Жидов

ŽIDOV

Sirija i Palestina

fc-egovori izmedju de Jouvenelfl i lorda Plumerfl. Gospodarska se situacija u Palestini popravlja. Colonel Kish o pitanju žandarmerije. Nahum Sokolov o djoaizma u Americi.

DE JOUVENEL U PALESTINI. Pripojenje južnog dijela provincije Libanon Palestini? ■ j eru sol im, 30. marta (JTA). Francuski guverner SiHemry de Jouvenel stigao je dne 29. marta u Harfu, slijedećeg dana otputovao dalje u Jerusolim. De Jouje došao u Palestinu da s lordom Plumerom povede o aktualnim pitanjima, koja se jednako tiču i Sinje I {*■ . sline, a koja se u dogledno vrijeme imadu da riješe, f M spada naročito uredjenje sirsko palestinske granice, boljega prometnoga sistema izmedju obadviju zcsistematizovanje gospodarske suradnje izmedju Sirije i i udružena akcija zai suzbijanje razbojstava na sirpalestinskoj granici. ■ Arapska štampa u Palestini je, kako je poznato, objavila a vodno pouzdanih vrela dobivenu vijest, da će lord Plui de Jouvenel povesti ovom zgodom i pregovore o pri'južnoga dijela sirske provincije Libanon Palestini. ♦ ■ Pitanje dodijeljenjoi jednoga dijela provincije Libanon Pjraspravljeno je već godine 1919., kad se je odredjivaia granica. Već se onda konstaiovalo, da je dio te provincije veoma važan za Palestinu. Tada se je da bi iskorištavanje vodene snage rijeke Litani bilo važno za gospodarski razvitak ugljenom posve siroPalestine, jer vodena snaga Jordana ne može da udosvim zahtjevima zemlje. Kad je prije nkeoliko dama pavlada potpisala veliku Rutenbergovu koncesiju, jasu se glasine, da se s francuskom vladom vode pregoda se Rutenbergovom društvu za elektrifikaciju Paledade koncesija za iskorištavanje vodene snage Litani. li se u istinu 0.-va ideja proširilo bi se palestinsko posve do podnožja gore Hermon. I POBOLJŠANJE GOSPODARSTVENOG STANJA U PALESTINI. Jerusolim, 29, marta (JTA). »Palestine Bulletin« da gospodarstvena kriza u Palestini nije više »Stanje se stabilizuje; optimizam se širi, Financijalna prošla, banke su uvidjele, da trgovina i industrija čvrsti temelj, Jafa-nairadže su visoko u cijeni; postoje Med.! za izvrsnu žetvu. Novi su useljenici djelomice donijeli kapitala. Na tržištu rada. je stanje popravljeno javnim I pesimiste priznaju da se obzorje rasvjetljuje«. IZVRSNA ŽETVA U PALESTINI. ■ Jerusolim, 29, marta (JTA). Iz svih krajeva zemlje se da su izgledi za žetvu odlični, a osobito u sjeverdijelu. Osobito su dobro rodili gajevi nairandja i vinoRaspoloženje je u zemlji optimistično. RoLONEL KISH O UČEŠĆU ŽIDOVA U SIGURNOSNOM KORPUSU. I Jerusolim, 30. marta (JTA). Član palestinske CijoEgzekutive Colonel Kish izjavio je izvjestitelju JTA Tom na učešće Židova u sigurnosnim četama ovo: U koliko ■ naredba vlade tiče plana o uredjenju sigurnosne službe u nema sada povoda, da se Židove o tome pita. I je tek općenito pitanje učešća židovskoga pućanu Palestini u sigurnosnoj službi u samom Erec Jisraelu. ■ tome se vode pregovori izmedju predsjednika Weizmanna Plumera, ■ JTA saznaje da će transjordanski sigurnosni korpus biti u Sarafandu, Amanu, Maanu i Akabi. Odio u Sarafan■ sastojat će se samo od Arapa. 16 Židova bit će mu dodino uz privatne ugovore kao telefonisti, mehaničari itd. ♦ I 29. marta (JTA). Službeni organ palestinske objavljuje novu odredbu o osiguranju granica, iz koje ■*zlazi, da je Vrhovni komesar u Palestini ovlašten, da si■“osne čete smjesti i izvan mandatarnoga područja, ako se to čini potrebnim za očuvanje reda i mira na mandatarteritorijima u Palestini i Transjordaniji. |M*RAPSKA VIJEST O USTANKU U TRANSJORDANIJI. H] ■* er usnl.im. 29. marta. (JTA) Danas, n predvečerje ■■žlašenja ustava Transjordanje k;ui samostalnog britanskog područja pod vladom emira Abdulaha, javlja list u Palestini Mcreat el Serk«, da je većina pleB^F aa Transordanije protiv Abdulaha. Medju je e °ma u plivao pleme Em>Sakr, .koje da vodi pregovori s vahabitsk.im sultanom ,i kraljem Hedžasa Ibn ■»dom, koji smjeraju za tim. da Ibn Saud zauzme TransjorProtjena Abdulaha i sam stupi na vladu. e zadovoljstvo je s vladom Abdulaha dovelo već do ■Puna. Ustanak plemena Advan, što je pred dvije godine B* n,H >. ugušen je jedino brdskom pomoću. Ibn Saud je ta■d)«r već jednom zauzeo grad Azrak u Transjordaniji, ali je ■ lrn dragovoljno naipustio zemlju.

