Жидов

ŽIDOV

Ubijen Petljura

Značajni akt atentatora. Izboii u bogoštovnoj općini u Berlinu. Memorandumi Mandatarnoj Komisiji. Nove kupnje Keren Kajcmeta.

Dne 25. V. oko 5 sati poslije podne übio je u Parizu atentator licem iz samokresa nekadašnjeg člana direktorija (istočne) lepublike Ukrajine Semena Peti j uru. Atentator je lapšen, a da nije ni pokušao pobjeći. Na policiji je izjavip !a se zove Samuel Schwarzbart, da je Židov iz Smoenskoga, zavičaja Petijure i da je übio Petljuru hoteći se isvetiti za krvave pogr.ome, koje je Petljura aranžirao. Atentator je najprije opalio jedan hitac. Pogodieni PeIjura pao. je ranjen, a kad se opet podigao ispalio je atenator u nj redom još nekoliko hitaca. Ranjeni Petljura preezen je u bolnicu, gdje je iza nekoliko časaka preminuo.

Semen Petljura bio je ranice učitelj na osnovnoj školi, jodine 1918. ušao je direktorij od 4 člana, koji je bio na :elu nacionalne ukrajinske vlade, koja je preuzela vlast u stočnoj Ukrajini oborivši prvu ukrajinsku vladu profesora Iruščeviča u Kijevu. Doskora su u Ukrajinu prodrli boljevici, kojima je do februara 1919. uspjelo da zauzmu svu Jkrajinu osim Podolijc. Petljura se našao izmedju dvije vatre: loljševika i šefa Zapadne Ukrajinske Držaye Petrušijevića. ’eflrjura je s četama, koje je okupio ,oko sebe preduzco da na flastitu ruku započne iznova borbu protiv boljševika i u lom e naišao na potporu poljske vojske, koju je protiv boljševika uspjehom predvodio maršal Pilsudski. Ali kad su boljševici >orazili Poljake i doprli do pred Varšavu krstario je Petljua sa svojim bandama izmedju boljševičkoga i poljskoga frona. U to vrijeme padaju krvavi pogromi u Ukrajini, koje su zvele poglavito ove raspuštene bande Petljurine vojske. Pou>i-ano je preko 200,000 Židova. 400.000 djece ,ostade bez rolilelja. Pomoć Jointa spasila je hiljade života ove djece od toje je velik broj otpremljen u sirotišta u Palestini. Petljura se ispričavao u javnosti zapadne Evrope da ne loši krivnje za čine koje su počinile bande njegove raspu* tene vojske, i da ih u ono teško vrijeme i nije mogao kanjavati. ZBORI ZA VIJEĆE ŽID. BOGOŠTOVNE OPĆINE U BERLINU zborna pobjeda cijonista. - Oborena dosadašnja većina liberala (JTA) Dne 16. maja provedeni su izbori za vijeće bogotovne općine u Berlinu. Ovi su izbori urodili veoma znaćajlom činjenicom, da je nakon 70 godina uspjel,o razbiti većinu iberala u vijeću. Rezultat izbora je ovaj: Predano je svega >0.4% glasova. Od toga su Liberali dbbili 23,252 a stranke iosadanje opozicije u vijeću 27.244. Ovi se glasovi dijele •vako: Židovska Narodna Stranka (cijonisti) 16.370, Religijo“a Središnja Stranka 5.539, Konzervativci 2901, Poale Cijon -145, ,ostali 289 glasova. Dne 1. februara 1925. bili su prove‘cni izbori za zemaljski savez bogoii>ovnih općina u Pruskoj. izborima u općinsko vijeće u Berlinu od 16. maja dobila e Žid. Narodna Stranka 2000 glasova više nego u februaru Na temelju ovakvoga srazmjera glasova dobili su Li’erali 10 reprezentanatti i 5 zamjenika u vijeću, Židovska Na°đna Stranka 8 reprezetanata i 4 zamjenika, listina Relig. »redišnje Stranke 2 reprezentanta i 1 zamjenika, Konzervaivci jednoga reprezentanta i jednoga zamjenika a Poale Cion samo jednog zamjenika. Nosilac listine Židovske Narodne franke bio je ugledni cijonista Alfred Kle e, odvjetnik i av ni bilježnik. Na toj listini izabrani su i prof. dr. Heinrich • 0 ew e, i vladin nadsavjetnik dr. Hans Goslar. Od Poale - ; |ona i/abran je kao zamjenik samo nosilac listine dr. Oskar -ohn. Učešće izbornika nije posvuda bilo jednako. U za,adnim dijelovima grada došlo je na biralište tek 30 posto zbornika. Jače učešće bilo je u ccntrumu (80 posto), a u ' ck bn birališt ma kotara Norden u kojemu stanuje veoma °n°go Židova, ćak i 90 posto. Uveče nakon izbora proslavila je Žid. Narodna Stranka V °H» izbornu pobjedu. Ne pamti se, da je ikada jedna židovpriredba bila lako posjećena kao ova. Oduševljene mase °*i' e su dr. Kleea na ramenima.

