Жидов

ŽIDOV

Cijoniste!

Akcija mjeseca ijara već je započela. Ako još ne možemo predvidjeti njene rezultate, to smo pak u stanju da posve sigurno ustvrdimo, kako će »na iza dugog niza godina opet okupiti sve jedinice lašega pokreta u jedinstvenoj i oduševljenoj borbi a cijonističku ideju i njenu organizaciju. Svi znaci jovore za to. Poziv Egzekutive u Londonu naišao je a živi odziv u svim zemaljskim cijonistlčkim Saveima, i čitav red tih saveza i federacija pozvao je ijonističke mase da učestvuju svom snagom na dejnom i organizatornom jačanju cijonističkog »okreta. U ZNAKU OVOG JAČANJA CIJONISTE REBA DA PONOVA OŽIVE CIJONISTIČKU ROPAGANDU, DA UČVRSTE I PROŠIRE IRGANIZACIJU, DA SE ZADUBE U MISAO : IJONISTIČKE IDEJE. DA ZADOBIJU NOVE LANOVE, I DA SVIM SILAMA I SVOM INACOM PROVEDU ŠEKELSKU AKCIJU. Sumišljenici! Naš je Savez dio Svjetske Cijonitićke Organizacije, i sve što će ona od nas dobiti u ijesecu ijaru na idejnim i materijalnim vrjednotama, obit će putem i preko našeg Saveza. Mi Vas poziv jemo da za Ijar akciju skoncentrišete svoje cijonL

stičke poglede i cijonističke misli na naš Savez, a preko njega na čitavu našu Organizaciju. Provedite Ijar akciju u velikom stilu i na dostojan način. Upotrijebite kroz ovo nekoliko tjedana sva sredstva, kojima raspolažete, da svima i svakome prikažete cijonističku ideju, i da svakoga predobijete za našu organizaciju. CIJONISTE! Imajte na umu da cijonizam danas zahtijeva više no prije. Ako i danas jednako traži materijalna sredstva, kao i dosele, a ono još u većoj mjeri hoće da se čitav narod prožme njegovim duhom, i da mu ideja pokreta bude dijelom njegove duše. Kad se to desi, cijonistioki će rad da poraste iznad svih granica, a pokret preko svih med ja. Budućnost će pokreta biti ljepša, a njegovo ostvarenje bliže. ŠIRITE STOGA PROPAGANDU, JAČAJTE SVOJU ORGANIZACIJU, JER JE SNAŽNA I ZA ŽIVOT SPOSOBNA ORGANIZACIJA TEMELJ I PREDUSLOV SVAKOME RADU I NASTOJANJU. U Zagrebu, 1. ijara 5686. ♦ Radni Odbor Saveza Cijonista u Kraljevini SHS.

SLUŽBENO SAOPĆENJE PALESTINSKE VLADE O ORGANIZACIJI VOJNE I POLICAJNE POSADE U PALESTINI

Britansko ministarstvo kolonija objavilo je ovo službeno iopćenje; Obzirom na promjenu stanja u Palestini i Transirdanlji, koje se je desilo u posljednjih 5 godina, zaključeno ;na preporuku Vrhovnoga Komesara, u Palestini, da se ojna i poticajna snaga u tim zemljama reorganizira na većoj boljoj ekonomskoj osnovci. Prihvaćen je princip, da se mora rovesti tačna dioba funkcija i organizacije policije i vojske, lađama u Palestini i Transjordanijl bili su dosada podreieni; a) Palestinska policija; bi palestinska žandarmerija poijeljena u dvije sekcije, britansku i konjaničku palestinsku i 1 arapska legija u Transjordaniji. Prema planu ove reorgaacije likvidiraju se obadvije sekcije palestinske žandarmeje, ali 5 oficira i 200 momaka britanske, ite dva oficira i 250 mmaka palestinske sekcije bit će primljeni u palestinsku poeiju, koja se imade uvećati. 1 arapska se legija u Transjoraniji raspušta, pa će se i u Transjordaniji organizovati pocija, koja će preuzeti podesne članove iz raspuštene arapske igije. Ostatak palestinske žandarmerijske sekcije činit će entar vojne jedince zvane transjordansko-pogranićnim korusom, koji će u prvom redu vršiti službu u Transjordaniji. I saopćenju ministarstva kolonija veli se na kraju; Netačna • vijest, da se Zidovi isključuju iz službe u prograničnom ( >rpusu. Stanoviti broj židovskih žandara iz palestinske zanarske sekcije već je unesen u listinu spomenute .vojne jedaće. Budući da ova imade ponajprije vršiti službu u Transirdaniji, ne će broj Židova u njezinim redovima biti velik, •statak židovskoga osoblja u palestinskoj žandarmeriji preći e u povećanu palestinsku policiju. Britanska konjanička pukovnija, koja je dosada bila starini rana u Palestini, opozvana je, a da nije zaljenjena drukojom pukovnijom. Reorganizacija policije i žandarme*e umanjit će broj vojne i sigurnosne posade u Palestini i tonsjordanfli.

