Жидов

ŽIDOV

Cijoniste!

Apel Egzekutive, da mjesec ijar u godini 5686. ima da jde »Mjesec Cijonističke Organizacije«, naišao je na sna>rt i bogat odaziv. Već je i to) pouzdan znak, du je duh Ormizacije zdrav, da je budna briga o njenu dobrobit, da je v smisao za njenu veličßnu. Primakli su se dani, kad se sve to ima do poteže u okcima. U odredjenom roku od jednoga mjeseca mora da se srne i objavi, što nas danomice potiče i vodi. »Osvojlenje duhova« bijaše lozinka! To znači putokaz prema unumri, ali se time misli i delaracija prema vani. Cijonisfćka Organizacija, nosilac židovskoga obnovnog okreta, a kao Jewish A gene y p(xljednako i javnopravan, mejunarodni predstavnik židovske narodne domaje, dužna je voj svojoj časti i odgovornosti svojoj, da sačuva ili stekne, iača i opravda razumijevanje, povjerenje i pristanak poličkoga svijeta i najnaprednijih duhova sviju nacija. Ovome viietu, kojega se osjećaj za kulturu uzbudjuje, kad se otkopa oji drevni grad ii otkrije grobnica faraona mrtvo, što Hira da ostane mrtvo valja da se pokaže i objasni veliajmji Igroka-z, gdje se duša drevnoga naroda oslobadja od iiševina # teških naslaga! stoljetne starine, a njegov genij uzana. da se razvije u nov život. Valja pokazati i iznova doazati, da je reuesansa preporod u čistoći duha i volje, da misli Cijonističke Organizacije, da u programu Jevish Agency cma šovenstva ili uskogrudno nacionalističkih osvaja! ačkih spiracija. Svijet treba da zna i osjeća: da su naša čežnja i tš rad upravljen.' sumo jednome; da se naš narod s velikom m tradicijom, djelotvornom voljom I djelotvornom snagom BStojno uvrsti u porodicu slobodnih naroda. Više £ uvjerljivije nego što imat da govorimo narodima, oramo u isto vrijeme apelirati na one naše sunarodnjake, »ii još niiesti u našim redovima. Pokazat ćemo im veličaj>st onoga, šilo biva u židovskom narodu, i u ž'dovskoj zem, ne ćemo se umoriti opominjajuči ih pozivima i objašnjamjirna, da se pridruže djelu oslobodjenja. AIJ gdje se velikoj čistoj zadaći suprotstavi natražnjaštvo ili koja neispravnost, Ibit ćemo ih odlučno prokušanom našom snagom! Ito je vojenje duhova. Ali poglavito zadaće, zbog kojih je jar u godini 5686. oklamovan mjesecom Cijonističke Organizacije tiču se same organizacije. One su; učvršćivanje sastava i ide'je jedinstva rganizacije. Jačanje razumijevanja njenoga znača'a, objašiene duhovne sadržine. Organizacija nam je od iskona svoga bila više nego jeinstvena formalno tehnička skupina istomišljenika. Cijonttička je Organizao ja savez, u kojem pojedinac nema samo baveza prema svrsi, kojoj savez služi, nego i prema salom sajvezu. Cijonistička je Organizacija židovski narod na «u i o njenu je veUcnu, njenu političku vrijednost, njenu uhovnu i materijalnu snagu usko vezan židovski narod u žiovskoj zemlji. Ovom saveznom svijesti mora da bude pro:t svaki cijonista, mora da bude prodahnuta svaka, cijoniička grupa. Pa neka stoga u mjesecu našega obračuna i bude iziena programatških misf, izmedju pojedinih grupa, ali ipak ota kritika biti popraćena prosudjivatrjem a ocjenjivanjem ‘moga sebe i štovanjem tudjega mišljenja, a prije svega ošena jedinstvom organizacije i osnovnoga programa, jedili' tv om, koje zahvaća sve razlike u mišljenju sa socijalnog.