KONGRES ZA IZMIRENJE PALESTINSKIH ARAPA. »Meraat el Šerk«, organ arapske (umjerene) Nacionalne 'tanke javlja, da predsjednik ekstremno nacionalističke arapegzekutive, Musa Kazim Paia, nastoji naći modus, da se f D “ r * Arapska palestinska Egzekutiva i palest. Nacionalna franka. Org n Vrhovnoga Muslimanskoga Vijeća (naijviša palestinskih msulimana) »Sovt Ashab« javlja, da osim K *e Kazim Pase i dva egipatska arapska vodje. Zaki Pa<Sa Kahjub Zabet i sirski vodja Rušdi Šalim Bej. koji sada |° r ave u Palestini živo rade oko izmirenja palest. stranaka u šestini. Tlo za to izmirenje treba da spremi kongres, koji * *W 14, maija otvoren u Jerusolimu. JTA javlja da je na "tajativu Zaki paie dne 14. maja održana konferencija, na ° , °i su 120 arapska velikaSa, pripadnici raznih stranaka odda opet uspostave intervenciju bivJega udruženoga papinskoga arapskoga Kongresa. Izabran je naročiti Komitej, treba da se brine o pripremu palestinskoga opće arapk °g* kongresa.

PREDAN MEMORANDUM CIJONISTIČKE ORGANIZACIJE I VAAD LEUMIA. Jerus o 1 i m, 24. maja (PC). Memorandum Cijonističkc Organizacije, k,oji je dr. Weizmann predao Vrhovnom Komesaru za Palestinu, odaslan je ovih dana britanskom ministarstvu za kolonije, da iga dalje preda generalnom sekretaru Saveza Naroda, kako bi bio predložen na diskusiju Mandatarnoj Komisiji, kpja ima da se sastane 24. juna. To je već treći memorandum Cijonističke Organizacije Mandatarnoj Komisiji. Prvi memorandum Vaad Leumia predan je takodjer vrhovnom sekretaru palestinske vlade, da se odašalje engleskoj vladi u London, a onda Savezu Naroda. Taj memorandum sadržaje ove zahtjeve: 1. Provedba prijedloga iz izvještaja o »Ošer« porezu. 2. Slobodni uvoz svega orudja i materijala za radove ,oko asanacije tla, kao što su drenaža i natapanje zemljišta. 3. Uvažcnje zahtjeva židovskih poljoprivrednika, da im se dade poljoprivredni kredit u koliko palestinska vlada taj kredit uopće daje. Uklonjenje sadašnjega sistema podjele zemljišta i uvodjenje novoga sistema, koji će uzimati u obzir gustu židovsku kolonizaciju i općeniti razvitak zemlje, 4. Diskusija Saveza Naroda o kolonizacionom zajmu, koji bi se osnivao na povoljnim rezultatima, koje su postigli Židovi u eksploataciji bilja i drugih žitarica, koje odbacuju lijep dobitak, a u vezi s mogućnostima razvitka nenastavanog vladinog zemljišta, kuje treba da se dade Židovima za kolonizaciju.

