantoni, jer je pučanstvo vanređno heterogeno, pa je teško provesti centralnu autonomnu upravu čitave zemlje. Komisija nije htjela da sasluša izaslanike palestinsko sirskoga arapskoga komiteja, nego ih je uputila, da svpje žalbe upute Savezu Naroda preko, mandatarne vlasti t, i preko francuske vlade. * Zastupnik ITA saznao je iz autoritativnog vrela, da je komisija, odabrala Rim ka,o mjesto svojega izvanrednoga zasjedanja na naročitu želju Mussolinija. Obzirom na neprestani otpor Siraca protiv francuskoga mandata imalo bi se navodno staviti na diskusiju pitanje podijeljenja mandata nad Sirijom Italiji. Odluči li francuska vlada da položi mandat nad Sirijom, bila bi tako je saopćeno izvjestitelju ITA spremna da preuzme mandat. Govori se da u Savjetn Lige Naroda postoji sklonost za ovakovo rješenje. Židovska higijena na izložbi u Diisseldoriu. Jerus o 1 i m (P. C.j. Na izložbi u Diisseldoriu pokazat će se židovski rad na polju medicine i socijalne higijene. Stavljen je prijedlog da se u jednom posebnom odjeljenju dade prikaz »Higijene medju Židovima«. Taj odio bit će razdijeljen u više manjih odjeljenja; »Higijena i religija«, »Higijena u dijaspori« i »Higijena u narodnoj domaji«. Ured za zdravstvo kod cijonističke Egzekutive u Palestini utanačio je s direktorom izložbe, kako će se izložiti fotografije, dijagrami, karte itd., o židovskom sanitarnom radu u Palestini. U Jerusolimu izabran je komitej koji će sabrati materijal. U komitaju su zastupani, .osim zdravstvenog ureda Egzekutive: »Hadasa«, Keren Kajemet, Bolesnička Blagajna, općinska uprava TelAviva, organizacija zid. žena u Palestini, poljoprivredni muzej Keren Hajesoda i Makabt. Emigracija iz Sirije u Anam. ,1 eru so l i ni. 16. februara. (Posebni izvještaj ATI.) Uslijed loših prilika u Damasku iselilo se odavle više od 8000 ljudi u Anam i u druga nriesta u Transjordanijt. Konferencija rabina u New Vorku odobrava reformu kalen-19.000 Židova u Carigradu. Carigrad, 10. februara (ITA). Statistika, koju je ovih dana objavila gradska uprava u Carigradu pokazuje, da u Carigradu imade 19,000 Židova. Drži se, da je ova brojka netačna i da u Carigradu imade mnogo više Židova,