gospodarskog i kulturnog područja U autokritici moralu posebni savezi i frakcije tima ti naj pameti, da grupacija ne smije biti samosvrha, kako ih partijski duli ne bi odalečio od svrhe i duha cjeline. Oni će nastojati, da slobodu mišljenja i djelovanja, koju lm daje Organizacija, naplate tome, što će još jasnije l i uvjerljivije manifestirati sve što siediinjava i veže. I to je osvojenje duhova, vlastitih naših duhova, a za Jedinstvo i snagu organizacje. Ne unosimo u mjesec lijar nijednu novost u programu. Ali ud svih cijonista očekujemo duhovnu osjećajnu koncentraciju na idejne osnovke našega programa, koji je vazda isti: preporod zemlje, naroda, jezika i kulture. Kakav je odnos prema Organizaciji, takav valja , da budi! odnos prema Zemlji; živ i ličan vez, »Behol dor vador hajav adani lirot et acmo...« Svatko je dužan, da se, za svoju osobu, tako vlada ka« da učestvuje u iseljenju i izgradnji Erec Jisrucla. Duh halucijuta, duh bahšare su osnovni elementi svakoga vladanja. Oni odredjuju maksimalnu mjeru lične predanosti, oni su osnovke naziramja, u kojem treba da se odgoji naša omladina. Oni su kamen kušnje zi svako tijelo. Cijonističke djelo pojedinca jest nacijonalno prožimanje njegove osobnosti, jest predanost u naziranju, predanost u stvarnom djelanim. Teško i veliko gospodarsko djelo, koje mora da izvede Organizacija izgradnjom Palestine, pomakla je materijalni momenat jače u pročelje eijonističkih dužnosti. Bilo bi neispravno, da degradiramo vrijednost i čast materijalnog prinošenja, iz kojega rastu najvredniji produkti izgradnje, nepravedno bi bilo reći, da je njitne cijonizam spu« na .»stvar novca«. Novac, što' oslobadja tlo za narod, je oplemenjen dar i oživljenjcm maascra kaoi principa lične obaveze dodala je Organizacija etskim vrednotama, ajoriizma i jednu novu vrednotu visokoga stepena. Ali nitko se novcem ne može otkupiti od duhovnih i materijalnih obaveza cijoniste. Novac bi nas učinio siromašnijima, kad se ne bi gradilački idealizam Erec Jisraela, koji se gradi, trudio, da ga učini plodnim. Cijopstički galut mora da se s potpunom ozbiljnošću istinske obpovne volje poteže dostojnim ovoga stvaralačkog idealizma. Tako valja da Mjesec Cijonističke Organizacije provede izjednačenje. Važan, životni rad za fondove ne smije se prekinuti. Ali se mora vršiti u cionističkoj atmosferi ojačane svijesti o idejnoj dužnost! svakoga cijonista da stvarno i gradilački radi. Vrijeme je i suviše ozbiljno .! suviše je već uznapredovalo, a da bi se srrto staviti ovakav zahtjev, koji se ne bi vršio bez svoje najvažnije stvarne sadržane. Riječ o oživljavanju Organizacije i produbljenju cdjonizma danas je besmislena, ako ;mje povezana strogim i vjsoktitn zahtjevom hebraizacije. Ništa ijudskjo ne valja da bude tudje cijomizmu, ali prije svega ništa židovsko! Hoćemo li opet probudi ti duh našega ( narodni i navesti ga na veliko čovječje djelo, valja da znamo, da će se taj duh preporoditi prije svega u našem jeziku. Ovaj preporodjaj jest podjednako djelo i zadaća cjeline i pojedinca. * CIJONISTE! Mjesec ijar jest vremenom ograničen simbol neprestane dužnosfcfi On je mjesec pouke i učenja! Mjesec ispita i brojanja! Mjesec cijonističke afirmacije! Jerusolim-Londo.il, u nišanu 5686. Egzekutiva Svjetske Cijonističke Organizacije.

FRANCUSKI komunike o boravku de jouvenela u PALESTINI.

Pariš, 2. aprila (JTA). Francuski Vrhovni Komesar u lr >)> de Jouvenel stigao je u Bajrut na povratku sa svojega ata u Jerusolim. Kao posljedica razgovora izmedju đc JouEn eia i palestinskoga Vrhovnoga Komesara lorda Plumera ašao je ovaj službeni francuski komunike; Vrhovni KomesaPalestine i Sirije posavjetovali su se o mjerama, koje bi °2le da posluže što bržem rješenju pendentnih pitanja, a dnako su razgovarali i o organizaciji redovitih od noža ja u 'tanjima, mandatarnih područja. Potpuno su se sporazumjeli tome, da tijesna veza izmedju predstavnika oba dviju manuarnih zemalja daje mnoge koristi, pa su detajno utanačili *t®m direktnih odnosa izmedju obađvojice Vrhovnih Koksara. Razgovor Weizmanna s de Jouvenelom. Jerusolim, 4. aprila (JTA). Dne 31, marta uveče sa•ali su se predsjednik Svjetske Circnističke Organizacije dr. apm Weizmann i Vrhovni Guverner Sirije Henri de Jouvenel.

PALESTINA U ENGLESKOM BUDŽETU.

London, 4. aprila (JTA). U objavljenom budžetu za o,ne i policajne izdatke i ostalu službu u kolonijama i dome4ma Velike Britanije figurira i stavka od 342.000 funti za paničnu službu u Iraku i Palestini. Ukupna' svota za obračete i obraničnu službu u Iraku i Palestini iznosi •455,000 funti, a od e svote otpada na sam Irak iznos od •112.000. Za plače i izdatke Vrhovnoga Komesara predvidjena je v °la od 25.000 funti. 108.000 funta predvicijeno lje kao pomo-111 dodatak za tnasasjordansku pograničnu službu i 92.000 kao dodatak za administrativne izdatke u Traosjordamiji.