POZIV ARAPSKE NACIONALNE EGZEKUTIVE MANDATARNOJ KOMISIJI. DA POSJETI PALESTINU. Jerusolitn, 24. maja. (JTA.) Egzekutiva arapskoga palestinskoga kongresu predala je lordu Plumeru memoraindum, da ga palestinska vlada preda Ovaj se memorandum razlikuje od ranijega arapskoga memoranduma time, što se ovaj puta žalbe ograničuju na svega dvije točke; pozivaše na 22. paragraf pakta Lljge Naroda, gdje je riječ o mamlatflitna ,i u zojoj se prcdvidja autonomija za teritorij, kojega je pučanstvo kulturno dozrelo za autonomiju; u istom se smislu govori u memorandumu i q lokalnim samoupravama, pa se zamjera mandatarnoj vlaslfi, da vlada u Palestini Ikad u koloniji. U memorandumu se Mandatarnai Komisija Lige Naroda poziva, da dodje u Palestinu i da se tu uvjeif, kako je u Zemlji. Pitanje posjeta Mandatarne KomisS/je u Palestinu raspravljeno je na pretposljednjem zasjedanju komisije, kad je bilo na dnevnome redu pitajiie Palestine. Tada je Komisija stala na gledište, da hl ovakav posjet bio netaktičan prema mandajtarnoj vlasti', jer bi se tfjne namdtnula mandatarnoj vlasti uloga okrivljeniku, a Komisiji uloga suca istražitelja. Ovo je naročito istaknuo član komfislje prof. Rappard, koji je ranije bio nesklon ofjonizmu, ali je nakon svojega privatnoga boravka u Palestini postao iskreni zagovaratelj izgradne židovske narodne domaje.

Kod zasjedanja Mamdartarne Komisije, koja će biti u junu, zastupat će britansku vladu Colonel S y me s, glavni sekretar palestinske vlade. Colonel Symes je prijatelj izgradnje žid. narodne domaje.

NOVE KUPNJE KKL U EMEKU I OKOLICI JERUSOLIMA. Neobični trud direktorija KKL unatoč teškom iinancijalnom stanju. Kupnja daljih triju kompleksa. Preko 6000 dunama novoga zemljišta. Jerusolim, 24. maja (PC). Glavni ured KKL objavio je komunike, u kojem se govpri, da je vodstvu KKL-a unatoč velikim novčanim obvezama, koje proističu iz ranijih velikih kupnja zemljišta, uspjelo da kupi nove komplekse zemjišta za židovsku nacijonahui kolonizaciju. Radi se ponajprije o kompleksu Abu Šuše, zemljištu od neko 5.270 dunama u Emek Jisraeiu, Sto graniči na površinu od 40.000 dunama, koja 'e poznata pod imenom bloka Tel Šamam Tel Tura Varakani Knefcs. Ova nova kupnja omogućit će grupi židovskih gorana iz okolice Marmaroša (Rumunjska) da se naseH na jednom dijelu kupljenog zemljišta. Ovi su ljudi već kroz nekoliko generacija zemljoradnici i veoma podesan eleraenat za židovsku kolonizaciju u Palestini. Druga je kupnja provedena kod Ja djura blizu Hajfc. Ovdje je kupljeno 1000 dunama, na kojima će se naseliti dvije grupe i to jedna grupa »Blau-Weissa« i jedna »Ahava« grupa. Treća je kupnja provedena kod Jerusolim a. Kupljeno ) e 128.000 četvornih pika za naseljenje gradskih radnika iz Gduda, (Radnička legija). Sadašnja četvrt Gduda jo posvema nepodesna i već se prije nekoliko godina zahtijevalo, da se Gđudu dade zemlnšte u zdravom kraju, da na njemu izgradi stanove za svoje radnike. Novo zemljište graniči na jerusolimsku četvrti ’Talpiot, gdje je Kercn Kajemet več ranije kupio lijep broj dunama.

