Жидов

skih t arapskih radnika. I ta ćc sc misao sve to« više da ostvaruje, što će naše pozicije u Palestini hiti veće. Saradnja s Arapima danas je elemenat našega, poimanjai o strukturi narodnoga i socijalnoga života u Palestini, Krvavi dani u Jafi spadaju u historiju. Oni se više ne će ponoviti i ako mnogi u svijetu to potajno ili glasn,o želei. Sjećamo ih se kao dogadjaja iz nedavne prošlosti, kao svladani krvavi gest hidre burne nesredljenosti, koja ugiba u dahu smirenja, nestaje u talasu sredjivanja i plodnoga rada. J. R.

EGIPADSKI UČITELJI U PALESTINI. Pred kraće vrijeme posjetili su hebrejski učitelji iz Palestine učitelje u Egiptu. Ovih dana stigli su u Palestinu preko 100 egipaltskih učitelja, da uzvrate ovu posjetu. Egipatske učitelje predvodio je egipatski državni podsekretar za prosvjetu Ruž d i-b ej. Egipatski su učitelji stigli u Palestinu preko lafe i Tef Aviva, gdje su ih pozdravili nadrabin U ziel, predstavnici gradskih vlasti i hebrejski učitelji. Državni podsekretar Ruždii-bej naglasio je potrebu medjusobnog upoznavanja izmedju Egipta i Palestine. Palestinska vlada priredila je doručak u čast egipatskim učiteljima i njihovom predvoditelju Ruždi-beju. Bili su prisutni pored židovskih 5 vodeće arapske ličnosti. Odgojni departman Cijonist čke Egzekutive i organizacija Hebrejskih učitelja u Palestini priredili su u čast egipatskim učiteljima banket, kojemu je predsjedao Colonel Kish, Na tom su banketu govorili: A sari ah u u ime odgojnog departmana Gijonističke Egzekutive, Baumann u lime odjela za prosvjetu kod palestinske vlade, Brahjahu ispred organizacije hebrejskih učitelja u Palestini, Ruž d f-b e j i dr. Wei zmann. Colonel Kfeh u oduljem je govoru razložio ciljeve cijonizma. Prije odlaska iz Palestine uputio je državni podsekretar Ruždi-bej Colonel Kishu ovu brzojavku; »Prije nego Sto otputujem iz Palestine htio bih da Vama i Vašim drugo■v'ma u Cijonističkoj Palestinskoj Egzekutivi još jednom ferekriem našu srdačnu hvalu zaj sve Sto ste za nas učinili. Mi ćemo posjetu u Vašim školama vazda zadržati u ugodnoj uspomeni«. U razgovoru s Izvjestiteljem Palestinske Telegrafske Agencije rekao je Ruždi-bej, da se ga je sve sito je u Palestini vidio dojmilo veoma snažno, ali ponajviše židovska reaika u Hajfi i dječja kolonija. Židovske uredbe u Palestini, naročito n Tel Avivu, otvaraju velike perspektive. Medjusobni posjeti palestinskih i egipatskih učitelja, .ponovit će se svake godine, a jednako će se održati periodička savjetovanja, posvećena raspravljanju odgojnih pitanja u Egiptu S Palestini. Snimljeno je nekoliko snimaka o ovom interesantnom posjetu za novi film Keren Hajesoda.

RAZNE VIJESTI. Varšavskii židovski dnevnik »Moment« donosi senzacionalne informacije o krivici ukrajinskoga studenta Theophila Ol šanskoga, koj'l je počinio atentat na predsjednika poljske republike u septembru 1924., a koji je bio toliko spominjan u vezi sa čuvenim Steigerovm procesom. Steiger boravi 'stalno u Inozemstvu, jer su mu an j tisemitski studenti u Lavovu zaprijetili, da će ga, alko se vrati u Poljsku, protjerat odanle fizičkim terorom. Ukrajinac Theopbil Olšanski borav? sada u Meksiku. Iz svih krajeva Rumunjske stizavaju vijesti, da su antisemitske bande angažovane za vladine stranke počele oštar pred i zbor ni teror uperen poglavito protiv Židova, Britanski Vrhovni Komesar za Irak sir Henry Dobbs stigao je ovih dana na svom povratku iz Londona u Jerusolim, gdje će proboraviti nekoliko dana kao gost lorda Piumera. Drugal utakmica Hakoaha u New Vorku svršila je s rezultatom 4 ; 0 za protivničku momčad, koju su činili .odabrani igrači profesionalnih klubova New Vorker Giants i Indian Flooring Team. Poluvrijeme završhlo je s 3 ; 0 za Američane. Predsjednik Udruženih Država Calvin Coolidge primio je u audijenciju predsjednika Hakoaha dra. Kornera. Čuveni vtrtuos na guslama Jaša C h e i i e t z stigao je u Pariš sa svoje palestinske turneje. U Parisu mu jeTslužbeno saopćeno, da je imenovan članom legije časti. Na izložbi, koja će se ovoga ljeta održavati u Fila|delfiiji, povodom 150 godišnjice američke neovisnosti, bi: I sagradjen hram u kojem će se vršiti služba božja za sve | ‘ e s 1 je. ■ ’aša Cheifetz koncei trira u Tef-Avivu. B 'jn od prošlih brojeva našega lista javili smo da jmjetnik na violini Jaša Cheifetz otputovao u I J ondje u većim gradovima i u Emeku priredi B kplatnih koncerata. Upravo se javlja iz T e 1B e Cheifetzov koncerat ondje polučio golem uspjeh. B o je oduševljeno pozdravljen. Oko 6000 ljudi prisuB - koncertu. Bio je prisutan i predsjednik Svjet. | Organizacije prof. dr. W e i z m a nn. Cheifetz igrao inim i poznati Achronov »Hebrejski ples«, koja je ■ ic o a i kod nas u Jugoslaviji kod raznih priredaba izU* Ta s mnogo uspjeha. Poslije koncerta zahvalili su runjjetH reprezentanti kulturnog kluba i radništva. Cheifetz je 89 .evljen prijemom i vraćajući se iz Palestine obećao je inH*z»vno raditi za Židovsku Visoku Muzičku Školu u Palestini,

