Жидов

ŽIDOV

Zajam palestinskoj vladi?

vlada imala bi dobiti zajam od 5 milijuna funti. Riješena kriza u žid. klubu u Poljskoj. Benešove simpatije za cijonizam. Iz budžeta Ministarstva Vjera naše države.

Ir MILIJUNA FUNTI ZAJMA PALESTINSKOJ VLADI. London, 7. marta (ITA). Prema poluslužbenim saopčcL Imao bi se na londonskom tržištu emitirati zajam u i od pet milijuna funti a u svrbu izgradnje Pale. Prirnac zajma je palestinska vlada, a britanska vlada zima garanciju. Zajam hi se ima.o amortizovati u roku od |set godina od dana emisije. Nadalje se saopćuje da bi se najveći dio zajma imao upopiti za izgradnju željeznica, luka, telegrafa i za ostale slijavne radove. Britanska se vlada mada, da će kao quid quo za garancije, koje je preuzela, porasti porudža Palestine kod britskih industrijalnih poduzeća. UZA U ŽIDOVSKOM PARLAMENTARNOM KLUBU U POLJSKOJ RIJEŠENA, apnik Hartglas prima čast predsjednika. Židovski klub prelazi u oštru opoziciju. Varš a v a, 9. marta (JTA). Na sjednici kluba židovskih mika i senatora bio je jedinom taćkom dnevnoga reda ■ predsjednika kluba. Bila su prisutna 32 člana. Prema icijama Cijonističkoga Vrhovnoga. Vijeća predložili su citički poslanici iz Kongresne Poljske, da se za predsjedkluba izabere cijonistićki poslanik Hartglas, Agudisti su protiv toga prijedloga, jer drže, da bi izbor Harti za predsjednika kluba značio, da klub prelazi u odluopoaciju protiv vlade, a zastupnici Agude drže takovu »ku štetnom. Dr. Leon Rei c h, dosadašnji predsjednik a, zagovarao je politiku sačekivanja, jer da još nije došao pan čas, da klub prelazom u opoziciju objavi, da sporas vladom više ne vrvedi. Zbog toga je dr. Leon Reich ložio da se odgodi izbor predsjednika, d, ;k kongres čita u Poljskoj ne odluči što se ima poduzeti. Protiv togu fe zastupnik K, Lewinsohn, pa je u ime članova Hiuta odlučno zagovarao izbor Hartglasa za predsjednika Prijedlog dr. Leona Reicha odbijen je većinom glasova, e prešlo na izbor predsjednika. U svemu bilo je predano naest glas .ova i to isključivo za Hartglasa. 8 Agudi-4 člana Mizrahija i 8 ćijonista iz istočne Galicije sustegli e od glasovanja. Zasf. Hartglas je izjavio, da ne može da kaže, prima li vakovc prilike izbor za predsjednika, pa je zamolio, da egova konačna izjava sačeka do drugoga dana. * Varšava, 19. marta (JTA). Predsjedništvo Vrhovnoga :a Ćijonista cijele Poljske ukorilo je istočno-galidjskc člaKluba židovskih poslanika i senatora, jer nijesu u prekašnjem izboru klubskog predsjedništva glasovali za cijoikog kanditata Hartglasa kao predsjednika, nego su oput Agudista i Mizrahista sustegnuli od glasovanja, sjedmštvo Vrhovnoga Vijeća zaključilo je zatim da se ve zast. Hartglas, da primi izbor za predsjednika židovkluba u poljskom Sejlnu i Senatu, Jučer kasno uveče održao je židovski klub opet plenarnu licu. U početku sjednice izjavio je zast. Hartglas da se [rava partajskog disciplini i da prima povjerenu mu čast tjednika. Zatim je pročitao izjavu ,o smjernicama buduće tke kluba, koja glasi: tKlub židovskih poslanika i senatora u principu je spreda se sporazumi s vladom, koja priznaje židovska p obzir,om na ustav i minoritetske nagodbe. Osobito je voljan provoditi politiku sporazuma s poljsk m narodom Ijskim društvom, ali je protiv svakog sistema međjustraih nagodbi Suradnja s ostalim grupama narodnih raanjiPoljskoj dolazi u obzir samo u momentima, gdje će za-1 .ovih grupa biti u suglasju s državnim inGifsima PoljMomentano tako svršava predsjednik Hartglas svoju u ne preostaje drugo nego opozicija protiv sadanje budući da ova nije izvršila striktno ustanove sporazuma dovskim parlamentarnim zastupstvom kao i druge židovpravedne postulate«. oslije izjave g, Hartglasa uslijedila je diskusija. GovorCijonista, kao i govornici Agude, Mizrahia i grupa p.oka i senatora iz Istočne Galicije suglasili su se s izjavom ?!asa. Ovim izjavama zastupnika pojedinih grupacija u žitom klubu čini se, da je kriza unutar kluba, koja je Jala dugo vremena, a u posljednjim tjednima uzela akutlorme, riješena. Vasno u noći uzeo je riječ zast. Reizes i predložio reatn, po kojoj bi, u slučaju nastavka .ograničenja primanja r skih studenata na univerze i visoke škole, klub židovPoslanika i senatora prešao u najoštriju opozicimjedlog zast. Reizesa izazvao je dugu i djelomično vrlo diskusiju, Club je odlučio, da odgodi glasanje o prijedlogu zastupReizesa, da klub odmah predje u opoziciju protiv sadadade do sjednice kluba, koja se imade održati dne 16. »i kako bi se saslušalo mišljenje kongresa ćijonista iz e Poljske, koji se sastaje 14. marta.