Pismo iz Erec Jisraela

Kod nas se sada slavi petgodišnji jubilej Keren Hajesoda. Ne znam je li riječ »slaviti« na mjestu. Nema ni svečanih doručaka, nd banketa, nego se ulazi u sebe i razmišja se, što ■je djo danas postignuto i pita se, šta se u budućnosti može da traži i čemu se ima da nadamo. Ni u jednoj se zemlji jamačno Židovi ne zanimaju toliko za stanje Keren Hajesoda kao palestinski Židovi u najširem smislu te riječi; stari ijišuv, novi jišuv, trgovci, industrijalci, pa i tako zvani rentieri. Keren Hajesod hrani sav aparat židovske Palestine, koiji se sve u svemu ne razlikuje od aparata jedne vlade. Ali jedna razlika ipak ima; Keren Hajesod’ balansira svoj budžet veoma spretno prema umjetnosti, koju ga je naučila škrtost naroda, jer se ranije očekivalo, da če se od jednoga milijuna porcz,ovnika dobiti 25 milijuna funti, ali se dosada skupilo samo 2 i četvrt milijuna od dvije stotine hiljada porezovnika. Od čitave milijunske mase, koja bi mogla da,plati nacionalni porez, svijesno je svoje dužnosti prema židovstvu sam,o 200.000 Židova. Sve to ne može da se ocijeni uspjehom. Nije uspjeh ni kad narod, koji broji 15 ili čak 17 milijuna, daje pola milijuna funti godišnje za izgradnju Palestine, Oni, št,o se interesuju za ovo pitanje, nastoje da pronadju i obrazlože uzroke. Zaista je nerazumljivo, jer se Palestina ne m,ožc potužiti da je nepopularna. Ona je u narodu čak i veoma popularna. Osim nekih rijetkih iznimaka svi se zanimaju za Palestinu, koja je svakome Židovu draga i mila. Jednpme je ta zemlja j c d ili a nada, drugome jedna nada, ali na kraju krajeva veže svaki uz tu zemlju neku nadu. Rijetko se tek koji Židov vlada negativno prema Palestini. Pa ako je t,ome tako, zašto ne odgovara uspjeh popularnosti, što se tiče Amerike, imade taj pojav neke uzroke; ondje je nacionalna svijest bila zapretana; potencijalno postojala je uvijek kod imigrantskih masa, ali je tek sada počela da se pokazuje socijalnim faktorom. Ali koji je razlog u Evropi. Većina evropskoga židovstva uvijek se je odlikovala zdravim nacionalnim osjećajem. Neki okrivljuju štampu. Ova sa svojim senzacionalnim novostima, koje su čest,o pretjerane, pa ne odgovaraju istini, uspavljuje židovskoga čitača, uspavljuje njegov živ interes za Zemlju. S druge ga strane smućuje, pa potkopava njegov,o pouzdanje u informacije o Pšlestini, Čitač osjeća, da nije sve ispravno što sc ,o Palestini piše i to izaziva u njega stalne sumnje: je li to istina ili nije? Razumije se samo po sebi, da ovakovo raspoloženje nije podesno, da ojača osjećaj dužnosti, ako već takav osjećaj postoji, / I suviše ružičasta crtanja pal stinskoga života;, i" preobilni opisi raznih svečan,osti, posjeti stranih osoba itd., sve to nije podesno, da kod židovskoga čitaoca pobudi osjećaj dužnosti. Naprotiv one ga uspavljuju jer je sve lijepo i dobro. To me sjeća usklika; »Jest, nebo je u Palestini zaista lijepo, ali bi tkogod mogao pomisltii, da mi živimo od toga, št.o dan ,i noć gledamo u nebo, dok uistinu trebam,o još da jedemo i pijemo!