Židovi zaboravili su Nordaua. Listina prisutnih bilježila je kojih pedesetak »oficijelnih«, ali . , . Jidiš i ruski. , . , Pariš, 26. aprila 1926. Danas priredjuje Unija Cijonista Revizijonisla svoju svečanu komemoraciju u počast Maiksa Nordaua u dvorani »des hautes Etudes Sooiales«. Svira se trio »na uspomenu velikog čovjeka« (Čajkovski) jedan kadiš (Engel), a govore drže: Dr. David Jacobson, Profesor A. K u 1 i š e r i gospodin T i e m k i n. ♦ Lijes je otpremljen vlakom do Marseilla, gdje je ukrcan na francuski parobrod Lamartine, koji je 28, aprila otplovio put Palestine. Lijes prate pored službenih ličnosti udovica Maksa Nordaua i njegova kćerka Maksa Nordau. KONFERENCA AMERIČKIH CIJONISTA O ODGOJI. Američka cionistička organizacija započela je radom za jačanje židovske i cionističke odgoje. Uz žĐvu provedbu Ijarokajn/ ima da se provede akcija u smislu jačanja i organizatomog ured jenja cijomstLčkoiga 5; židovsko narodnog odgojnoga rada, Jooji je u Americi bio dosada veoma manjkav. Ova akcija vanredno napreduje. 16. maja održat će se konferenca sv.h Židova Amerike o odgoji. Zbog toga se u cirkula-

rima američke cijonističke organizacije i Had as e ne govj samo o »Mjesecu Cijonističke Orgarvzaceje«- nego o >M;, secu cionističkoga rada i odgoje«. Na spomenutoj kornera čiji učestvovat će preko 100 delegata raznih židovskih or t nizacija u Americi i veliki broj uglednih, ličnosti. 2.500 NOVIH USELJENIČKIH CERTIFIKATA. Je ru sol im, 4. maja (P. C.). Palestinska vlada predala j palestinskoj Egzekutivi na temelju radnog programa za perli april do septembra 1928. 2.500 useljeničkih certifikata za ij lučim. Egzekutivi je prepušteno da sama koliko: certifikata podijeliti muškim i ženskim rednicitna bez stn kovne naobrazbe. Ovo omogućuje Egzekutivi, što bolje :sk> rištenje certifikata. U prvom će se redu uvažiti zamolbe n djaka palestinskih stanovnika, PALESTINSKA ROBA NA VELESAJMU U DANZIGU, Danzig, 4. maja (ITA). Na medjunarodnom velesajmu i eksporti i import u Danziigu zastupljena je i Palestina nap čitim paviljonom, koji je uredilo nedavno u Danzigu osa vano »Evropsko orijentalno trgovačko društvo«. Izložen j vefikii broj palestinskih produkata. U paviljonu se nalazi bi gati statistički materijal o gospodarskom životu Palestine, ft viljon se veoma mnogo posjećuje.

