Жидов

ŽIDOV

Židovska emigracija

I Jg ma ja održat će se u Londonu svjetski kongres o emiIciji. Sekretar internacionalnog sindikalnog saveza John W, |own, priredio je za ta kongres veoma informativan refeI pod naslovom »Svetska migracija i rad«. U tom se izvjelu iscrpno izvještava i o problemu židovske migracije, naHito o p uselenju u Paestinu. I Ju se najprije medju ostalim konstatuje, da se u vremenu I god. 1920—1924. uselilo u Palestinu 50.000 Židova. Većina I useljenika došlai je iz Poljske i Rusije. Sovjetska Rusija nije I konca 1923, davala dopuštenja za iselenje, pa su emigranti I Rusije putovali ilegalno. God. 1924. došlo je u Palestinu iz Isije 3H2 useljenika, iz Poljske 6670, a iz svih ostalih zelja 7560. I sada se u Rusiji Židovima otešćava iseljivanje. Isječno ulazi u Palestinu svakog mjeseca 3500 Židovai (Ovaj ■ broj-nešto prevelik. Tačniji je mjesečni prosjek 2500 Jed. »Židova«). Za prvih devet mjeseci u godini 1925. useI se u Palestinu 27.604 Židova. Iz Rusije smiju ići u PaleInu samo oni Židovi, koji zbog pripadnosti cijonistima ili cilističkim s.ocijalistim bivaju izagnati. Imigracija iz Poljske Iste zbog loših ekonomskih i političkih prilika u kojima lie Židovi u Poljsko)). U godini 1925. znatno je porasla imilacija čitavih porodica U izvještaju se dalje govori o radini prilikama u Palestini, o useljeničkom zakonu i o akciji |lestinskih organizovanih radnika, da pomoću drugova u inIrnacionali postignu uklanjanje nekih klauzula iz toga zakona. I Izvještaj Br.owna o Palestini završava konstatacijom, da I židovsko pučanstvo u Palestini u pet godina više nego 10 dv os t r.u či l o. Sada raste godišnje za 30 posto, a p,oIzujc vanrednu aktivnost na svim područjima. Useljenici doIse mnogo entuzijazma. Prema Arapima vodi se politika doiohotne saradnje. Tel Aviv se razvija u najvažniji industrij-11 centar Srednjega Istoka. Kad Palestina dobije modernu Iku, postat će centrom trgovine na Blizom Istolu. Drži se, da če se židovske poljoprivredne kolonije za Ikoliko godina toliko razviti, te će moći da postoje i nastak svoj razvitak bez ikakove pomoći izvana. I kul■rno se Palestina lijepo palzvija židovskim radom, pGRANIČENJA IMIGRACIJE U PREKOMORSKIM ZEMLJAMA. Izvještaj sekretara internacionalnog sindikalnog saveza J. |rowna, referiše i o općim pitanjima židovske imigracije, pa lonstatira, da je evropski rat razorno djelovao na židovsko [učanstvo u Evropi i uvelike pojačao selenje Židova. Antisemitizam, politički, a jpš više gospodarski preokreti iza rata [ojačali su potrebu emigriranja. Židovska imigrtacijona struja I Udružene Države Sjeverno Amerike znatno je spriječena |eć godine 1921. posebnim imigracijonim zakonom. A godine 1924., upravo katastrofalno onemogućena novim imigracijo[m odredbama. Godine 1920. prošlo je 90.000 Židova evrop[k;m lukama seleći u prekomorske zemlje. Od tih se 65.000 [selilo u Udružene Države, 8000 u Palestinu, 8000 u Kanadu, pOO u Argentinu, a 4000 u druge razne zemlje. Godine 1922. Iselilo se u Udružene Države 53.000 Židova*, u Argentinu 8000, todine 1923. 48.000 u Udružene Države, 13.000 u Argentinu, p god. 1922.—23. izagnala je Poljska 11.000 ruskih Židova, trudom židovskih organizacija i potporom Saveza Naroda, jomognuto je ovim stradaocima. 4000 od njih moglo se uselili Udružene Države, 2400 u Argentinu, a 1800 vratiše u Rupi«. 1923. izagnalo je iz Rumunjske preko 7000 židovskih

