Жидов

Bovfh vrijednosti nema, a nema ni novih ljudi, dočim se više povlače i razilaze u svim pravcima. j e n estašica podmlaitka baš najtragičnija pojava, kad [■'tuno roga, da je srednjoškolski elemenat bio od bitne W va i, nos ti, a danas ga jedva imade u našim redovima: j aktivna akademska omladina se nalazi n izumif [ a u koliko je još imade, ona je posve indolentna prema , e j e orijentirana većinom buržujsko-galutski.) Treba [■ pogledati, na koje fakultete groš našfih ljudi do i kako [B u SVO ja zvanja L u život.) Toj pojavi 'je upravo najviše ovo neimanje sadržane, jer sama igra društvenosti doH n e može ljude na dulje vremena da, veže. [■Salbolji dokaz te bezsadržajnostS je pokojni »Oideon«, nad ■ se slobodno može reći »zibrono letova«, a uz to priLl da nije. za nj velika šteta. De imorttitfs nil nisi bene, ali ne može prešutjeti, što je uostalom i samo uredništvo ■ieona« priznalo, da u list nitko ne ,piše, da ga. nitko ne ■ ,ja ga nitko ne plaća. Bilo* je bo doista »slobodno« gla■ .niladine i njegov prestanak je za; naše prilike nadasve Bajan. Omladina se svog od pisanja, čitanja i plaćanja sloglasila oslobodila. Bxako je s Ahdutom? Svakome je danas jasno, a najviše Bama Ahduta. da ovaj savez izletnika nije postao tne može Biti jezgrom omladinskog pokreta i saveza. Ahdut nam; se kao neki veoma simpatični enfaait terrible, koji proBujc urbiri pubertet. On znači bez sumnje veliku vrijedB’jje burni pubertet. On znači bez sumnje veliku vrijedB' i er se w n i em ioš nismo razočarali, ser nam iz njega l još Bc nešto dobroga i novoga doći. Ali njegova eksklnaivnost B > l a* e ljude slaba privlačSva snaga' mu ne proriču važniju Bućnost. Ahdut je kratkovidan, ne će da uoči naše priilke Bisti, da će se moći održati i razvijati u svom pravcu dalje, L a sva ostala omladina ii propala. Ahdut, kakov danas hoće Hhude, moguć je samo kao kulminacija nekog općeg uspona. Bio će neprestano stteavati ljudi sa nižih točaka, ali nije Buć kao izolirana kula od slonove kosti, koja uz to lebdi B r :iku. Ako Ahdut Hacofim hoće i sam da postoji, mora da B>rine • za prikladno tlo i valjanu atmosferu, koju mu može ■ samo sva ostala omladina. Ako Ahdut to ne shvati, skoro ■se gorko razočarati. Današnji cofim će možda donekle ■ svoje lično pitanje 4 gdjekoji od njih će eventualno ■ u Erec onako, kako to oni hoće, ali će cijelom pokretu ■kupnoj omladini od njih malo koristi biti II Situacija je danas ova; sedam je godina prošlo u ,eksH.dvnom radu oko stvaranja forme f u slabom eksperimen■nju, a da se jedva dalo sadržine. (Pitajte samo to, koliko ■ je naučilo hebrejski!?) Forme nas više ne zaokupljaju i ■ zadovoljavaju. Ako ne nadjemo skoro valjanu, za nas mo■ i. prirodnu i prikladnu sadržinu, forma će se raspasti: kao ■a od karaita. Ta sadržina treba da je u potpunom skladu ■ mogućnostima i potrebama naših prilika, sa osebinama Be atmosfere, sa duševnom predispozicijom naše većine. Hno ta i samo takova sadržina bit će shvaitljiva i prihvatB a “ naše ljude i samo tako će se moći doći do nekih ■uskih i trajnih uspjeha. i I Ogromna većina naše omladine ne može i ne misli ići ■‘Jestinu. Ovima doista nema- smisla dalje bulazrtiti o isklju■ odgoji zal hebrejsku radnu Palestinu, jer će oni takove ■ riih neosnovane lozinke a priori morati, odbili. Ako po ■ v om tumačenju nekih kod nas mjerodavnih omladinski znači 4 može da znači samo to, onda se bez dalj■xa može i mora priznati, da većina naše savezne omla■e ili nije cionistička ii nije omladinska. Ovaj maksimalni ■iadnski cijonteam je danas luksus, kojeg si mi nažalost ne ■’ ; emo dozvoliti. Ne preostaje nam drugo, nego da svoje ■itjeve reduciramo i da se zadovoljimo sa skromnijim i so■ni im parolama. To ozloglašeno kompromislerstvo nije za■lVo tako opasno. Naprotiv, ono je u svakom času zbfilj■>ga života 3 te kako potrebno i korisno. A uostalom, mnogo [I Dame trnje i realnopolitički časnije, ako se unapred točno što možemo, a što ne, pa se prema tomu postave ■ vrnice. nego da se razglase zvučne i blještave parole, na r° :la se onda nekoliko mjeseci jaši, dok se, ! ne uvidi, da je [■neprovedivo, jer je samo velika riječ bez temelja. Ono ie razborito kompromislerstvo, a ovo drugo djetinjasta ■»tulacija 'pred okrutnom zbiljom. i.l se pomiriti! s dfm, da su naše mogućnosti slabe r| 'im, da će . većina od nas ostati u galutu. Moramo toj veB da dademo vrijedonte, koje imadu 1 za galut i u galutu i važnosti. Moramo dati židovske sadržfine, kqja je u sa duhom našeg XX. stoljeća i sa atmosferom Evrope. to nije omladinski cijonizam, onda mi ne možemo biti a dinski ajonsS. Onda se moramo odlučiti; ili za omladin■b (a toga ima i izvan našeg pokreta) ili za cijonizam. (O B u ru K° r n prilikom više reći) B ie daleko i ne može bi® jedina lozinka pokreta. ■ m branio odgajati ljude za pravi židovski život i u galutu.