Griinbaum se vraća definitivno u klub. Var šava, 9. marta (JTA). Zastupnik Jichak Griinbaum saopćio je predsjedniku kluba židovskih poslanika i senatora u poljskome Sejmu g, Hartglasu, da mu predsjedništvo Hartglasa jamči, da će se opet započeti odlučna borba za ostvarenje židovskih zahtjeva u P.oljskoj; on je zbog toga odlučio, da se vrati u kluib židovskih poslanika i senatora u poljskome Sejmu. SIMPATIJE BENEŠA ZA CIJONIZAM. Čehoslovački ministar za izvanje poslove g. Edvard B en e š primio je prigodom svog nedavnog boravka u Beču u čehoslovačkom poslanstvu predstavnike štampe. Tu je na pitanje novinara dao izjave o raznim akt'uelnim političkim pitanjima, koja su naročito u vezi s narednim sastankom Savjeta Lige Naroda. Potaknut pitanjem jednoga židovskoga izvjestitelja rekao je ministar Beneš o cijonizmu ovo: »Ja sam uvijek govorio, a dokazao saro to u sv.ojolj sedamgodišnjoj djelatnosti, da gajim potpunu simpatiju za cijonistički pokret, i to zbog opće političkih razloga a još i više iz moralnih. Bio bi velik politički napredak, da uspije stvoriti nacijonalnu židovsku državu; i zaista se rad za to djelo nalazi pod okriljem Saveza Naroda. BUDŽET MINISTARSTVA VJERA. Stavke za židovsku vjersku zajednicu. U budžetu Ministarstva Vjera, koji je nedavno prihvatila Narodna Skupština, odredjene su ove stavke za židovsku rvtfersku zajednicu; Osnovne i položajne plate činovnika i Rotacije: 1. a) vrhovni rabin Din. 10.000. b) 13 rabina, 1 sa 6000, 2 po 3000 1 sa 2000, 1 sa 1800, 1 sa 840 i 7 pol 600 ' 20.840 Sekretar u rangu sekretara Ministarstva l/VI-8 18.600 49.440 2. zvani čni daktilograf 111—1 3.360. 3. služite!] 11 —1 2.820. 4. Stanarina a) činovnika 2.700. b), zvaničnika i služitelja 2.040. — 4.740. 60.360 (Racije su ove stavke iznosile 26.840.—, dakle je više 33.520. sada.) Dodaci za skupoću: a) vrhovnog rabina i činovnika, lični 98.400. porodični 9.000. b) zvaničnika i služiteljja lični 14.800. porodični 9.000. v) dodaci na skupoću za sve verske službenike, njihove udove & širo, čađi lični 390.120. porodični 428.400. g) Specijalni dodaci Vrh. Rabinu 4.900. — 954.700. Razne pomoći i subvencije; 1. državna pomoć za javrejski bogoslovni seminar 25.000. 2. Pomoć verskim službenicima aktivnim i u penziji, njihovim udovama 1 siročadi 2.500. — 27.500. Putni i selidbeni troškovi 10.000. Upravni troškovi; • 1. kancelarijski i manipulativni troškovi i k’rije Vrbov. RabSnata 18.000. 2. ogrev i osvetlenje 8.000. 26.000 1,078.560 TRI MILIJUNA DOLARA ZA PALESTINSKI DRAJV U AMERICL N e w Y ork, 10, marta (JTA), Prema današnjim obavijestima sakupljeno je dosad tri milijuna dolara unutar drajva, koji imade namaknuti pet milijuna dolara za izgradnju Palestine, Jedan milijun sakupljen je u samom New Yorku. USELJIVANJE U PALESTINU U GODINI 1925. Prema službenom saopćenju Kolonijalnog Ureda u Londonu, uselilo se u godini 1925. u Palestinu 33.800 Židova. Budući da se u toj godini iselilo iz Palestine 2140 Židova iznosi porast židovskog pučanstva u Palestini useljenjem 31.660. Ovi podaci britanskog ministarstva za kolonije ne slažu se kao obično posvema s podacima statističkoga odjeljenja palestinske Cijonističke Egzekutive. Prema podacima palestinske Cijonističke Egzekutive uselilo se u Palestinu u godini 1925. 32.194 Židova, a u vremenu od 1. oktobra 1925. do konca januara 1926. 10.954. (Ziko)