U PALESTINSKOJ POGRANIČNOJ ŽANDARMERIJI IMADE SAMO 10 ŽIDOVA

•lerusolim, 14. aprila;. (JTA) Od demobilizirane pale-oske žandarmerije primljeno je i) novo stvoreni pogranični nr Pus. koji će vršiti službu u Transjordaniji svega 10 Židova, oznato je, da je engleski ministar za kolonije Amery izja*° nedavno u londonskoj Donjoj Kua. da će novi pogranični or Pus vršiti službu u Transjordaniji. pa da će zbog toga u ierau biti malo Židova.

DR. WEIZMANN KOD PLUMERA

Povoljni rezultati konferencije , rusolim, 14. aprila. (IT.A). Dne 9. aprila posjes{ 0 je r vrhovnoga komesara lorda Plutr, era. Na irtl sastanku govorilo se o pitanju žandarmerije. 4 zakonu o d općinama i o ostalim aktuelnfon pitanjima. J

* / Palest. Telegrafska Agencija saznaj 0 rezultatima raz:>Voia dr. Weizmamia s lordom Plun^e ro m avn; U razgovoru dotaknuta prije sw e ga pitanja o primitku ova u novi pogranični korpus i/ zafcon o židovskim opći!rna u PalestraL Dr. VVeizmann i,4 izrazio mišljenje, da ova donosi povoljne rezultate. U stvari pograničnoga ’T>usa može se reći, da će <jldsada Židovi biti! uno*' u listine ovoga korpusa. , s \

DE JOUVENEL POZVAO DR. VVEIZMANNA U SIRIJU. Dr. Woizmann se odazivlje pozivu. Jerusolfim, 13. aprila. (JTA) Vrhovni komesar za Siriju de Jouvenel pozvao je prigodom svojega boravka u Jerusolimu predsjednika Syjetske Cijonistićke Organizacije dr. Hajkna Weizmanna da ga posjeti u Bajrutu. Dr. We zmann prihvatio je poziv, pa će ovih dana otputovati u Bajrut.

tVEIZMANN DOLAZI U POLJSKU. Varš a v a, 14. aprila. (JTA). Predsjednik Svjetske Cijonističke Organizacije, dr. Hajim Weiz m a nn saopćio jc jerusolimskom dopisniku židovskoga dnevnika u Varšavi »Hajnt«, da l namjerava u dogledno vrijeme doći u Poljsku. Dr. Weizmaim nije m.ogao da kaže tačan datum o svome dolasku u Poljsku, ali će Poljska biti prva zemlja, koju će posjetiti naikon svoga povratka iz Palestine. Konferencija radikalnih cijonista u čehoslovačkoj. . Praha, 12. aprila (JTA). Uz sudjelovanje dr. S.plovejćika (Berlin), inž. Strickera (Wien, a pod predsjedništvom dr, Emil Marguelisa (Ljulomerice), održala se u BrtVj konferencija radikalnih cijonista čehoslovaćke republike. Raspravljalo se o općenitim problemima sa stanovišta o priučeni tih načela radikalnih ci;onista na specijalne probleme u pojedinim zemljama. Programatski referat održao je y inž. Robert Stricker, u kojem je izjavio, da smatra rad .Cijonistićke Organizacije sudbonosnim, i misli da je vrjeme obrat, osobito s obzirom na necijoniste s jedne strane, ; na nežidove s druge strane. Dr, Margulies popunio je referat, te naglasio da promašenim pokusom projekta o proširenju Jewish Agency, jjoš mje uklonjena demoralizatorna ide<jJogija proširene Jewish Agency. Ovoj valja navijestiti rat, ak,o se hoće da parola Egzekutive za mjesec Ljar bude više ne*go pukai promjena firme. U debati su još sudjelovali pored ost.akh dr. Pavao Marz, prof. Rabinović, Dr. Solovejčik završi.o je debatu duljim govorom, u kojem je u,širokim potezima [prikazao stav radikalnih cijonista prema problemma židovsokga života. Berlinski program udruženja Radikalnih Cijonista primila je skupština kao obvezatan. Druga točka skupštine bila jc posvećena pitanjima zemaljskih organizacija. Konferencija | Žje naglasila dužnost radikalnih cijonista da živo i ustraje vrše dijonističkc dužnosti i da intenziviraju suradnju osobito u mjesecu ljaru i kod šekelske akeje, naglašavajući *ll vijek stajalište radikalnih cijonista. izabran je akcijom odbor, kojemu se imade priključiti niz S’rradnika. Akcijoni odbor čine ove ličnosti: dr, Margulies, dr. Pavao Marz, Oskar Rabinović i dr. Mirjam Scheucr.