NAHUM SOKOLOV O CIJONIZMU U AMERICI. Predsjednik Cijonistfčke Egzekutive, g. Nahum Sokolov vratio se u London nakon višernjesečnog boravka n Americi, (i. Sokolov izrazio je veliko zadovoljstvo u pogledu njegovog boravka u Americi, kao i obzirom na polučeni rezultat United Palestine Appeaki. Američki cijonizam napreduje na svira područjima. Cionisfčkt se rad vrši velikim oduševljenjem. Misija našeg nacijonalnog pjesnika Bjalika vrlo je uspješna. Bi a lik i dr. Levin ostaju još dulje vremena) u Americi da nastave svoj rad. Prije odlaska iz Amerike izjavio je g. Sokolov zastupnicima židovske štampe ovo: »Vrlo stini zadovoljan sa sadašnjim posjetom u Americi. Osrn New Vorka posjetio sam još Chicago t mnoge druge gradove i svagdje sam 1 opazio, da je cionistički pokret od zadnjeg mog boravka u Americi snažno uznapredovao Držim, da je ci'jonizani postao deset puta jači, ne po broju plaćaJaoai šekela, nego po broju ljudi - , što dolaze na skupštine, daju novac itd. Ali i kvalitativno jc cijonizam jači nego prije. Razlog je tome, što su cljonisti Amerike stupiE u bližu vezu s Erec Jisraelom, i to turistikom, pa preko prijatelja u Erecu i drugačije. Pitanje Je, da Ir če američki cijontsic i nadalje ostali samo ftimncijalni agent pokreta ili ča postati tukodfer duševni motor. U američkom c i ioni zmu mora nastupiti nutarnji nacljonalni i kulturni raci Bez duha ne može da postoji’ cijonizam. Ljudi če se umoriti davajući neprestano novaca. Umjetni pndstrek iiclmožc dugo potrajati. Cionistička Organizacija Amerike mora produbiti l i istančati oijoffeanv intenzivnim', odgojnim radom. Mora židovskom društvu dati sadržine. pojačat? odgojtii rad za omladinu, stvoriti organe za, literaturu, tiskati knjige itd. To če da bude veza duše sa tijelom. Predosjećam, da če Cijoništlčka Organizacija započeti tim radom. Mase žedjaju za židovskom kulturom, za židovskim duliom. Ž.klovi, koji su preko mora ponijeli uspomene, hoće da ih osvježe i ožive, a oni, koji ’h nemaju, žndeći za njima, osjećaju nutarnju prazninu. ‘ Kad završite drajv i tako riješite novčano pitanje, tad počnite odgojem za veliko djelo kulture i produbljenja ciijonizma. Tim će radom porasti ugled Erec Jisraela i Cionističke Organizacije. Raspoloženje masa je dobro. Budete li to imali na pameti, tad možemo očekivati,, da će veza postati tijesnila, da će početi nov period, početak nove ere snažnijeg produbljenja u cijonističkom radu Amerike. AMERIČKE KORPORACIJE U GOSPODARSTVU PALESTINE Učešće Palestine Oeconomic Corporation u Rutenbergovoj elektrifikaciji. Joint gradi higijenski institut Hebrejskoga Univerziteta. Jerusolim, 30. marta (JTA). Predsjednik Pojest'ne Oeconomic Corporation, g. Bernard F 1 e x ne r, koji sada boravi u Palestini izjavio je u razgovoru s izvjestiteljem ICA, da pregovara, s inž. Rutcnbergom o učešću Palestine Oeconomic Corporation u provedbi Rutenbergovoga hidroelektrićnoga plana. Pregovori izmedju Flexncra i Rutenberga nastavit će se u aprilu u Londonu. G, -Bernard l Flexner sklopit će s palestinskom vladom utan-ćenje o nastavku izgradnje i rada palestinskoga instituta za. istraživanje malarije, koji financira Joint Distribution Commrttec. Izmedju Hebrejskoga Univerziteta u Jerusolimu i Joint Dlstibution Committee-a sklopljen je ugovor, prema kojemu imade Joint da izgradi higijenski odi,o Hebrejskoga Univerziteta. Upravitelj odjela bit će dr. Kliegler, koji će već 1. aprila započeti svoju djelatnost na univerzitetu. Dr. Kliegler će usto zadržati svoje dosadašnje mjesto kao savjetnik vladinoga instituta za istraživanje malarije u Palestini. GODIŠNJE VIJEĆE NJEMAČKIM CIJONISTA. sazvano za 23.-25. maja u Erfurtu. Dvadeset i prvo godišnje vijeće Njemačke Cionističke Organizacije sazvano je u Erfurt za 23.-25. maja. Na dnevnom su redu ovi referati; Predsjednik Njem. Cijon. Organizacije Kurt Blumenfeld; »Cionistički rad u Njemačkoj«, dr. Kanowltz; »Cionistička odgoja«, dr. Wotfsberg; »Rad oko hebraizacije u Njemačkoj«, dr. Martin Buber; »Narodna visoka škola u Palestini«, Kurt Blumenfeld: »Cijoništlčka unutarnja politika«, Schocken; »Problemi izgradnje Palestine«. Na jednoj od posljednjih sjednica predsjedništva Njem. Cijon, Organizacije raspravljalo se o budućem vodstvu organizacije. O. Kurt Blumenfeld izjavio je, da je spreman ponovno kandidirati za predsjednika Njem. Cijon. Organizacije. Sabirna akcija židovskih radnika u Americi za institucije palestinskoga žld. radništva donijela je već 104.000 dolara. Vodja palestinske kampanje židovskih radnika u Americi, Max PJne, javlja, da je do sada unišlo 100.000 dolara u gotov« »a kvotu od 250.000 dolara.