bjegunaca. Uz pripomoć Jevish Colonisation Association gotovo su svi preseljeni u Udružene Države, Južnu Ameriku, Kanadu i Palestinu. Glavni židovski emigracioni centri za Palestinu jesu: Varšava, Kovno, Riga, Lavov i Bukarcšl. Centri za proputovanje emigranata organizovani su u: Carigradu, Beču, Berlinu i Černovicama. Židovi u Južnoj Africi. U Južnoj Africi stanuje prema izvještaju Browna 63.100 Židova. 47.000 od njih konccntrovano je u 16 gradova. 9000 stanuje u Capelovvnu. Odredba ,0 imigraciji proglašena u godini 1923. imala je za posljedicu da je židovska imigracija u Južnu Afriku znatno oslabila. Vijeće židovskih deputiraca u Južnoj Africi protestiralo je protiv toga zakona, koji se interpretirao kao protužidovski. Ministar unutarnjih djela odgovorio je, da su ograničenja imigracije naredjena zbog spriječavanfa) nezaposlenosti, i da se ne prave razlike izmedju Židova i nežidova. Izvještaj na kraju konstatira, da je 8000 ruskih Židova, koji su imali uredjene pasoše za Ameriku, zbog američkog čuvenog imigracijonog zakona od. god. 1924. ostali u evropskim lukama u golemoj bijedi. Meksiko bi mogao da primi jedan dio tih ljudi, kad bi Židovi u Alherici njihovo useljenje financirali. Uz pomoć pripomoćne organizacije Hijas došao je jedan dio tih iseljenika na otok Kubu. Sada ruska vlada pušta emigrantima, koji se još nalaze po evropskim lukama, d'ai se vrate u Rusiju. ŽIDOVI U PUSTARAMA MONGOLIJE, 11. svezak časopisa »Židovska emigracija«, koji izdaje u Berlinu »Emigdirekt« donosi prikaz o židovskim naseljima u pustarama Mongolije, Prikaz se doimlje poput legende, ali je istinit. U njemu se konstatira stanje i iznosi postanak židovskih naselja u mjestima Kijahta, Kobde Maimačen, Sambes itd. Ali najviše židovskih emigranata seli d,o Urge glavnoga grada mlade mongolske republike. Izmedju Mandžurije i Urge pruža se golema pa ovi emigranti moraju da putuju oko 1000 kilometara pješčanu pustaru. Prvo naselje na tom putu je Sambes ‘*3oo kilometara od mandžurske granice. U tom naselju ima oko 50 židovskih porodica. USELJIVANJE IZ IRAKA U PALESTINU. Jerusolim, 10. maja (PC), Cifonističko udruženje u Iraku javilo je prije kratkog vremena Cionističkoj Egzekutivi u Jerusolimu, da je 70 porodica zatražilo dozvolu useljenja u Palestinu, da se ondje naseli. Većina raolitelja imađe rodjake u Palestini i raspolaže svotama od 50 do 200 funti. va je zamoljena, da primjereni broj useljeničkih certifikata stavi na raspoloženje za ove useljenike. U APRILU USELILO SE U PALESTINU 1650 ŽIDOVA. Jerusolim, 10. maja (JTA), U mjesecu aprilu ove godine uselilo se u Palestinu 1650 useljenika. Broj, imigranata u martu .ove godine iznosio je 2000, u februaru 2700, a u januaru 2300. U aprilu došlo je u Palestinu iz same Poljske 984 useljenika. To je otprilike prosječni broj mjesečne imigracije iz Poljske u Palestinu. U februaru došlo je iz Poljske 930 useljenika, a u januaru 1.100. U godini 1925. iznosio je broj palestinskih imigranata iz Poljske 17.740.

SVEČANA SAHRANA ZEMNIH OSTATAKA MAKSA NORDAUA U TEL AVIVU.

Lijes sa zemnim ostacima Maksa Nordaua iskrcan je u uc i u Jafi, kuda je dovezen francuskim parobrodom »Lamar!a *. Iz luke u Jafi prevezen je lijes željeznicom do stanice u 1 Avivu, Počasna garda dočekala je lijes na stanici u Tel odakle je prenesen glavnim ulicama, po kojima su bolska djeca i brojni gradjani načinili gust špalir. do zgrade l r adske uprave. Ovdje su zemni ostaci Maksa Nordaua od rj sati prije p t odne pa do 2 sata poslije podne ležali na odru 1 P°scbnom paviljonu. U 2 sata krenula je odavle svečana čvorka, koja je brojila više od 20.000 ljudi. Lijes je sabra‘len na groblju koje se nalazi izmedju četvrti, nazvane po 'ordau-u Tel Nordau i Nordija. Prije nego što je krenula povorka iz paviljona pred zgjraom gradske uprave sabrale su se veoma mnoge vidjene 11'Oosfci j z državne uprave, gradske oblasti u Tel Avivu, pred•avnici svih židovskih organizacija u Zemlji i članovi pale-stlnske Cijonističke Egzekutive. Vršilac funkcija gradskoga jadnika u Tel Avivu gosp. BI um e n f e l d-Bloch održao je *° prvi žalobno slovo ističući sve vrline i zasluge dra. ‘ a ksa Nordaua. U ime Cijonrističke Egzekutive govorio je °lonel Kish. Rabi Uziel održao je propovijed i izrekao ■ a mš. Nakon toga krenula je golema povorka prema groblju, ■ed zgradom Bet Haam (Narooni Dom), zaustavila se povor■Pa je tu gosp. Usiš&in održao govor u ime Vaad Leumi-a, p GHicksohn u ime udruženja hebrejskih književnika u estint Nad grobom govorili su: đr. Mossinson, Nordauova