To ne znači depaiestinlranje i galutfziranje pokreta, nego je to legaliziranje naših pravih mogućnost. Nekima će to izgledati možda necijonistički i horrib&le diotu asimilamtski. Medjutim održat se može samo ono Mče, 'koje se hoće ii zna prilagoditi. Naš pokret mora i može bili mnogo više -povratak židostvu«, nego li »odlazak u Palestinu«. To je kod nas provedivo, a i vrijedno je da se provede; mi moramo dati ljudima ono, što traže, jer će inače prestati, da uopće traže. Nije ta nova zadaća tako malena, kakovom se u prvi mah čini. I taj skromniji ideal pruža veKke prilike za rad, za političku, etičku i kulturnu odgpju, za cijonistlčko djelovanje i za ekspanziju pojedinih ličnosti. Stvar ne izgleda tako omladinska, nema u njoj toliko poleta, ali imade jednu nenadmašivu prednost: moguća je. VII. Imademo nekoliko privremeno; ili definitivno penzioniranih vodi® na jednoj strani, iza kojih ne stoji, omladina, a cijelu omladinu na drugoj stran#, ispred koje sad nema vodja. Naši vodje bi trebali drugojačiju omladini, a omladina dirugojaćije vodje. To je razjašnjenje onog našeg jadikovanja, da »nemamo ljudi«. Ako već nemamo i nismo imali takove ličnosti, koja bi bila sugestivnom snagom svoje vlastitosti znala da nametne žig svojeg htijenja cijelom pokretu, onda moramol naći ljude, koji će znati i morati da prime, na sebe žig naših malih mogućnosti. Istina Je, neki će to držati za sramotni žig, mnogi će sigurno napustiti ovaj recimo degradirani pokret, ali je ipak to jedini put, koji vodi daljnjemu opstanku: svi ostali vođe prestanku. I u tom desolatnom stariju naše današnjice ima nesumnjivo utješnih pojava l nadobudnih ‘zbivanja. Takva je pojava mladi Makabl-okrug s jedne, a već spomenuti Ahdut Hacofim s druge^'strane. Oni imaju svede nedvojbeno značenje 3 mogu doći do znatne uloge, no samo kao sastavni dljelovd jednog većeg živog‘i praivog pokreta. Zato treba pri jzgrađjivanju budućih smjernica 8 nadalje voditi računa o nfrna, naročito o Ahdutu, alt je , nerazumno, ako se hoće većina i nadalje prisiliti, da se ravna prema potrebama t htijenju manjine, premda se dosada dovoljno pokazalo, da je to kod nas nemoguće. (Pred očima mi je ona skromna željfca nas nekolicine, da se u rezoluciju sastanka vodja od 4. aprili umetne jedna rečenica i o intenziviranju rada gnlUtsk’h stanica. Ta je želja uslijed nepravednog a'srtenu glasovanju, ostala neispunjena, ma da je bila potrebnija od cijelog ostalog sadržaja te rezolucije. *lll. Stanje je danas žalosno, prilike desperatne, okodnositi teške, mogućnosti neznatne, izgledi slaW. Teško je ma koga okriviti za ta I ako su neki ljudi pogriješili, bilo je to više iz zablude, nego Iz odgovorne krivnjo. Error, non culpa erat. U rtičiju dobrohotnost se ne sumnja, a mišljenje o ostalom neka si svatko stvori sam Ne mogu, a da ne naglasim još jednom, da je glavna krivnja na našim nesretnim prilikama. Katastrofa našega pokreta je bliza, ali nije neizbježlva. Svakako je posljednji čas odluke kucnuo. Dvije su mogućnosti: ili pametna prinudna nagodba, pa poslije naporni rad prema zdravijm poslovnim principima ili sitećaj 1 ovrha. Taćnijeg programa te naše nove orijentacije ja danas još ne mogu dati, pa će se zato ovi fragmenti mnoghna činiti destruktivnima, jer mnogo obaraju, a malo grade. No kaftkada znači već destrukcija zla neku konstruktivnost prema boljemu. Smatrao sam, da netko mora osvijetliti pred omladinom naše stanje s reflektorom neprikrivene iskrenosti, pa makar će taj reflektor mnoge zablještrti, tako te ćd vidjeti stvari i odviše crno, a mnogima, kojSl su ustrajni) u slijeposti, slabo će koristiti.