Šekelska kampanja

treba ove go. dine da pokaže dvoje: oij aća n j e Cijeniš tič k e Organizacije i koncentraciju svih sita zoi obnovu Erec Jisraela. Obe su ove zadaće usko medju se vezaino i nije moguće da jednu od drugo odijelimo. Cijonistička Organizacija kao jedan dio u Židovstvu, a svakako njegov najživlji i najenergičniji dio, nije, već po ograničenom broju svojih pristalica u stanju da sama izvede obnovu Palestine. Pa ipak, ako ona ne može sve u obnovi sama da stvori, ona za tu obnovu stvarna sve preduslovj. Prije svega ona pionirskim napredovanjem i borbom u stvaranju židovskih pozicija u zemlji stvara narodno uporište za nastaljni narodni život, a zatim i, kako ga> god mi posmatrali, a on* ipak, ispravan oslonac nastajnom ekonomskom životu naroda i zemlje. U tome tje Cijomstička Organizacija neumornu. Ako židovski narod posjeduje onu parčad palestinske zemlje, njeno je to djelo. Ako ulicama i cestama Palestine ozvanja hebrejska, riječ, njen udio u tom najveći je. Ako židovski narod, ovako rasparčan u dijelove kakav je, može uopće da u današnjem svijetu postavi sebi poslaniku i predstavnika, onda je taj poslanik Cijonistička Organizacija i ona je t,o zastupanje stvorila. Ukratko, Cionistička. Organizacija najaktivniji je » najborbeniji dio u Židovstvu, ona stvara i obnavlja sav židovski život. Gdjegod u Židovstvu snage i potpore popuštaju. bilo to u političkom, kulturnom .ili ekonomskom životu, Cijonistićkai Organizacija ondje zahvaća da ispravi starp i da podigne novo. • Da sve ovo može da provede treba Cijonističkoj Organizaciji stalna i čvrsta p.ozicija, neosporni moralni aiuto.ritet, razumna i ispravna osnova čitave obnove, a prije svega, treba da joj stoje na rajspoložbu velika i moćna javna materijalna sredstva. Govoreći jezikom logike i računa, ovakav je govor najjasniji i najuvjerljiviji možemo reći; najbolja i najveća zajednička mjera svih ovih faktora u životu Cijonističke Organizacije ona je cifra, koja na osnovu iekelel iskazuje broj njenih pristalica. Stainu i čvrstu policiju u židovskom i nežidovskom svijetu, Cijonistička je Organizacija stekla uz moralne osnove svojih načela, sveudiljnim uvećavanjem broja svojih organizovanih članova. Iz čednih početaka organizacije utopičnog programa sa. par desetaka tisuća članova, Cijonistička je Organizacija dosegla na članstvu brojku od gotovo jednoga milijuna. Milijuni ljudi i milijuni novca stvaraju pozicije, kakve god hoćemo. Ispovijed miljuna nije utopija. Danas za Cionističku Organizaciju nema, odstupanja. Šekelska kampanja 568(i. treba da pokaže svijetu, da je svaki deseti Židov cijondsta. Parola je za ovu godinu milijun i po šekalim. Van svake je sumnje da su načela Cijonističke Organiza čije kapital moralnog autoriteta. Ali slabići, koliko im god bila načela neprikosnovena i moralna, nemaju autoriteta, l današnjem svijetu moralni se autoriteti ispoljuju