Pregled

Zajam palestinskoj vladi. —' Jevsekcija i kolonizacija Židova u Rusiji. Za gr ej), 11, (marta. JTA je objelodanila vijest iz Londona, da bi se na londonskom novčanom tržištu imao emitirati zajam palestinskoj vladi od 5 milijuna funti. Prema toj vijesti uzela bi londonska vlada na se garanciju, da će se zajam povratiti do završetka 50. godine od dana emisije zajlma, a novac od toga zajma imao bi se u većoj (česti upotrijebiti za veoma konstruktivne radove kao (što su izgradnja cesta i željeznica, pošte, telegrafa i telefona, uredjenje zdravstva, državnoga školstva itd. Ovdje se ne radi o zajmu, o kojem se kroz posljednje dvije godine govori u dUJonističkoj javnosti, o nacijonalnom zajmu Cijonistićkoj Organizaciji. Taj se zajam, izgleda, ne će ostvariti u tako skoro vrijeme, jer stvar što se tiče garancija pomoću hipoteka na posjed Keren Hajesoda i Keren Kajemeta i .ostalih instituta i garancija drugih vrsta nije toliko jednostavna, koliko se čini u prvi mah, kad se ideja takovoga jamstva samo nabaci, K.oligod je stvaran plan Ruppina u tom pogledu veoma uvjerljiv, ipak i sam Ruppin pokazuje svu teškoću problema garancije. Jedna od naših najkompetentnijih osoba na području nacijonalne ekonomije i uopće ekonomskih pitanja Adolf B o h m iznio je u nekoliko članaka u »Wiener Mprgenzeitungu« kompliciranost zajma i garancija. Ruppin je sam rekao na kongresu, da je zajam pitanje političke propagande. Politički uspjesi znače za nas: zadobivanje simpatija mjerodavnog političkog svijeta i svjetske javnosti za našu stvar u Palestini. Treba da dijelimo dvije mogućnosti: Prvo zajam ,od privatnih institucija uz privatno pravnu garanciju posjeda u Palestini i dohotka fondova a eventualno i garanciju općina u galutu i drugo zajam posredstvom Lige Naroda, sličan slučaju sa obnovnim zajmom Austriji. ' Prvi je slučaj otešćan kompliciranim pitanjem o sporne mi toj garanciji, a u drugom je slučaju stvar zaista političke prirode. Kraj sveg zainteresovanja za židovsku izgradnju Pa> lestine. Savez Naroda mogao bi, kako danas izgleda, uraditi svoje samo za zajam vladi jedne zemlje; a Cijonistička Organizacija, u ovom slučaju Jewish Agency, nema rang vlade jedne zemlje, nego reprezentanta jednog dijela palestinskog pučanstva, i u drugom redu, jednoga pokreta, koji je internacijonalno uzet u račun. Stvar bi dakle imala da se tu ostvari preko palestinske vlade, Cijonistička Organizacija želi autonomiju svoga rada u Zemlji, a tu neovisnost računajući dakako s prilikama i stvarnim' pojavima može da ima to više, što raspolaže s većim sredstvima za izgradnju- Palestinska vlada nije dokazala svoju sklonost, da viduo pomaže izgradnju židovske domaje, ona je sama regulator, a nije inspirator ili barem pomagač. Glavni faktor napretka u Palestini, napretka, koji privlači interes i visoke i šire publike jest rad Židova. AH moramo da pozdravimo i samu misao, a kamo li eventualni fakat, da se palestinska vlada spremi investirati