Htio sam da (potakneni svakoga, da pred sedmim sletom 1 saveznim vijećem o svemu rečenom objektivno, iskreno I čestito razmisli ako može t da se odluči ako smije. Zagreb, u travnju. Albert Weiss. SA SJEDNICE MISRADA U subotu, 15. V., održala se proširena sjednica Misrada « pitanju sedmoga sleta. Prije prelaza na dnevni red primljen je hav. Franjo Schossberger ponova za člana Misrada kao referent za v.ojvodjanska udruženja. Na temelju pisama, ko(ja su stigla Misradu, pa na temelju dojmova Čiče Grossa na njegovim putovanjima složili su se članovi Misrada u tome, da bi najpodesnije, ak,o ne i jedino mjesto u kom ima garancije za uspješan slet, ove godine bilo Sarajevou Raspravljalo se o mogućnostima, koje bi nastale da Sarajev.o odbije slet. Mišljenju su bila podijeljena. Jedni drže da se slet u lom slučaju održi u Zagrebu. Konačnu odluka treba da pane na sjednici u petak, 21, V. do kad) treba da stigne .odgovor iz Sarajeva. ŽID. NAR, AKAD. DRUŠTVO. »JUDEJA«, Na sastanku, održanom dne 14, V. govorio je Albert Weiss o Ligi Naroda. Predavač je prikazao kratki historijat ideje društva naroda, ligin pakt, sastav ppjedinih liginih organa i način njihova rada. Zatim je govorio o svim uspjesima lige na političkom, ekonomsko-finandjalpom, kulturnom, pravnom i socijalnom polju; pitanju razoružanja, mandata, manjina, komunikacije i tranzita, aritbraže, garancijondh ugovora, predavač je posvetio naročitu pažnju, pa je završio isticanjem velikog značenja Lige Naroda za razvoj pacifističke ideje i zbližcnja naroda u svijetu. U debati, koja je slijedila predavanju govoreno je još o posljednjim dogadjajima u Ligi, 0 edicijama Lige, o društvima za promicanje liginih ciljeva itd. ♦ U petak, dne 21. V. govori Branko Gosti o temi: »Židovi u rasnoj teoriji«, a 28. V. ijamuel R,omano o sefardskom pokretu. Sastanci se drže u Talmud-Tori, a počinju u 8 i pol sati uveče, PROPAGANDNA PUTOVANJA. (Nastavak izvještaja). U Vukovaru kušao je Čiča Gross da omladinu opet privede radu. No sastanku s .omladinom obećali su prisutni, da će pokušati sve što bude moguće, S djecom radi D. Engl. Izgleda da, će se u Vukovaru odsada opet intenzivno raditi, U Slatini našao je čiča društvo potpunoma desorganizlrano, usprkos sjajnome ljudskome materijalu što ga to mjesto ima. Dcsorganizacija je značajna ne sam,o za Omladinu, nego i za gradjane slatinske. Prva je za to briga Čiče Grossai bila reorganizacija. Na večernjem sastanku sakupio se veoma lijepi broj omladine i gradjana, pa je čiča Gross u jedn,osatnome govoru razložio bit cijonizma i cionističkoga pokreta. Iza gov.ora prisutni su odmah zahtijevali da se konkretno dogovori forma daljnjega rada. Većina se složila u tome da stf osnuje MCO u koju će ući i omladina, a .omladinsko društvo će biti sekcija MCO. Svi su prisutni obećali, da će nastojati, 1 da već do sleta pokažu što se može stvoriti organiziranim I lama. Rad s djecom će opet započeti havpra Friedmann, koja je i lane lijepo radila. Konačno je Čiča Gross posjetio i Viroviticu, gdje Je isprva izgledalo da iza mrtvila od 3—4 mjeseca ne će biti moguće da se rad ppkrene. Medjuto se je tokom razgovora pokazalo, da je na neradu u prvome redu kriva neodlučnost vodja. Uklonivši taj kamen smutnje čini se, da će se radom opet uznapredovati. Na sastanku s omladinom pokazalo se da u svih ima dobre v.olje pa ima nade da će se odsada doista i u Virovitici prilike popraviti. Glavnu inicijativu preuzeo je hav. Milan Fcldmann, a rad s djecom će i nadalje v.oditi hav. Setrna Bing.