SUDJELOVANJE ŽIDOVA U OBRANIČKOM KORPUSU PALESTINE.

London, 4, aprila (JTA). Na sjednici Donje Kuće stavio je Colonel Wegdwoođ upit na ministra kolonija, da li već može reći štogod definitivno o sudjelovanju Židova u palestinskoj žandarmeriji. Ministar kolonija Amery je odgovorio: uzimam, da se pitanje odnosi na namjeravam novi obranićki korpus. Vijesti, da će Židovi od toga biti isključeni nije istinita. Stanoviti broj Židova, kof su momentano u službi žandarmerije, već je izvježba« za korpus. Budući da je ovaj sada odredjen za službu u Transjordaniji, ne će broj Židova biti u njem velik. Plan Vrhovnog Komesara o reorganizaciji žandarmerije predvidja uvećanje palestinske policije. Židovski članovi dosadašnje žandarmerije, koji ne će biti preuzeti u pogranični korpus, pripasti će proširenoj policiji. Colonel Wegdwood pitao je dalje: hoće li nova policijska trupa biti vojnički opremljena ili me? Ministar- je odgovorio: zemaljska policija predstavljo oružanu snagu; da Ii je to i gradska policija, to ne znam.

RAHELIN GROB OPLJAČKAN.

Velika ogorčenost a Palestini. Rahelin grob na putu izmedju Jerusolima i Hebrona, u blizini Betlehema, kamo hodooastc vjernici sa svih strana svijeta, okraden je ovih dana od provalnika. Provalnici razorili su jedan dio grobnog zida, provalili u nutrina groba i ukrali dragocjen« zavjese, darovane od vjernika. Dio je starih zavjesa randeran. Vijest o obeičanjenju Rabelina groba izazvala je u cijeloj Palestini ogorčenost. 1 Policija energično traga za počiniteljima, '