Sjednica predsjedništva Akcijonoga Komiteta u Varšavi. Varšava, 12. aprila. (JTA) Predsjedništvo Akcijonoga Komiteta sazvanto je ovamo na sjednicu. Istoga dana sa; sjed J tv'com predsjedništva Akc Komiteja započinje '-pod predsjedanjem Farbsteina konferenca poljskoga Mizrahia.

Lord Plumer protektor jedne Makabt-proslave. Je ruso I im, 14. aprila (JTA). Vrhovni Komesar Lord Plumer izjavio se spremnim preuzeti protektorat nad jedinom Makabi proslavom, te je već najavio svoje, lično prisustvovanje.

26(16 useljenika u martu. 4 eru solim, 13i aprite. (JTA) U mjesecu martu o. g. »selilo se u Paiestinu 2000 useljenika.

Naša misao vodilja

u akciji mjeseca ijara neka nam bude težnja* da oživimo cijonističku propagandu, da ojačamo cionističku organizaciju, da* si đozovemo pionova u svijest cijonističku ideju, i tako sve to stavimo u središte židovskog života, kako svoga* tako i onog naše židovske okoline. Cijonizam ‘je narodni i politički pokret, a u svima* takovim pokretima jasno se luče dvije epohe; ona stvaranja ideje i idejne borbe, i ona konkretnog o*ž ivo tvoren ja* svega onoga, što je ideja' tražila. U predratnom cdjonizmu mi vidimo u glavnome samo nastup ideje i idejne borbe. Cijonizaim bori se za sv.oje ideale, upravo možemo reći da polazi od čovjeka do čovjeka i pozivlje ga na obračun sa samim sobom, U t,oj borbi pred rat, kanda je cilj cijonističkog pokreta, ai to lje, konkretno govoreći, narodna domaja za židovski narod, bio pomaknut nešto u dalju budućnost. A u još daljoj budućnosti nalazio se je konačni cilj nastojanja* cijonističkog. bolje reći cijonistički ideal, slobodno židovstvo, kolje će u svojoj slobodi bili u stanju, da udesi svoj život prema etskim, narodnim i socijalnim principima židovske zaijednice. Čitav se rad udešavao prema tome stanju. Od židovskih se je ljudi tražilo da se opredijele za ovu ideju i za taj ideal, o samom mom* nlanom oživotvorenju malo se govorilo. Kad se zamislimo u »realne rezultate« predratne agitacije u nas, to nam sume od 2000—5000 kruna godišnje za Keren Kajeraet bivaju smiješnima. Ali one to nijesu, U svakoj pari predratnoj ima čitava velika* doza oduševljenja, koja je značila službu velikoj ideji, a svaki dinar i kruna bila su stupovi odluke čvrste* i beskompromisne, koja je barem u htijenju i volji značila kidanjc sa svime onim što rastače židovski život. Tko* se od starih cijonista ne sjeća onog radosnog čuvstva*, što se opažalo na drhtaju tijela i duše, kad je imao osjećaj da pripada velikoj cijonističkoj familiji, vezanoj najčišćom vezom ideje? Nastupom druge epohe, to jest one oživotvorenja konkretnog cilja cijonističke ideje, ta su vremena prošla*. Istina je da je cijonistička ideja pobijedila, a stvar cijonizma, u doba herzlijansko stvar utopista*, postala je danas iza rata stvari čitavoga židovstva. Interesi Cijonističke Organizacije interesi su* najširih židovskih masa, a broj simpatizera još jc mnogo veći no broj organizovanih pristalica. Pa ipak u tolikom rastu i porastu, mi sivi vidim,o i osjećamo da nema više onog duha i oduševljenja od nekada, još više, svuda je govor o oslabljenju Cijonističke Organizac'je. Očito