u Zemlju golemu svotu i započeti radove, kpji bi uveUke podigli imigraciju i posve uklonili nezaposlenost. Usto bi kolonizatomi radovi Cijonističke Organizacije biH znatno potpomognuti, jer bi na primjer izgradnja cesta uvelike olakšalal transport robe i poboljšala potrebnu komunikaciju izmedju raznih radnih stanica u Palestini, A razvitkom Palestine dolazili bi sve bliže poziciji, u kojoj hi se lako mogla ostvariti sada još tek ideja o nacijonalnom zajmu. Za nas može biti sporedno, što londonsku vladu pred Vodi misao, da pojača narudžbe Palestine kod britanske industrije. Glavno je da se tempo izgradnje pospješi umnožavanjem radnih mogućnosti i izvodjenjem korisnih radova. + Na konferenciji ukrajinskoga dijela neutralne organizacije za poljoprivrednu kolonizaciju Židova u Sovjetskoj Rusiji OŽET istaknulo se, da su se zbog protuakcije cijonista u Americi smanjili doprinosi za kolonizaciju u Rusiji. Gospodin Mereškin, koji je član vodstva »Jevsekcije« (Židovske sekcije komunističke stranke u Rusiji) žestoko je napadao cijoniste. Ne treba mnogo isticati, da akcija cijonista u Americi nije nikakova proizvoljna protuakcija protiv pripomoći Židovima u Rusiji, nego akcija, koja se vrši u znaku prioriteta Palestine. Izgradnja je Palestine djelo za mnoge vijekovc, a akcija Jointa, akcija ad hoc, s nekim mutnim perspektivama, koje su nejasne i samim prvacima u Jointu. Dr. R o s s e n, upravitelj Agro Jointa, autonom. odjela Joint Distributipn Committee-a, koji se bavi isključivo poljoprivrednim naseljivanjem Židova u Rusiju, upozorio je, da se ipak ne smije u Rusiji upotrijebiti OŽET kao oružje protiv cijonizma. Time je ciljao baš na ljude od Jevsekcije, apsolutne negatore židovstva, koji su od konstruktivnoga projekta za poljoprivredno naseljavanje u Rusiji stvorili sebi materijal protiv cijonizma i izgradnje Palestine. Ono što je »Wiener Morgenzeitung« zamjerala sovjetskoj vladi (da hoće samp da suzbije ideju Palestine i predobije simpatije Židova u Americi), ana se, što se suzbijanja ideje Palestine tiče, upravo da predbacuje samo Jevsekciji. Jevsekcija htjela je dokazivati potrebu svoje egzistence time, što ona mora zapravo da u Židova ugušuje i tamani sve protusovjetsko. ‘ Da pokaže koHko je potrebna morala je ii iz oka, ii iz boka pronaći neke proturevolucijonarne opasnosti. Tako se bavila denuncijant tvom i progonom Židova i uvijek je grlato upozoravala na neke proturevolucijonarne pojave

poš'arina plaćena u gotovom HrPLATA NA „ŽIDOV* STOJI; GOIIŠNJE D 100.—, POLUGODIŠNJE pj( ČETVRTGODIŠNJE D 25.—. OGLASI SE RAČUNAJU PO STALNOM CJENIKU. PLATIVO I UTUŽIVO U ZAGREBU. BROJ ČEK. RAČUNA UPRAVE „ŽIDOV* JE 33.83’.

GODINA X.

ZAGREB. 12. marta 1926. 26. adara 5686.

Pojedini broj stoji 2 dinara ,ŽIDOV“ IZLAZI SVAKOGA PETKA. UREDNIŠTVO 1 UPRAVA .ŽIDOVA* NALAZE SE ZAGREB, ILICA 38./I. ZAKLJUČAK REDAKCIJE ZA ČLANKE DO SRIJEDEJU 12 SATI, ZA VIJESTI DO SRIJEDE 18 SATI. RUKOPISI SE NE VRAĆAJU.

BROJ 11.