dvojako, t> kulturnom i političkom smislu. Narodi i njihove organizacik vole da raspolažu ovim drugim. Slaba Cijonistička Organizacija raspolagala je tek kullurno-moralnim autoritetom, a politički dolazi tek onda kad je mogla, da pokaže milijunski broj članova. Hoćemo li taj autoritet iznutra, prema židovskom, i spolja. prema nežidovskom svijetu, još većma da: pojačamo, tada nam je dužnost da Cijonističku Organizaciju uvećamo još više, no Sto je bila. Moralno poEtički autoritet ovisit će o broju plaćalaca šekela. Obnova je Palestine konkretna zadaća. Cijonističke Organizacije, Razumna i ispravna osnova obnove nemoguća je bez šekelskog broja.. Rekli smo naprijed, da Cijonistička Organizacija nije u stanju da sama provede obnovu Palestine, ali ona za nju stvara preduslovc. Budžet je palestinske kolonizacije nemoguć, ako iza njega ne stoji jaka organizacija', što eskontuje mjenicu, na kojoj je taj budžet ispisan. Cijonistička je Organizacija u ovih pet godilnai mnogo uradila, a sve je to bilo tek pionirsko pomicanje. Sada treba preći stabillzovanju financijskog gospodarstva u bilo kojoj formi. To može da se postigne samo tako, ako se palestinski budžet postavi na široke pleći. Tek onda bit će moguće da se u cijonizmu govori o budžetiranju u potpunom smislu te riječi, a ne tek o životu iz dana u dan, kako se to do sada činilo. Za sve to treba velikih i moćnih javnih materijalnih sredstava. Kakogod se ta sredstva namaknula, bilo zajmom, bilo proširenjem 514 novim ara ažmanom sa Džujš Edžensi, jedno je sigurno: slaba ih Čijom stička' Organizacija ne će namaknuti i me će dobiti. Ohnovno d elo u Palestini treba kao zaledje jaku Cijonističku Organizaciju. Kakva je ona danas, preslaba je. To nije sramota. U Palestini, koja je danas jedina i m igracio na zemlja, za židovski narod, može nastati situacija takovom, da joj današnja Cijonistička Organizacija ne bi bila doraslom. Ovo nije omalovažavanje njene vrijednosti. Desilo se da je dijete preraslo mater, pa mati nrj« u stanju da ga nahrani. A to nije sramota. Sve u svemu, treba nam jaka Cijonistička Organizacija. Treba nam zato, jer je ishodište za sav renesansni pokret židovskog naroda, i osnovna sila za pogon onog motora., št* stavlja u gibanje sve duševne i materijalne sile, na kojima, ć* se danas ili sjutra sazdati dcai židovske budućnosti. U Zagrebu, na Pesah 5686. 0. R.

(Starina plaćena u gotovom NA „ ŽID OV “ STOJI: gODIŠNJE D 100. -, POLUGODIŠNJE D je ČETVRTGODIŠNJE D 25.-. OGLASI SE RAČUNAJU PO STALNOG CJENIKU. - PLATIVO 1 UTUu ZAGREBU. - BROJ ČEK. RAČUNA UPRAVE ,ŽIDOV- JE33.831.

■godina X.

ZABREB, 2. april« 1926. 18. nišana 5686.

Pojedini broj stoji 2 dinara .ŽIDOV 1 IZLAZI,SVAKOGA PETKA. UREDNIŠTVO 1 UPRAVA .ŽIDOVANALAZE SE ZAGREB. ILICA 38./I. ZAKLJUČAK REDAKCIJE ZA ČLANKE DO SRIJEDE.,U 12 SATI, ZA VIJESTI DO SRIJEDE 18 SATI. - RUKOPISI SE NE VRAČAJU.

BROJ 14,