se čini da je ta tvrdnja u protivnosti s činjenicama', tome nije lako. Akp i stoji da se cjjonizam danas nalazi u oživotvorenju svojih ideja, to ipak ona epoha ideje i idejne borbe još nije prošlai. Nije zato, što cijonizam, kadgod traži ljude i novac, apeluje u ime ideje i na osnovu ideje. Tako postoji u cijonizmu stanje, da ,abe epohe, ona čiste ideje i ona oživotvorenja teku paralelno. Iz tečaja izbijaju dvije dužnosti, od kojih je ona druga, učvršćivanje sopstvene gradjevine bila zaboravljena. A ipak cijonistička ideja je rezervoar snaga, koje vazda stoje uz obnovu, ane tek prigodice. Cijonistička pak Organizacija; u aktuelnoj i jasnoj formi daje izraz cijonističke ideje u težnji za izgradnjom normalnog i slobodnog židovskog naroda. Prije svega dakle treba ova organizacija* da* je jaka, a < svi cijoniste da su takovi s njom i uza nju. Treba jačati organizaciju, U Cijonističkoj Organizaciji i kroz nju Židov debija životnu sadržinu. Kome je dakle stalo do toga da obogati svoj životni sadržaj, tko hoće da uravnoteži sv.oje duševno židovsko stanje, taj će ući u Cijonističku Organizaciju, a ako je već u njoj, sve će učiniti da je učvrsti Pri tome ovo jačanje neka nam bude samo svrha za cilj. Neka je takovo, da organizacija* izadje kao savez svih onih, koji jednakp misle i za istim teže. Organizacija treba da nam znači i pokret i život, a zatim izraz svega* živoga to jest sveudiljno rastenje. U dobi emancipacije židovstvo je izgubilo smisao za organizaciju, sve dok nije došao cijonizam sa narodnim idealom o slobodi i oslobođjenju. Jačajmo stoga iznutra i izvana svom energijom Cijonističku Organizaciju, kako bi bila Sto efikasnija u kulturnoj, socijalnoj i političkoj dinamici židovskog i nežidovskog svijeta. Nema stoga* važnije zadate do neprestanog snu bi jenja novih pristalica. Nije dostatno da se za obnovu dadne novac kao izraz simpatije; svaki Židov i Židovka treba da učestvuje u stvaranju židovskog stava prema Palestini, a taj se stvara u Cijonističkoj Organizaciji. Što je veći biioj pristalica cijonističkog pokreta, to se jače čuje riječ pokreta na sve židovstvo i na sav civilizovani svijet. A zatim neka kao nekada,; sav cionistički rad prozi ~e ideja. Cionistička* Organizacija vajda* jc crpla snagu iz ideje. Ona će, ovaiko proširena, kakova je sada, opet biti y>i jača, ako ideja dobije ono mjesto, koje je prije imala, i koje ju ide. Imajmo na umu da budućnost cijonizma, kao t dosada ovisi o tome, da sve, i Ij o^6 i sredstva, i tijela i žrtve, skupimo i dobijem,o na osnovu onih poticaja, koji svoj izvor imaju u ideji. * Oto Rechaitztr.

»oštarina plaćena u gotovom retplata na „Židov- stoji: iODIŠNJE D 100.-, POLUGODIŠNJE > 50-, ČETVRTGODIŠNJE D 25.-. (GLASI SE RAČUNAJU PO ŠTALOM CJENIKU. - PLATIVO 1 UTUIVO U ZAGREBU. - BROJ ČEK. ačuna uprave ,židov jE33.aT.

GODINA X.

, ZAGREB, 15. april« 1926. 1. ijar« 5686.

Pojedini broj stoji 2 dinara .ŽIDOV 11 IZLAZI SVAKOGA PETKA. UREDNIŠTVO 1 UPRAVA .ŽIDOVA* NALAZE SE ZAGREB. ILICA 38./I. ZAKLJUČAK REDAKCIJE ZA ČLANKE DO SRIJEDE U 12 SATI, ZA VIJESTI DO SRIJEDE 18 SATI. - RUKOPISI SE NE VRAĆAJU. TEL. INT. 21-11.

BROJ 16.