Položaj u Siriji

Svaka je zemlja barem s gospodarskoga i dišta vezana uz svoja susjedna područja. Tako, i u Palestini poglavito u njenom gospodarsh očituje stanje u Siriji. Pored toga je po Palestj. važan i nacijonalni pokret medju islamskim p. ćanstvom u susjednim zemljama; pa je od potr, be da cijonistička javnost budno prati buntov; izričaj toga gibanja u Siriji, zemlji na sjevsPalestine. Do na samo zbog toga informativan p. kaz stalnoga palestinskog dopisnika berlinsj »Jiidische Rundschau« g. Josefa FrieđfelJ o stanju u Siriji. Pitanje Sirije danas je t.o akt; cinije, što u Rimu upravo Mandatorna Komis. Saveza Naroda ispituje prilike u Siriji. Ratne operacije u Siriji nešto su popustile na sna i I intenzitetu, ali se čini, da je mir daleko od svoga ostvareni Novi guverner Sirije De Jouvenel došao je u Siriju I namjerom, da što brže sklopi mir, a da dakako ne ošlel faktična mandatarna prava Francuske u Siriji. Namjeru, J se utanači mir, nije mogao ostvariti, jer njegove riječi i nji gov rad nijesu unaprijed bili podesni, da pobude vjeru usts ša u njegovu iskrenost. Nestalno je, što« će donijeti prt Iječe. Trupe ustaša drže još uvijek zaposjednutim najveći di prave Sirije i od vremena na vrijeme ugrožavaju i najhlii okolicu velikih gradova Damaska i Alepa, Pozivu De Jouve nel-a da ustaše predaju oružje i da se podvrgnu upravu vlasti nije se nitko odazvao. Francuzi nijesu mogli potisnu konačno Druže ni u južnom Libanonu i sa sjeverne gn niče Palestine, a u Djcbel Hauranu utvrdjuju Druzi svoje p* ložaje, pa se pod vodstvom i pođukom bivših časnika u tur skoj armiji spremaju na nove bojeve. Bez sumnje se u iei nom dijelu barem gradskoga pučanstva može konstatov; uraornost od rata. Gospodarsko je stanje katastrofalno, velik površine zemljišta su neobradjene, sva trgovina i industrij je zapela. Umornost od borbe ne znači, da postoji volja i predaju i pokornost. Zbog dugih ratnih mjeseci, a i zbog po stupka francuskih okupacijonih četa poraslo je ogorčenje zaključak mira, koji bi donio ustašama neke i ako ne vait koncesije znači tek primirje do naredne prilike, jer se Sir: mogu nadati, da će svoje nacijonalne aspiracije približi: ostvarenju. Prvi pokušaj Francuza, da nadju u Damasku ma ževe, koji će biti gotovi, da preuzmu vladu u zemlji po francuskirti vodstvom, slomio se na tome, što su đamaščar.tvodje pod šeikom Tadž ud Din-om stavili zahtjeve, koji > bili jednaki pravoj autonomiji Sirije i zbog toga bili ncpr hvatljivi za Francuze. Ali Francuzi nastavljaju svoje pokusi! jeve da nadju domaće ministre. Neprestano se javlja, da c: ta nastojanja doskora uspjeti. Samo po sebi bilo« bi t,o lak: moguće. Ustaše doduše znadu, da im je vrijeme dobar sa' nik i da rat što se dalje odugovlači sve to više slabi prt stiž Francuske. U drugu ruku uvidjaju umjereniji i uvidjan miji medju njihovim vodjama, da zbog današnjih politički prilika, što vladaju izvan zemlje, Sirci moraju zasada da pr znaju francuski mandat. U početku ustanka nadali su \ Druzi engleskoj pom.oći i otvoreno su tražili cnglesl ki mandat. I ostalo bi pučanstvo u Siriji bez sumnje laj I prihvatilo engleski mandat nego francuski, što su Sirci vcl godine 1919. izjavili King-Crane-komisiji.* Za slučaj engleskoga mandata bila bi tri područja Mezopotamije, Sirije i P* lestine pod jedinstvenom upravom a engleski manđatarni s stem pučanstvo podnosi mnogo bolje nego francusku kolar; jalnu upravu. Ali isprepletenosti interesa evropskih k: lonijalnih vlasti prema orijentalnim narodima, ne može > danas nikako pomišljati na osobite protivštine izmedju Engles ke i Francuske, diference, koje su pred nekoliko godina p : stojale, ali danas žive tek u, uspomenama nekolicine časnika ’4 obim stranama, koji ne mogu tako brzo da se obrate, i 1 senzacionalnim vijestima štampe, A u pozadini se budi UH lija, kojoj broj pučanstva neprestano rasten, a kojoj je p-J u Sjevernu Ameriku zatvoren, pa traži nove zemlje za kolonj zaciju. Njeni- su iseljenici skromni i veoma se lako prilajc-J djuju levantinskim prilikama izvan d ; omovine, a Mus o 1: H žudi da ostvari novi rimski imperij barem na istočnoj str;! Mediterana. Van svake je sumnje, da bi neovisna Sirija nako: nekoliko mjeseci postala plijenom Italije, koje su kolonizacijo 9 metode daleko gore i od francuskih. I tako je položaj u Siriji označen svim znakovima »esta I nosti i perijode iščekivanja. Istinsko smirenje nije nigdje nH stupilo, pa ni u Libanonu. Muhamedanci ovoga područja p # l nov-no su u posljednje vrijeme izjavili, da ustraju u zahtjev s da se Libanon združi s jedinstvenom Velikom Sirijom. CoH scil Represcntatif, koji nikako ne reprezentira pH ćanstvo, pa ni kršćansko, nego je tek tvorevina francusko;; guvernera, trebao bi da izradi ustav za Libanon. Čini se, & slabo napreduje u tome. Sve su velike stručne organizaciie ; Libanonu, naročito- organizacija advokata, izjavile, da nema povjerenje u Conseil Represcntatif i zastupnici svih stalešk : korporacija složili su se da sami izrade projekt ustava. I • će bez sumnje dovesti do sukoba s francuskom mandatarna; vlasti. Jedan je di.o libanskih kršćana (ne svil) doduše skk : Francuzima, ali oni žele što dalekosežniju neovisnost i da Francuzi što manje miješaju u njihove unutrašnje prilike ;l drže, da baš zbog svoga kršćanstva i zbog svoje zapadnjaci’ naobrazbe imadu pravo na tu neovisnost, dok Francuzi drž’ da je upravo Libanon podesno područje za njihovu gosp-* darsku kolonizaciju. U svrhu obrane Libanona protiv prepac Druza i Siraca francuska je vlada potaknula organizovar dobrovoljne lake pješadije Libanonaca, ali se prijavilo tek stotine ljudi i to Albanaca, nezaposlenih bjegunaca sa- tursko;’ područja. U Libanonu samom nema ratnih nemira. Ali u Siriji

* Ovu je komisiju odaslala u Siriju Mirovna Konferen 1 -' da ispita raspoloženje pučanstva obzirom na podjelu raandS’ Velikoj Britaniji ili Francuskoj. Ured. »Židova«.

2

»ŽIDOV«

BROJ 3.