Govori dra Weizmanna u Palestini

U početku svoga boravka u Palestini nije dr. VVeizmann učestvovao u javnim priredbama i skupštinama izuzevši što je sudjelovao u provedbi »dana hebrejske knjige«, koji je organizovala organizacija palestinskih književnika. Nakon što se }e dr. VVaizmann potpuno informirao o političkim prilikama u zemlji održao je nekoltko konferenca s Vrhovnim Komesarom lordom Plumerom. Osim toga je učestvovao na sjednicama palestinske Cojonisitičke Egzekutive i Vaad Leumia. Nakon toga posjetio je Emira Abdulaha u Amanu, a 18. aprila bio je zajedno s Coionel K is h o m u Bajrutu jgoist guvernera Sirije de Jouve'nela. Na povratku iz Bajruta zadržao se kraće'vrijeme u Hajfi, gdje je u dvorištu tehnike održao veliki govor. Iza toga posjetio je dr. VVeizmann NahalaJ, Nahlat Jaakov (koloniju Hasida iz Jablone) i neka druga naselja, pa je zarttnr učestvovao u svečanom polaganju kamena temeljca novoj židovskoj kolonija na uzvisini Kumi novo kupljenom zemljištu na istočnom kraju Emeka, kamo će biti premješten veliki dio kolonije Ejn Harod. 21. aprila govorio je dr. VVeizmann u amfiteatru kraj hebrejskoga sveučilišta na Skopusu, a 22. aprila govorio je na velikoj skupštini u Tel Avwu. GOVOR U JERUSOLIMU, Prije svoga odlaska iz Palestine održao je dr. VVeizmann dne 21. aprila u amfiteatru kraj Hebrejskoga Univerziteta na Skopusovom: brdu velik; govor u kojemu je medju ostalim rekao, da je mandatarna vlast učinila gotovo sve što se od nje moglo očekivati, da stvori nacijonalnu domaju židovskom narodu, ali Britanska vlada ima da misli i na, mnoge druge važne stvari. Židovski narod mora sam pomagati ostvarivanje židovskih ideala. Ž'dovski narod ne smije da izgubi osjećaje prave mjere. Prema izvještaju »Jewish Timesa« apelirao je dr. VVeizmann na palestinske Židove, da sačuvaju mirnoću. Vel. Britanca ne može već nakon malog broja godina dovoljno procijeniti vrijednost saradnje sa židovskim narodom. On žali što su se održale protestne skuJJStine protiv odredbe palestinske vlade o sigurnosnim četama. Politički nije važno Imade li jedan židovski žandar više ili manje. Za politiku je mnogo važniji rast i razvitak židovske kolonizacije i židovske imigracije. Cijonistička će Egzekutiva, ifcjavio je dr. VVeizmann, židovske žalbe i zahtjeve iznijeti pred Savezom Naroda, ali je problematično hoće li se ih moći objasniti Sa\ ezu Naroda dok još milijuni Židova ne shvaćaju koliko je za naš narod važna izgradnja Palestine. Umjesto da protegu'll protiv britanske vlade trebali bi palestinski Židovi da se svojim vatrenim zahtjevima obrate Židovima u Americi neka bi im dali veću pomoć u radovima izgradnje. Golema masa prisutnih prirediila je velike ovacije dru. VVeizmannu i prisutnoj Ladv Samuel,

GOVOR DRA. VVEIZMANNA U HAJFI. Na skupštini priredjenoj u Haiti u okviru Mjeseca Cijo- 1 nistrčke Organizacije kojoj je predsjedao gosp. Petvsner održao je dr. VVezmann veliki govor, u kojem je pored ostaloga rekao slijedeće; Žalim, što kao posljedni govornik imam da kažem tek skromne riječi, koje će biti različne od sjajnih govora mojih predgovornika. Sad bi trebalo učiniti Havdalu, jer ovo malo mojih riječi bit će svakidašnje, pa molim, da mi še to oprosti. Došao sam u zemlju u teško vrijeme. N ; je prvi puta, što mi se je desilo, da budem u Zemlji baš u vrijeme krize, pa sam se priučio, da krizu smatram normalnim stanjem. Ovo je jedan od velikih paradoksa našega života. Ali ipak moram • podjednako reći, da mi. vodje i,-javnost; hnademo dužnost, da. otvorenim očima, r s gledamo krizu ,i njezine razloge ali da sa druge strane ne smijemo pretjerivati i naše snage' rasipati u jadikovke. Mi imamo da računamo* sa stanjem kakovo jest. Ovo je stanje .posljedica pređašnje velike imigracije. Kad pogledate unatrag pa se zapi-