Vjesnik Povjereništva KKL za Kraljevinu SHS.

ISKAZ BROJ 14. za rrtjeme od 1. do 15. maja 1926. ŠKRABICE. Slatina: Josip Spitzner 16, Mavro Gltick 10, Hugo Bauer 10.75, Edo Engel 16, Aleksander Beck 66.25, Leop. Fuchs 21, Robert Netnnann 21, Omi. udr. »Maks Norđau« 20, Mavro Altbeim 57,25, Em. Frieđman 17,25, Mavro Broder 20, Lavoslav Beck 30, Ilija Weiser 151, Adolf Broder 25, Isidor Kohn 54.50, Desidcr Frank 75, Albert Ferber 10, Lavoslav Willer 10, Adolf Neumann 12.75, Josip Weiss 10, Markus Bauer 23.50, Aron Schvrarz 10, Filip Singer 15, Artur Bauer 38, Andor Waldhauser 12, ud. G. Wolmuth 23, A. Dreisiger 18, Josip Schlesinger 10, Miksa Frank 12, Beni Ferber 14, dr. A. Stadler 36, Emii Israel 12.70, 1 ikr. 7.25 885.23 Vukovar; Bier Mira 43, Felice Bresslauer 35, Engel Karl 16, Ila Fischhof 30, Pavao Klein 10, Oskar Klein 10, Lyon Mira 18, Moric Mesner 25, Emi Ofner 28, Magda Pfeffermann 17.50, Jeti Rosenberg 17, Selma Stein 20, Marko Stein 20, Heinrich Sieiner 68, Aleksa Steiner 100, Duii Wachsler 51, Hermina Weincr 10, Klara Pfeffermann 347, iz 11 škrabica 66 946.50 Ruma: Sig, Reich 10, Josip Braun 30, Kibuc Hacofim 24.50, Gabor Wessel 10, B. Stein 13, Šandor Steiner 40, Julije Hcržković 56.50, Johana Lang 17, Natan Weiss 25.50, Desider Schlesinger 20, Josip Rosenzweig 23.50, rab. Wilim Goldstein 10.75, Emanuel Klopfer 17.25, Jovan Kavgić 10, Samuel Polaćck 23.25, Juliika Steiner 10, Jakob Popper 27, Bela Hauser 10, Jakob Fuchs 12.20, iz 7 ikrabica 24.75, J. Unterberger 150, 555.20 Ćakovac: Oto Jungwiirth 114, Julio Hoffmann 40.25, Berta Kovač 13.75, Aleks Sternberg 12, Sohr i Neumann 30.50, Kavana Royal 13.50, Ljud. Neufeld 10, dr. J. Grimwald 10, ud. H. Pulai 30, Žid. omi. dr. 45.75, Leop. Guttmann 14.25, Hermina Stern 20.50, M. Fischer 18.50, Makso Stern 55, iz 9 škr. 37.25 465.25 Osijek; N. Kiimelberg 26, N. Svećenski 15, Drag. Buchler 15, Ed. Fischer 27.50, Samojlo Farber 14.50, N. Steinitz 18.50,