kćerka Maksa i bivši gradonačelnik Tel Aviva gosp. Disengoff. Maksa Nordau govorila je hebrejski i u svom govoru kazala, da osjeća koliku ljubav gaji židovski narod prema njezinom ocu. U izgradnji Palestine vidi ostvarivanje sna njezina oca, pa je sretna da su njegovi zemni ostaci preneseni ovamo. Čitava ceremonija trajala je preko tri sata. Akcionj Komite) Cijonističke Organizacije odaslao je odboru za svečanu sahranu naročitu brzojavku. Preko stotine vijenaca položeno je na novi Nordauov grob.

NOVI MEMORANDUM PALESTINSKE ARAPSKE EGZEKUTIVE SAVEZU NARODA.

Jerusolžm 12. maja (JTA).' Palestinska Telegrafska Agencija saznaje da je egzekutiva palestinskog arapskog kongresa, koja predstavlja nacionalističke krugove palestinskih Arapa pripravila memorandum za Mandatarnu Komisiju, koja će se za svog zasjedanja u junu bavSti 6 Palestinom. U memorandumu se govori, da se s arapskim pučanstvom trebalo postupati bolje. Mandatarna vlast ne postupa kako to odreefituje pakt lige Naroda nego vlada Palestinom kao kakovom kolonijom. Prije rata, veli se u memorandumu, 'imala je Palestina više privilegija samouprave nego danas. Egzekutiva traži, da se opet uspostave ta privilegija prema kojimal treba da u autonomnim institucijama prevladava arapska vedfna pučanstva.