tate, jesmo li se nadali, daj će 35.000 ljudi u jednoj godini do! u zemlju, razumjet ćete, da ovako velika imigracija u tale malenu zemlju s ograničenom snagom apsorpcije mora urodi ili krizom ili kratkim prekidom useljenja. Svi Se sad trudim daj svim snagama svladamo krizu, da nezaposlenim damo im gućnosti zarade, ali jednako moramo svi znati, da katkad; samo o nama. Cijonistićko vodstvo imade dužnosti jedne vlade, a da ne« vlasti ni moći da' übire poreze. Okrivljuje nas se i krifcikuje, ali nam se! ne plaćaju poru pomoću kojih bismo mogli da vršlmoj haš rad. 1 CijomSstička organizacija odlučila je da u mjesecu tiai započne radjiza jačanje organizacije. O meni se Više puta gi vorilo, da svojim planom o proširenju Jewish Agency ugt žavaim Cijonistrčku Organizaciju. Sve to nije l ispravno. Vazi sam Cijomističku Organizaciju smatrao pionirom židoi stv a, ikoji imade da kroči naprijed £ da drugima pokazni put. Ali jednom mora da dodje vrijeme, kad će organizac; rado jtia sebe uzeti zadaću, da sv u židovsku javnost privu; na saradriju u izgradnji Palestine. Pa ako su bogatuni l Ami rike sada angažovani kolonizacijom u Krimu d drugim pol tičkim pustolovinama ipak držim, da ćemo snagom, koju ovdi stvaramo one 'ljude prisiliti, da rade s nama i ne po uvjetima koje će oni nama postaviti, nego pod istim uvi« tima, pod kojima i ; mi rad r mo. Vjerujem da će se A gene izgraditi na toj osnovici,: ako ne danas a on sutra. Nadam se da će mi za mog narednog bora* ka u Americi uspjeti da provedem proširi nje granica. Prolazi li se zemljom vidjaju se nove kolonizacione sa niče, ljudski < materijal, kojemu jamačno nema ravnoga u sfl jeitu, a čje skupljene energije čekaju da stvore čin. Ali tom treba mnogo većih sredstava, 1 nego što ih daje'naš mali bui žet. Mi trebamo zemljište, kolonizaciju, industriju, kulturi rad. Sve što smo stvorili- tek su mali počeci. Cijonisltički s« jet daje što daje, ali moja je zadaća, da idem u Galut kažem Židovima; Dodjite k nama, učestvujte u našem rai jer mi smo pokazali čitavom sv.ijeitu, da Židovi mogu izgri diti Palestinu. Pa ako smo danas 'u krizi, držim da sav '■* život u Palestini i : u Oalutu, matematički rečeno kreće u - s ' nus krivulji« prema gore, pal prema dolje ali vjerne® l da će doći vrijeme, kad će naš razvitak bit? -sasvim sred -' Ne znam hoću li ja S| hoćete li Vi vidjeti taj'stadij, ali taj ;i dan doći. Jučer i danas govorio saro s ■ državnicima Francuske, koji su još do pred godinu dana s francuskim skepticizmi promatrali naš rad. Ovi su Francuzi posjet i! Emek i našu 3 ih se naselja) toliko snažno (dojmila, da su mj rekli; »K a d ■ cijonista bilo u Siriji!« Ovo eto pokazuje pr'P l gandmt snagu našega rada. Moj je cilj, da podvostruv i potrostručim rad. Hoću da se u Emeku vide hd,ljudi na radu, šume. naselja i škole. Ne smije da bude u ztit>® mjedno područje bez/uzbibanosti židovskoga rada. AK ri !,,l treba 'i većih napora, nego što su bili ovi dosadašnji. Zt toga je potrebno proširenje našega opsega: ojaćanje Ci '" stičke Organizacije. Ovo je cilj mjeseca Cijonističke OrgU' : " zaćije. , • Još ću svega tri dana boraviti u Zemlji. Moj putnički & i moji kovčezi već su spremljeni. I qpet' ću da pođjem u & sporu, da govorim srama ljudi neka! bi shvatili što ovdi« 1 Zemlji biva S neka bi se pripremili, da učine više neg° u ' sada. ZavTšujem željom, da kad se; opet sretnemo u Haiimognemo zaokruživši pogledonj prekp zaliva vidjeti, da se rJ svem području uza nj radi i naseljujej i'da je radnika, koji ovo zemljište bude na nov život. Ovo že * i za svu zemlju, (burno odobraiv?anie). Skupst na je iza toga prihvatila rezoluciju u smislu akcije i pozdravnu rezoluciju q dru. Weizmannu.

2

»ZlDu . <

BROJ 15

Ulazite Vaše prišteđnje kod ovdašnje Štedionice i zalsgaoniee d. d. u Preradovićevoj ul. 4., jer Vam tamo Vaš novac najsigurnije uložen i najbolje ukamačen. Mnogostruko pokriće u založenim predmetima, — svaka špekulacija isključena.

bit će u dvorani Makabija u nedjelju, dne 9. maja u Vallsj prije podne. Govornici gg.: dr. Aleksandar Licht, Lav Stern i Moše Schweig e U srijedu, dne 12. maja u V*9 sati uveče predaje u vijećnici Izr. bogoštovne općine g. Albert Weiss o temi: Židovska kultura i civilizacija Ueliki miting