Ž. Sonnenschein 78,50, Lj. Ritscher 49.25, L. Weiss 16, Hinko Kiss 105.50, Makso Schwarz 22, Artur Schwabenitz 36.50, Leo Engel 32.75, Feldks Berger 52.85, S, Weiss i Hermann 10, MUgramm 10, Lav Berger 16, dr. Slavko Hirsch 17, S. Wolf i sia 24.55, Ravn. Krass 17, Marta Fuchs 12, Feliks Katz 17.75, Trgovina HerzogJ 18, dr. O. Kolbach 19, dr. E. Altmanm 18, prof. A. Herzer 45, Elmira Phtlles 12.50, Sam. Kestenbaum 20, dr. Karlo Weismann 50, Gertner 10, dr, Hugo Spitzer 108, ing, Mavro Kello 24, Makso Salgo 50, Artur Spingarn 50.50, Hugo Hahn 20, Lavosiav Spitzer 20.50, Horn i drug 20, Milan Leitner 10, Rekord d. d. 13, David Finci 15.30, Drag. Schebier 10, Filip Stein 61.45, Lavosiav Selinger 120, M. Ehrendiener 17.50, Josip Bruck 25, Adela Miiller 11, Neuhaus 16, Fachat i drug 10, A, Spingarn 15, Kraus i Neumann 39.25, S. Bienanstock 19.10, L. Adler 15, Berta Kohn 62, Engel Sigfridi 25, Dragutin Freundlich 89.50, Jakob Broder 30, O. Salamon 17.50, N. NJcmirovski 37, dr. Srećko Milić 49, Hermann Schein 23.25, Bela Fischer 15.50, dr. A. Klein 30.50, Vilim Vogel 20, Josip Goldstein 156, Bela Friedmann 226.50, Terezija Ferber 14.50, dr, Fritz Lcderer 50, Leopolđ Platzner 40, Adolf Engel 39, N. Spitzer 32.50, Lang urar 20.50, ing. Ljudevit Freundlich 83.50, Fani Grossmann 10.50, Ida Berger 30, Marko Wachsler 20, Ignjo Haas 31.10, Natalija Leitner 19.50, Adolf Weisz 220, N. Krakauer 16, Ignjo Schvarz 55.25, Unger Klara 10, Filip Lang 42.55, Ornstein Regina 65.15, Julije Mahler 49, Braća Biichler 27.50, Mizi Roth 28.25, Jakob Schwarz i sin 17.20, Fritz Frankl 12, Emil Kraus 17, Hugo Boskovitz 11.75, Ljudevit Szekler 73, Lcop. Kramer 17.50, dr. VI. Fischer 13.25, Adolf Mahler 54.20, Lavosiav Singer 14.75, VUim Haas 15, »Danica« 21.35, Makso Spitzer 15.50, Lederer Mavro 12,75, Iso Joffe 19, Marko Milhofer 21.75, Hinko Kohn 10, Makso Wallenstein 60, Gisela Langer 10, Franjo Stein 10, Hermina Lang 14, Žiga Schtvarz 15, Mavro Ornstein 31.25, Fogel Mijo 17.50, Jakob Boskovic 16.25, Ljud. Kohn 20, Rechnitzer i Ungar 12, S. Dimbach 25, Dirnbach 12.10, Gertner i Sternberg 11, Makso Neuraith 18.50, Zlata Schon 20.35, Aron Kohn 14, Lavosiav Stein 15, Miroslav Friedmann 11.35, Desider Spitzer 32.30,

»ROJ 21.

*2jJL±S**s

5

tfmioteHniKfi poduzeće za telefoniju ez žica. Laboratorij Ief onint. 4-79. ZAGREB renkova ulica 6 aparati i sastavni dijelovi -ZAGREB "ajbolji DETEKTOR-APARATI