Pismo iz Rumunjske

Židovi i politički život u Rumunjskoj. lzbori za rumunjski parlamenat i židovski birači. Proces političke emancipacije rumunjskih Židova. lzbjeglice u Besarabiji. Poziv dr. Weizmannu. E. M, B r a i 1 a, krajem marta. Židovstvo Rumunjske iako veliko brojem i snažno po* bogatom židovskom životu, ne može da se valjano* očituje kao punovažan faktor i da zbog regulacije svojega lošeg položaja u zemlji odreiito zagrabi u javni život. Židovstvo Velike Rumunjske je veoma heterogeno. Dijeli se u glavnome na tri skupine; Židovsko pučanstvo predratne Rumunjske (Regat), Židjovi nekadašnjih madjarskih krajeva i židovsko pučanstvo u Bukovini i Besarabiji. Jedan je od najosnovniljih problema židovskoga pučanstva u današnjoj Rumunjskoj, dai se okupi u skupni židovski tabor i da uzgoji jače svijest o potrebi sjedinjenja svih Židova u Rumunjskoj. Posljednji prepadi rumunjskih studenata u Regatu na židovsko pučanstvo, koji su doveli do zatvaranja univerza u Bukareštu i Jassy-u samo su oštar odraz općenite atmosfere u zemlji'. Opće židovska organizacija Regata pod imenom Unionea Evreirul, obilježena je labavošću svojih psimilantskih i bojažljivih osnivača i sigurno je, da ne može' ovakova, kakova jest, a ne će i nikada moči učiniti ono. što Židovima u Rumunjskoj treba. Za ovakova šta morala je inicijativa doći iz tabora, koji je uspravniji i odrešitiji u borbi za židovska prava. Nedavno su u Rumunjskoj provedeni općinski izbori. U njima su Židovi istupali kojekakp, U Transilvaniji se u većini mjesta prevariše u računu pošavši u izbore kao i Madžari uz tadašnju još vladinu liberalnu stranku. U Regatu učestvovali su Židovi u izborima bez odredjene orijentacije. Najmarkantniji je istup Židova u Bukovini, jednom dijelu Besarabije, a naročito -u glavnom graau Bukovine Cernauti (Černovice), Tu su Židovi ušli u izbore kao punovažan faktor. Nijesu doduše istupili samostalno, s posebnom listinom, nego su se udružili s .ovećim opozicijonim strankama u Blok Opozicije, U taj je Blok naime ušla Židovska Jedinstvena Stranka, kojoj je na čelu mnogo cijenjeni židovski radenik u Cernauti) dr. Mayer E b n c r. Na listini Bloka za grad Cernauti imali »u Židovi 9 kandidata nai dobrim mjestima.. (Dr. Mayer Ebner na drugom mjestu, a rav. B, Flemminger na šestom. Nosilac listine bio je sveučilišni profesor dr. Radu S b i e r a). Opozicija je u većini mjesta u Bukovini pobijedila, a naročito je mnogo uspjela u samoj Cernauti. Predsjednik židovske bogošt. općine u Cernauti dr. Straucher, koji se već ranije odijelio od židovske stranke, prikrpio se vladinoj stranci, ali nije ni tako mogao da. zaustavi opadanje svojega prestiža medju židovskim pučanstvom. Židovska Jedinstvena Stranka prosljedjujući smjer svoje politike, a osokoljena uspjehom izdala je parolu istupanja Židova) u izborima za rumunjski parlamenat Egzekutiva Žid. Jedinstvene Stranke u Cernauti zaključila je na prijedlog dr. Mayer Ebnera, da se sazove konferencija svih židovskih političkih organizacijja u Velikoj, Rumunjskoj, da se ustanovi jedinstveni postupak svih Židova u Rumunjskoj povodom izborai za parlamenat i da se odredi taktika, koja, se ima provesti, kako bi u parlamenat došlo što jače zastupstvo rumunjskih Židova. Konferencija će se jamačno održati u Bukareštu. Budući da je za ovakav istup potreban pouzdani statistički materijal pozvane su židovske općine da, pripošalju egzekutivi Žid, Jedinstvene Stranke u Cernauti svoje statističke podatke. Kralj Ferdinand je dao mandat za izbornu vladu popularnom generalu Avarescu, Šefu takozvane, inače malobrojne, Nacijonalne Stranke. Vlada je stvorila zaključak, da raspiše izbore za 25. maja,. Zasada se ne može još mnogo da kaže o uspjesima nastojanja da se Židovi u čitavoj Rumunjskoj okupe u svoj tabor, kako bi što snažnije mogli da suzbiju svu ne. pravdu, koja im se nanosi. Inicijativa je potekla od ljudi, koji su prokušani borci i ustrajni rađenici. Tu ima dovoljno garancije, ali se ipak čini, da će jednim mahom, u mjesec i po dana, biti veoma, teško polučiti što se želi, jer su Židovi naročito u Regatu politički veoma nevaspitani. Zna se, posvuda se to. vidi, kako gotovo sve stranke u izborima vabe k sebi narodne manjine, a naročito Židpve. U Rumunjskoj zbog političke nevaspitanosti većine pučanstva, redovno pobjedjuje u izborima ona stranka), koja je na vladi. Tako je i Bratianu provodivši izbore mogao uvećati svoju tako zvanu Liberalnu stranku, za svega na nešto preko 200 poslanika. General Avarescu ima. da pokaže svoje i u pogledu suzbijanja antisemitizma.. Židovsko se pučanstvo mnogocemu nadalo od zamjene vlade Liberalne Stranke, koja je korumpirala upravu do veoma, velikih mjera, a antisemitizam svojom pasivnošću sama potpomagala, s vladom generala Avarescu-a. Stoji mnogo baš do taktike Averescuove vlade, kuda će u izborima Židovi Regata. Kad se stvari dalje razviju moći će se o čitavom tom pitanju kazati štogod odredjenije. Svakako v Jja akccntuirano zabilježiti, da i© započeo proces političke emancipacije rumunjskih Židova, proces, koji će jedini moći da riješi neodrživo stanje u kojem se nalazi židovsko pučanstvo Rumunjske. ♦ Pored svega rada »Komiteja. za pomoć Židovima u B es a r a bt j i« stanje je Židova u toj zemlji veoma loše. Židovski poljoprivrednici, kojih u Besarabiji imade mnogo stradali su veoma od velike nerodice u prošloj godini. Usto ima ■ Besarabiji golemi broj bjegunaca iz Ukrajine, kop

»Starina plaćena u gotovom [ETPLATA NA „ ŽIDOV - STOJI: VIŠNJE D 100.-, POLUGODIŠNJE 50-, ČETVRTGODIŠNJE D 25.-. iLASI SE RAČUNAJU PO STAL,M CJENIKU. - PLATIVO 1 UTUVO U ZAGREBU. - BROJ ČEK. LČUNAUPRAVE ,ŽIDOV* JE 33.83:.

GODINA X.

ZAGREB, 9. aprUa 1926. 25. nišana 5686.

Pojedini broj stoji 2 dinara .ŽIDOV 1 IZLAZI SVAKOGA PETKA. UREDNIŠTVO I UPRAVA .ŽIDOVANALAZE SE ZAGREB, ILICA 38./I. ZAKLJUČAK REDAKCIJE ZA ČLANKE DO SRIJEDE U 12 SATI, ZA VIJESTI DO SRIJEDE 18 SATI. RUKOPIS’ SE NE VRAĆAJU.

BROJ 15.