Šavuot

Šesti dan trećega mjeseca bilježi biblija kao datum, kad je Bog Mojsiji objavio snajske zakone. Skupina židovska sapeta u skup pritiskom sudbine i materijalnoga udesa u Egiptu prolazi pustinjom, putem iskušenja' i unutarnjeg izgrađivanja. U Egiptu židovska je masa postojala različna od drugih skupna, naročito vladajućih, alt nije imala narodno-duhovnu sadržinu. Biblijske pripovijesti o putu kroz pustinju crtaju jednostavno jedan proces, koji jamačno nije tekao jednostavno, ali je bio onim, čime ga te priče u suštini prikazuju: kovanje narodno - duhovne osnovke, skupne sadržajnosti. Sinajska objava daje osnovicu pravila životne organizacije skupa ljudi, što prolažahu pustinjom predvođeni Mojsdjom u Obećanu Zemlju. Ta im objava daje i temeljni kodeks narodno-duhovne sadržine. Ctavo se petoknjižje Mosije može da podijeli u dva dijela: u priče o postanku židovskoga naroda i u odredbe o uređenju njegovoga života. Sinajska objava daje srčiku. Treća knjiga, za koju naučna historija kaže da je nastala u babilonskom sužanjstvu vežući je uz ime Ezre, već je istančanija ii specijalnija. Borbe i napor! u osvajanju obećane Zemlje ble su golem faktor u stvaranju narodne zbijenosti. U bogatom 'previranju ovih borbi jačale su se snage. Biblija ih prikazuje pod vidom ranijih predskazivanja i čuva liniju razvitka od začetaka do nacionalnoga snedidvanja. A u razvitku židovskog naroda u Kanaanu sve ja dalje našao kodeks odredaba o uredjenju života čitave narodne zajednice. Život je kročilo i tražio da ja regulisanja. Ali fe žlVot židovskoga naroda tekao uvijek ispred tih regula ne zaostajavSi, da bi zapao u neelastične okove istančanih propisa. U samom tom faktu nlle onda bilo toliko goleme opasnosti. Narod je ilmao čvrsto tlo pod nogama. A, nacionalna je Srčika u to djoba aTctološki normalnoga, narodnoga života izbacivala od vremena na vrijeme snažne pojedince »puritance«, koji! su nastojali 1 da odvrate; narod od mana i nastranost*. Ovo se sve dešava 1 u naroda s normalnim preduvjetima za nacionalni život. Arapskil narod, golem bro'em, gospodar velikoga teritorija, već dugo živi u nijemom, pa i dekadentnom razdoblju svojega nacionalnoga bitka. AID se on danas opet budi. Ne toliko u Maroku § Siriji, nego u srcu Arapskoga poluostrva, gdje ,prodire nacionalno relfgična živa struja iz vahabitskih krajeva. Ima tth priVnjera veoma mnogo. Ali je posvuda pravilo: prebivanje narodne skupine na svom h ! storx3kom tlu. Obnova se naroda bez togai ne može zamis'iti. Židovski je narod fzuzetak od socioloških pravila u toliko, što već dvije hiljade godina postoji bez zemlje. Imal naroda, od kojih velike skupine već dugo vremena nej žive na materinskom tlu svoje narodnosti. Ali njihova matica zemlja! nije posve napuštena od svojih sinova. Nastava ju listi narod i centar je narodnoga živiojta, narodno srce u njoj. Židovski narod održao se dvije hiljade godina bez togia centra i nakon toga golemog razdobljal pregnuo da ga izgradi ii da tom izgradnjom obnovi svega sebe. Židovski se narod napustivši svoje tlo morao da opaše čvrstim oklopima ( propisa ukočenih normr. A kad bi na kojem mjestu popustilo oklop, nestala bi po koja skupina izgubivši se u talasima života okoline. Opasano moglo se židovstvo održati do danas. Galutsko židovstvo živi u glavnome kodificiranim židovskim životom. Ne stvara iznovične vrjednote, na kojima bi se dalje sadržajno mogla da gradi historija bujna narednim životom. Sve je u tome, da se tumači ono staro, ranije stvoreno. Najcfibnalna egzistenca židovstva u galutu vezana je o te oklope iistančanih regula, Anormalnost ovakovoga nacibnalnoga \bitka, koji u odnosu prema okolini nne bilo IfncijEtivan, nego se, što se toga odnosa, tičeš sastojao u reakcijama naj najezde i podražaje izvana, priječila, da židovstvo u galutu vrši svoje »poslanstvo«. Misli, kojima je židovstvo obagatilo svijet, jumule su iz Palestine, a, ne iz nagomilane mozgovne speku’acije u galutu. Historički sukobi i procesiji, koji su odagnali Židove te Palestine, oduljjffl su galut. Na ikraju je opet izbila snaga nacionalne vitalnosti, životni je elan zatalasao židovstvo i-'ono je, kad su mnogi znaci govorila o neizbježnoj propasti, da se regeneriše; da se obnovi najosnovnijom normalizacijom: povratkom ka grudi svojoj. Ali će još dugo trebati, đhk će obnovljeno naše narodno žarište osvježiti sve židovstvo obnovljenim pa i novim narodnim vrednotama. Još ne valja napuštati oklope. I koliko Iri je, gledajući ovako, nezgrapno, da se baš na Šavuot, dan senatske objave, objave osnovnoga kodeksa naše narodno duhovne sadržine, na silu uvlači u sinagogu mnogih općina kršćanski običaj »svete potvrde«. Koga se ovakovim metodama hoće da veže s hramom, pa onda ii valjda sa židovstvom i za koga nema drugih sredstava, može da ide. A inače oponašati blještavila kršćanskih obreda nije potrebno sai židovskoga gledrsta, jer ie jednostavni i ispravni I’art pour l’art a kad se već radi o »konfirmaciji« nota bene i smiješan. Vel Na posljednjoj plenarnoj sjednidii vijeća Bečke Izraelitske Bogoštovne Općine odlučeno je, da se za 1 izgradnju Palestine da iz općinskoga budžeta 50.000 šilinga. Keren Hajesor dobiva 25.000 šilinga, Halučkj Fond 15.000 šilinga, Keren 'HajTšuv Agude 7.500 šilinga, a Fond Židevskih Palestinskih Radnika 2.500.

pltarina plaćena u gotovom J-PLATA na „ŽIDOV - STOJI: ! Bišnje d 100.-. polugodišnje ii, ČETVRTGODIŠNJE D 25.-. Masi se računaju po stalK CIENIKU. - PLATIVO I UTUM u ZAGREBU. - BROJ ČEK. Buna uprave ,Židov- je 33.83;.

godina X.

ZAGREB, 14. maja 1926. 1. šivana 5686,

Pojedini broj stoji 2 dinara ,ŽIDOV“ IZLAZI SVAKOGA PETKA. UREDNIŠTVO I UPRAVA ,ŽIDOVA“ NALAZE SE ZAGREB. ILICA 38.1. ZAKLJUČAK REDAKCIJE ZA ČLANKE DO SRIJEDE U 12 SATI, ZA VIJESTI DO SRIJEDE 18 SATI, - RUKOPIS? SE NE VRAĆAJU. TEL. INT. 21-11

BROJ 20.