« Još štebnije su vašarske vijesti o velikim sumama, koje je § koji milijunaš dao Keren Hajesodu ili o l,ome, da se poznati bankiri interesuju za Palestinu. Ove vrsti informacija, kad su još usto pretjerane, otupljuju osjećaj dužnosti i odgovornosti i kod članova Cijonističke Organizacije. »Čemu da se guram s mojim sitnišem, kad se za Palestinu interesuju ljudi kao što su na primjer sir Alfred Mond ili drugi?« Zbog toga moramo uvijek na to misliti da ovakove informacije prouzr,okuju mnoge teškoće i mnoge štete. Neprestano treba objašnjavati, da se Palestina ne će izgraditi doprinosima jednoga ili nekolicine milijunaša, nego samo na temelju principa narodnoga poreza, maasera, na temelju dobrovoljnoga oporezovaPja svega naroda. Pet protekle godine, pokazale su, da su neki od .osnivača Keren Hajesoda, pogriješili, kad su držali, da će dvadeset i pet milijuna funti biti dovoljno i da će onda Keren Hajesod biti suvišan. Ni dvadeset i pet milijuna a ni pet godina, nikak.ova granica vremenska i novčana nije nego nam treba neprestano potraživanje nacionalnoga poreza, stalan razvitak osjećaja nacionalne dužnosti i odgovornosti židovskih masa. Nijedna država ne nastaje odjednom, nekim čudom, nego sc izradjujc velikim trudom kr,oz mnogo decenija i desetljeća. Kad se dakle piše, da je prije rata bilo u Palestini 43 kolonija na površini od 400.000 dunama s 12.000 seoskih žitelja i da sada imademo 100 kolonija s jednim milijunom dunama zemlje i 23.000 seoskih žitelja, valja- da se upozori na dvije okolnosti; prvo da je veoma teško naseliti židovsku porodicu na palestinskom zemljištu, jer u jednu ruku Židov nije vičan poljoprivredi i jer je tlo Palestine zanemareno kroz dvije tisuće godina te naliči pustinji. Druga je okolnost ta, da jedan milijun dunama još uvijek predstavljaju samo jednu dvadesetinu čitave zemljišne površine Erec Jisraela i da je brojka od 100 poljoprivrednih kolonija veoma malena, kad se pomišlja na židovsku Palestinu, na židovsku narodnu domaju. Treba se sjetili, da Keren Hajesod podržava kontinuirano više od 40 kplonija, koje se većinom nalaize na zemljištu KKL-a. Kad o tome da Keren Hajesod podržaje 50 dječjih vrtova, 70 pučkih škola, 6 srednjih škola, učiteljski seminar i 6 obrtničkih učiona, u kojima radi 600 učitelja s 15.000 učenika, treba spomenuti, da svaki brod dpvozi mnogo use-

»oštarina plaćena u gotovom .RETPLATA NA ,ŽIDOV“ STOJI: iODIŠNJE D 100.-, POLUGODIŠNJE , se-, ČETVRTGODIŠNJE D 25.-. iGLASI SE RAČUNAJU PO STALIOM CIENIKU. PLATIVO 1 UTU-IVO u ZAGREBU. - BROJ ČEK. Računa uprave .Židov je 33.831.

godina X.

ZAGREB, 28. maja 1926. 15. sirana 5686.

Pojedini broj stoji 2 dinara .ŽIDOV 11 IZLAZI SVAKOGA PETKA. UREDNIŠTVO 1 UPRAVA .ŽIDOVA" NALAZE SE ZAGREB. ILICA 38./1. ZAKLJUČAK REDAKCIJE ZA ČLANKE DO SRIJEDE U 12 SATI, ZA VIJESTI DO SRIJEDE 18 SATI. - RUKOPIS' SE?NE„VRAĆAJU. TEL. INI. 21-11

BROJ 22.